stavovi

Jesmo li spremni za otvorenu komunikaciju?

19.10.2015.

Sve u rukavicama…

Zamislite sljedeću situaciju. Rukovoditelj ste i žurno dolazite na posao jer imate važan sastanak. No prije nego na njega odete, dolazite kod svoje zaposlenice i kažete joj da vam je jako bitno da vam napravi jedan izvještaj, kojeg ćete morati prezentirati upravi kasnije tog istog dana. Objasnite sve što treba uvrstiti u izvještaj, zahvalite joj na pomoći te odjurite na sastanak s osjećajem olakšanja jer će izvještaj, kad se vratite, već biti gotov. Sastanak je, kao i uvijek, prošao u žustroj raspravi i vi se, već prilično umorni, vraćate u ured, znajući da vas vjerojatno čeka još jedan takav. Ulazite u ured i zamolite svoju zaposlenicu da vam pošalje izvještaj, kako biste ga dodatno proučili i osmislili kako ćete ga prezentirati upravi. Na vaše nemilo iznenađenje, zaposlenica vam govori kako ga nije stigla napraviti jer joj je „uletio“ kolega kojem je baš nešto hitno trebalo i da ga jednostavno nije mogla odbiti.

Vrijeme je za junake

17.09.2015.

Tko ne bi želio biti junak? Tko ne bi želio biti onaj koji mijenja svijet? Tko ne bi želio živjeti život punim plućima te prigrliti sve prilike koje mu se pružaju, ali i uspješno izaći na kraj sa svim opasnostima koje mu zaprijete?

Svijet hrabrih

Još od malih nogu, svi uživamo u bajkama. Ima neka tajna sila koja nas privlači njima. Čak i kad odrastemo i susretnemo se s «realnošću», volimo uroniti u priče koje nas odvedu u neke druge svjetove, gdje vladaju junaci. Mitovi, legende, epovi, pustolovine o kojima čitamo, koje slušamo ili gledamo na velikom i malom ekranu, za čas nas uvuku u svoj magičan svijet. Svijet hrabrosti. Ili još točnije, svijet hrabrih.

Mora li Pepeljuga uvijek izgubiti svoju cipelicu?

18.08.2015.

Pregledavajući sadržaj dobro nam poznate društvene mreže Facebook, prije nekoliko dana naišao sam na jednu vrlo zanimljivu sliku. Na njoj je prikazana vidno nezadovoljna Pepeljuga, držeći u ruci staklenu cipelicu koju je dobila od vile, govoreći: „Kakva je ovo glupost?! Pa htjela sam AirMax!“. Moram priznati da sam se od srca nasmijao napisanom tekstu. E moja Pepeljugo, koliko bi milijuna djece diljem svijeta bilo razočarano (ili možda ne bi?) da ti i tvoj princ niste živjeli sretno i zadovoljno do kraja života, već da je bajka završila na tome da si ti samo htjela nove tenisice? :) Međutim, ta ista slika me navela i na razmišljanje te sam se odlučio zapitati: mora li Pepeljuga baš uvijek izgubiti svoju cipelicu?
vrh stranice