Rast broja bolovanja, naročito uvjetovanih psihosocijalnim čimbenicima kao što su stres, sagorijevanje i psihičke teškoće, predstavlja veliki izazov za ljudske resurse u suvremenim tvrtkama.
Francuskoj se broj bolovanja kontinuirano povećava i jako ilustrira kako kompleksni uzroci stvaraju novu stvarnost i za poslodavce i za zaposlenike. Instrumentalizacija medicinske nesposobnosti za rad za financijski povoljnije raskide ugovora ili kao alat u izbjegavanju dugotrajnih disciplinskih postupaka, pokazuje kolika se napetost stvara između potrebe za zaštitom i rizika od zloupotreba. Edukacija menadžera, izrada detaljnih upitnika o vještinama, kao i održavanje otvorene i pravovremene komunikacije s liječnicima rada postaju temelj proaktivnog upravljanja radnom sposobnošću i zdravljem.
Situacija u Hrvatskoj pokazuje slične trendove. Najnovije statistike HZZO-a otkrivaju da stopa bolovanja u 2024. iznosi 3,77%, odnosno oko 66.000 zaposlenih dnevno je izvan posla zbog bolovanja, što je blagi porast u odnosu na prethodne godine. Aktualni podaci naglašavaju i značajan rast izdataka za bolovanja u 2025. Vlada je predvidjela značajno povećanje naknada dugotrajnih bolovanja, čime se dodatno opterećuje zdravstveni sustav i poslodavce.
Posebno zabrinjava podatak da su bolovanja zbog „F-dijagnoza” (mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja) višestruko dugotrajnija od ostalih. Traju prosječno više od 60 dana, dok standardno bolovanje prosječno traje 13 dana. Stručnjaci upozoravaju na moguću „eksploziju” takvih bolovanja u nadolazećim godinama zbog rasta mentalnih teškoća među radno aktivnim stanovništvom, prije svega mladima.
Iako službeni podaci još ne pokazuju dramatičan porast ukupnog broja bolovanja zbog psihosocijalnih uzroka, trajanje takvih izostanaka kontinuirano raste. U 2023. bilježi se 2,36% ukupnog broja otvorenih bolovanja zbog F-dijagnoza, a broj izostanaka prema stručnjacima mentalnog zdravlja vjerojatno će dodatno rasti stasanjem mladih u radno sposobnu populaciju.
I hrvatske vlasti i poslodavci prepoznaju potrebu za strožim kontrolama i prevencijom zloupotreba jer procjene govore da je oko 30% bolovanja neopravdano, zbog čega se pooštravaju sankcije i za liječnike i za pacijente. No, pritom ni jedan preventivni model ne može nadomjestiti sustavnu brigu za mentalno zdravlje i izgradnju radnih okruženja u kojima se problemi rješavaju prije nego što prerastu u dugotrajne izostanke.
Samo odgovornim, transparentnim i suosjećajnim pristupom moguće je očuvati pravu ravnotežu između zaštite radnika i održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava. Pred izazovima novih bolesti i promjena u svijetu rada, ulaganje u prevenciju postaje najvažnija dionica uspješnog HR menadžmenta za budućnost.
Photo by Alexander Dummer: https://www.pexels.com/photo/woman-sitting-in-front-of-the-laptop-computer-in-shallow-photo-133021/
