Hawthorne efekt je pojava koja je otkrivena sasvim slučajno, kao što je slučajno otkriven i penicilin. U oba slučaja su znanstvenici imali sasvim drugi cilj istraživanja, ali su, srećom, umjesto onoga za čime su tragali, otkrili pravo blago.

„Šefe, zvao je neki čovjek i zanimao se za naše proizvode. Rekao sam da ćete biti u uredu za pola sata pa da Vas onda nazove. Vi ipak najbolje znate kako zainteresirati ljude za našu ponudu.“ Ili: „Šefe, imamo reklamaciju. Što da radim?“ Ili: „Šefe, ja to ne znam napraviti. Možete li Vi?“

Burnout ne utječe samo na pojedinca – ono se prelijeva i na timove, odnose i cjelokupnu učinkovitost organizacije. Iako često stavljamo naglasak na osobnu odgovornost, organizacije imaju ključnu ulogu u prevenciji sagorijevanja. U ovom blogu otkrivamo kako tvrtke mogu stvoriti radno okruženje koje štiti mentalno zdravlje svojih zaposlenika.

Kada govorimo o burnoutu, najčešće se fokusiramo na pojedinca: njegove navike, osobine ličnosti, vještine upravljanja vremenom. No, organizacijska kultura ima jednako snažan, ako ne i jači utjecaj na to hoće li zaposlenici sagorjeti ili rasti. U ovom blogu donosimo pregled kako kultura tvrtke može postati ključni faktor u prevenciji ili poticanju sagorijevanja.

Prvi i možda najvažniji korak u očuvanju mentalnog i fizičkog zdravlja jest svjesno promatranje sebe i prepoznavanje signala koje nam tijelo i um svakodnevno šalju. U užurbanom ritmu života lako je zanemariti vlastite potrebe i nastaviti raditi po inerciji.

Prepoznati znakove burnouta velik je korak. No još je važnije znati što učiniti kada shvatimo da više ne možemo kao prije. Jedan od ključnih koraka u prevenciji i zaustavljanju sagorijevanja jest otvoreni razgovor s nadređenima. U ovom blogu donosimo savjete kako voditi takav razgovor na način koji je iskren, konstruktivan i usmjeren na rješenja.

Burnout ne nastaje samo zbog osobnih faktora – organizacijski kontekst igra ključnu ulogu u tome hoće li zaposlenici doći do točke iscrpljenosti ili ne. Ako se postave jasne strukture, vrijednosti i podrška, sagorijevanje se može spriječiti. U ovom blogu donosimo ključne načine na koje organizacije mogu utjecati na sprječavanje burnouta.

U vremenu u kojem su stres, iscrpljenost i emocionalna opterećenja svakodnevica, sve se češće susrećemo s pojmovima poput burnouta i depresije. Iako mogu dijeliti slične simptome, važno je znati da sagorijevanje nije isto što i depresija. Njihovo razlikovanje ključno je za pravilnu dijagnozu i odabir pravih koraka za oporavak.

Burnout ne događa se preko noći. To je postupan proces iscrpljivanja koji ostavlja posljedice na tijelo, um i emocije. Mnogi ljudi dugo zanemaruju prve znakove – sve dok ne postane prekasno. U ovom blogu otkrivamo koji su najčešći simptomi sagorijevanja, kako ih prepoznati na vrijeme i što učiniti kad ih primijetimo. Koji su to simptomi burnouta?

Kada govorimo o burnoutu, važno je razumjeti da nisu svi zaposlenici jednako podložni ovom fenomenu. Postoje određeni čimbenici koji povećavaju rizik i čine neke osobe ranjivima. U ovom tekstu istražujemo tko je najviše u riziku od burnouta, koje su uloge organizacije i osobnosti, te što možemo učiniti kako bismo smanjili taj rizik.