Gostovanje psihologice Tanje Purete u emisiji Kod nas doma otvorilo je pitanje koje seže daleko izvan jedne škole i fiskaliziranog računa. U razgovoru s Ivom Šulentić i Emilom Pavićem raspravlja se o tome kako pretjerani formalizam i rigidna pravila uguše inicijativu, dječju kreativnost, poduzetnički duh i osjećaj zajedništva. Pureta pritom ističe da društvo gubi smisao kad brani procedure, a ne svrhu, te da je rješenje u dijalogu, suradnji i zajedničkom traženju smislenih rješenja umjesto u kažnjavanju i strahu.

Umjetna inteligencija može izvoditi velik broj poslova bolje, preciznije i brže nego čovjek. Tu se uglavnom radi o repetitivnim poslovima koji zahtijevaju obradu, usporedbu i analizu velikih količina podataka u vrlo kratkom vremenu, a zatim stvaranje neke vrste smislene informacije iz tih sirovih podataka.

Globalne ekonomske promjene, tehnološki napredak, političke odluke, klimatske promjene i društveni trendovi mogu brzo promijeniti strukturu tržišta. Na primjer, digitalizacija i automatizacija smanjuju potrebu za nekim poslovima, dok istovremeno otvaraju nova radna mjesta u IT sektoru.

Ljudi mogu osjećati da njihovo mišljenje nije dovoljno vrijedno ili relevantno, posebno ako su u prisustvu autoriteta ili kolega s više iskustva. Nedostatak povjerenja u timsku kulturu, loša komunikacija i prethodna negativna iskustva dodatno pojačavaju nesigurnost.

Mnogi ostaju u poslovima koji ih ne motiviraju, što može dovesti do stresa, nezadovoljstva i smanjenog mentalnog zdravlja. Promjenom karijere otvaraju se nove prilike za učenje, osobni rast i razvoj vještina koje bolje odgovaraju interesima i vrijednostima pojedinca.

Osim materijalnih koristi, rad omogućuje razvoj vještina, samopouzdanja i identiteta. Aktivno sudjelovanje u radnom procesu potiče mentalno zdravlje, smanjuje osjećaj izolacije i daje strukturu svakodnevici. U društvenom kontekstu, rad povezuje ljude, potiče suradnju i inovacije te omogućuje napredak zajednice.

Ljudi često postavljaju pitanje što je to organizacijska psihologija. Psiholog, razumiju što bi bilo, znači netko tko pomaže ljudima, a sad psiholog u organizaciji, kome on pomaže, organizaciji? Ljudima u organizaciji i zašto? I zašto je uopće on bitan u cijeloj toj priči?

Stres i burnout postali su dio svakodnevnog jezika i iskustva, ali zabrinjava činjenica da ih mnogi ljudi doživljavaju kao neizbježne i nerješive. Čak i manji izazovi postaju izvor pretjerane tjeskobe, a životne radosti često se skrivaju zbog straha od osude okoline. Takav stav odražava duboku nesigurnost i gubitak unutarnje otpornosti. U razgovoru za Večernji list Tanja objašnjava kako se sa stresom suočiti.

Downshifting kao odluka o napuštanju dobro plaćenog, ali stresnog posla i odabir posla koji za osobu ima više smisla, ali je manje plaćen, je pojava s kojom se povremeno susrećemo u Ramiru.