Britanski Dom lordova uputio je oštar apel vladi: prioritet države mora biti zadržavanje osoba u dobi od 55 do 65 godina u svijetu rada. Odbor za ekonomska pitanja u svom je izvješću „Priprema za društvo koje stari“ istaknuo da oslanjanje isključivo na imigraciju neće biti dovoljno za rješavanje demografskih izazova s kojima se suočavaju razvijena gospodarstva.
Zbog pada nataliteta i produljenja životnog vijeka, društva postaju „nepripremljena“ za budućnost, što dovodi do smanjenja poreznih prihoda i drastičnog rasta javnih troškova. Članovi odbora upozoravaju da će generacije rođene danas morati raditi dulje i štedjeti više kako bi izbjegle siromaštvo u starosti.
Prepreke ostanku u svijetu rada
Jedan od glavnih problema je jaz između životnog vijeka i „zdravog“ životnog vijeka. Gotovo četvrtina zaposlenika starijih od 50 godina napušta posao ranije nego što žele zbog zdravstvenih problema koji nisu adekvatno podržani na radnom mjestu. Također, obveze njege bolesnih članova obitelji često prisiljavaju starije radnike na prijevremeni odlazak u mirovinu.
Problem dobne diskriminacije
Izvješće naglašava da je dobna diskriminacija i dalje prisutna, no zanimljivo je da je ona često i samonametnuta. Stariji radnici nerijetko podliježu pogrešnom dojmu o razmjerima diskriminacije, što ih sprječava u traženju novih prilika ili napredovanju. Umjesto pukog podizanja dobi za odlazak u mirovinu, što često samo povećava siromaštvo onih koji više ne mogu raditi, fokus mora biti na poticanju povratka pedesetogodišnjaka na tržište rada.
Situacija u Hrvatskoj: Izazovi i specifičnosti
Dok se Velika Britanija bori s ovim trendovima, Hrvatska se nalazi u još izazovnijoj poziciji. Naše tržište rada pati od dvostrukog pritiska: masovnog iseljavanja radno aktivnog stanovništva i jednog od najnepovoljnijih omjera umirovljenika i zaposlenika u Europi.
U Hrvatskoj su stariji radnici često prvi na udaru prilikom restrukturiranja tvrtki. Dok zapadne zemlje razvijaju programe „cjeloživotnog učenja“, kod nas je razina digitalne i profesionalne dokvalifikacije osoba iznad 50 godina još uvijek na niskoj razini. Hrvatski poslodavci morat će hitno prilagoditi radna mjesta — uvođenjem fleksibilnijeg radnog vremena, skraćenog radnog tjedna za starije ili mentorskih uloga — kako bi zadržali dragocjeno iskustvo koje ovi zaposlenici posjeduju. Bez aktivnog uključivanja ove populacije, hrvatski mirovinski i zdravstveni sustavi bit će pod neodrživim pritiskom u desetljećima koja dolaze.
