Pretvorite konflikt u pobjedu!

06.04.2011.

Možete li zamisliti život bez sukoba? Vjerojatno će većina ljudi na to pitanje lagano odmahnuti glavom i pomisliti: „Kako bi to bilo lijepo!”. Na spomen riječi konflikt, mnogima od nas odmah padaju na pamet situacije koje dovode do negativnih emocija poput tuge, ljutnje, povrijeđenosti, napetosti.
Sigurna sam da bi jako puno ljudi odmah pristalo na „cijepljenje” od rasprava i od suprostavljajućih razmišljanja. Mnogi bi poželjeli biti imuni na svu različitost koja može biti uzrokom neslaganja. Uostalom, naša kultura i odgoj nas uče da se ne suprostavljamo, već da se složimo s autoritetima. No, „lukavi“ smo mi ljudi. S jedne strane veličamo jedinstvenost svakog pojedinca, odnosno slavimo razlike koje čine ovaj svijet toliko bogatim i svestranim, ali, s druge strane, radije bismo preskočili te razlike kad nas dovedu do potrebe da ih uskladimo.

Konflikt – opasnost ili prilika?

Loša vijest je da su sukobi neizbježan dio svakodnevnog života, kako privatnog, tako i profesionalnog. Naime, interesi i potrebe ljudi vrlo su različiti. Kad ujutro ustanete, vjerojatno i vi i svi vaši ukućani želite što prije u kupaonicu i, koliko god ste tolerantni, povremeno će doći do manjih konflikata. A tek ste ustali! A dobra vijest? Dobra vijest je da su sukobi neizbježan dio svakodnevnog života, kako privatnog, tako i profesionalnog. Ako mislite da je došlo do tiskarske greške, jer sam i kao lošu i kao dobru vijest navela isto, dopustite da vas razuvjerim.

Dugo vremena se smatralo (a i mnogi još uvijek to misle) da su konflikti nešto loše te da ih treba pod svaku cijenu izbjegavati. Danas prevladava shvaćanje da sukobi nisu sami po sebi ni dobri ni loši, već da njihove posljedice mogu biti dobre ili loše, ovisno o našim znanjima kako upravljati konfliktnom situacijom. Kineski znak za konflikt složen je od dva dijela: znaka za opasnost i znaka za priliku. Ovisi isključivo o nama kako ćemo doživjeti konflikt, kako ćemo se postaviti prema nastalom problemu, hoćemo li ga učiniti prilikom ili opasnošću.

Potpuni sklad među ljudima ne postoji. Čak i kada izgleda da su odnosi potpuno harmonični, vjerojatnije je da se radi o izbjegavanju, potiskivanju i negiranju problema. To ne samo da ih neće riješiti, nego će problemi s vremenom postati intezivniji i teže riješivi. Šef koji vam nije kupio novo računalo, koji vas nekoliko puta nije pozdravio na hodniku, koji vam je odbio dati slobodne dane kada ste ga to tražili… odjednom je postao šef kojeg više ne možete podnijeti i zbog kojeg razmišljate o promjeni radnog mjesta. A možda je zapravo samo štedio budžet jer su ga njegovi nadređeni upozorili da previše troši, i upravo je bio u procesu razvoda pa je ponekad zamišljen prolazio hodnicima, a slobodan dan vam nije dao jer ste jedna od najvažnijih osoba na projektu koji treba biti što prije završen. Zvuči vam poznato?

Posljedice konflikata svakako mogu biti negativne: nezadovoljstvo, slabljenje međusobnih veza, lošija komunikacija. No, jednako tako, svaki sukob može i poboljšati kvalitetu donesenih odluka, potaknuti kreativnost pri osmišljavanju različitih rješenja, omogućiti bolju prilagodbu različitim promjenama. U poslovnom svijetu poznata je izreka Williama Wrigleya: „Kad se dva čovjeka na poslu uvijek slažu, jedan od njih je nepotreban”. Naime, grupa u kojoj nema konflikata postaje statična, neprilagodljiva na promjene i inovacije. Ako svi misle jednako, ako nema sukoba stajališta, nužna posljedica je da se na situaciju gleda samo iz jedne perspektive, a mnogi drugi aspekti se zanemaruju ili jednostavno ne vide. Kako bi se grupa održala, kako bi bila samokritična i kreativna (bilo da govorimo o poslovnim timovima, različitim udrugama, ili cijelim narodima), određena količina konflikata je neophodna. Zanimljivo je da odgajateljice u japanskim vrtićima potiču male sukobe među djecom (npr. jednom djetetu daju više bombona nego drugom) te ih ostavljaju da se sami nose s novonastalom situacijom, upravo zato što se u njihovoj kulturi smatra da je iskustvo sukoba i njegovo efikasno rješavanje preduvjet uspješnog socijalnog razvoja djece.

Iznimno važno je imati na umu da riječi sukob i nasilje nemaju ni približno jednako značenje. Upravo je učenje rješavanje sukoba najbolji put da se steknu navike nenasilnog ponašanja.

Različito opažanje stvarnosti dovodi do konflikata

Jedna od definicija konflikta kaže da je konflikt situacija u kojoj dvije strane (osobe ili grupe) žele postići cilj za kojeg opažaju da ga može postići jedna strana, ali ne obje. Ključan dio definicije je riječ opažati. Naime, najčešće nam se čini da su naše želje u potpunoj suprotnosti sa željama osobe s kojom smo u sukobu, te da ostvarivanje naših potreba isključuje mogućnost da druga osoba ostvari vlastite potrebe. Ono što se ne zna je da je samo oko pet posto sukoba na ovom svijetu uistinu neriješivo. Zbog čega tako teško pronalazimo rješenja?

Jedan od glavnih razloga je različito opažanje stvarnosti. Ljudi opažaju stvarnost na različite načine – ovisno o vlastitim stavovima, emocijama, o prethodnom životnom iskustvu, i sl. Naravno, svatko od nas vjeruje u svoju percepciju svijeta i misli da je istinita. Stoga teško prihvaćamo da drugi čovjek možda vidi istu stvar na posve različit način i jednako tako vjeruje da je istinita. A zapravo smo svi u pravu, odnosno nismo. Naime, naš mozak u jednom trenutku može primiti ograničenu količinu informacija koje onda pomno bira tako da odgovaraju našoj, već postojećoj slici svijeta. Sjetite se samo kako ste osobu u koju ste se zaljubili vidjeli isključivo u pozitivnom svjetlu. Voljela je iste filmove kao i vi, uživali ste oboje u dugim šetnjama prirodom, imali ste slične poštapalice, pročitali iste knjige… Nakon nekoliko godina možda više niste mogli vjerovati što vas je privuklo toj osobi. Vaši stavovi, vaše emocije, vaše iskustvo se promijenilo, pa se promijenio i način na koji ste počeli gledati tu osobu. Možda vam više nije bilo toliko važno što volite iste filmove, ali vas je jako smetalo što ne želi godišnji odmor provoditi u mjestu kamo vi cijeli život odlazite i za koje ste jako vezani. Naš mozak vidi ono što želi. Najbolji primjer tome su svjedočenja ljudi koji su prisustvovali nekom zločinu i vidjeli ga na potpuno drugačiji način.

Na kraju se postavlja pitanje čija je slika svijeta uistinu točna? Tko zapravo ima pravo reći da situaciju vidi na ispravan način? Imajte to na umu i pokušajte biti tolerantni, saslušajte tuđe mišljenje svaki put kad se ne složite s tom osobom, možda vam je upravo to prilika za sagledavanje situacije na neki novi način – prilika za osmišljavanje boljeg, kreativnijeg rješenja. I narodna izreka kaže: dvije su glave pametnije od jedne.

Ne zaboravite, ljepota je u različitosti. No, ta različitost ima smisla jedino ukoliko dođe do svog izražaja. Evolucija nas je učinila međusobno dovoljno sličnima, a ipak dovoljno drugačijima kako bi se nastavili razvijati i usavršavati. U tom smislu, konflikt se može promatrati kao alat evolucije (ne revolucije) koji nas vodi ka boljim rješenjima, ali i uspješnom suživotu. Svako izbjegavanje suočavanja s postojećim konfliktima, ili nametanje vlastitog mišljenja bez sagledavanja tuđeg, ili popuštanje drugima bez izražavanja vlastitih potreba i želja, korak je unazad. Možda malo karikiram. Ili ne? U svakom slučaju, isključivo o vama ovisi hoćete li konflikt vidjeti kao opasnost ili kao priliku da problem pretvorite u pobjedu, kako za vas, tako i za druge.


Martina Trboglav, prof. psih.

Komentari

Trenutno nema komentara

Dodaj komentar

Polja označena sa zvjezdicom (*) su obavezna

*  
*  
*  
*  
vrh stranice