U posljednjih nekoliko godina teme društvene odgovornosti, održivosti i utjecaja inženjera na okoliš postale su ključni diskurs među europskim mladim stručnjacima, pa ta pitanja sve jače odjekuju i u Hrvatskoj.
Inspirativni govori studenata prestižnih ustanova poput AgroParisTech i Mines Paris, koji svoje kolege otvoreno pozivaju da biraju karijere sa svrhom i osviještenim odnosom prema društvenim izazovima, jasno pokazuju rastuću potrebu za redefiniranjem uloge inženjera u suvremenom društvu.
Iako neki smatraju da mladi inženjeri zbog takvih stavova gube interes za svijet poslovanja, sva recentna istraživanja – i u Francuskoj, i u Hrvatskoj – to opovrgavaju. U Europskoj uniji, čak 90% anketiranih inženjera ima pozitivan stav prema poslovnom sektoru, a slično razmišljaju i naši mladi hrvatski inženjeri. Njihova ključna očekivanja ne odnose se isključivo na visoku zaradu, već na priliku za osobni razvoj, kontinuirano usavršavanje, korisno djelovanje i kvalitetne radne uvjete.
U hrvatskom kontekstu profesionalni standardi, mogućnosti mentorski vođenog napretka i prilika za sudjelovanje u modernim međunarodnim projektima u stalnom su rastu, zahvaljujući rastućem broju inovativnih startupova, investicija te mogućnosti rada u globalno orijentiranim timovima. Mlade inženjerske karijere često uključuju rad na složenim izazovima, od zelene energije i zaštite okoliša do razvoja tehnologije koja podupire društveno korisne ciljeve. Sve veći broj mladih stručnjaka odabire zaposlenje u poduzećima koja, uz mogućnost profesionalnog rasta, nude i jasan doprinos zajednici.
Zadovoljstvo trenutnom ili posljednjom zaposlenošću izražava velika većina. Čak 85% mlađih od 30 godina ističe profesionalno ispunjenje kroz projekte koji zadovoljavaju i osobne i društvene kriterije vrijednosti. Ipak, često ističu naporan tempo i manjak slobodnog vremena kao jedinu pravu frustraciju u odnosu karijere i privatnog života. Loša strana hrvatskog tržišta rada ogleda se u osjećaju da postoji prostor za bolje usklađivanje odgovornosti, plaća i mogućnosti napretka, a pojedini inženjeri upozoravaju na previše vertikalne organizacijske strukture i birokraciju koja im priječi veći stupanj autonomije.
Kada je riječ o menadžerskim ambicijama, mladi inženjeri više cijene razvoj vlastite stručnosti nego obavljanje rigoroznih rukovodećih funkcija. Većina bi, ako već mora birati, radije bila stručnjaci sa slobodom kreativne kontrole nego menadžeri u klasičnom smislu. To je u skladu s internacionalnim trendovima gdje transparentnost, iskrenost i autonomija čine temelj modernog liderstva.
Kako ponašanje hrvatskih inženjera mijenja tržište?
Mladi hrvatski inženjeri sve češće su nositelji inovacija, na tržištu je potražnja za njihovim znanjem i vještinama izrazito visoka, a od poslodavaca očekuju više od pukog formalnog zaposlenja. Danas biraju poslove i projekte kroz koje mogu ostvariti vidljiv, smislen doprinos društvu i okolišu, cijene otvorenu komunikaciju, prilike za mentorstvo i profesionalno usavršavanje te preferiraju agilne i horizontalne organizacije. Trend usmjeren je na traženje tvrtki koje prakticiraju zelenu tranziciju, održivost i nude fleksibilne karijerne putanje.
Sve to dovodi do snažnijeg pritiska na poslodavce da ponude razvojne prilike, bolju radnu klimu i stvarni doprinos društvu. Hrvatska je, zahvaljujući brojnim projektima u domeni zaštite okoliša, „zelenih“ inovacija i modernizacije infrastrukture, postala poželjno tlo za inženjersku izvrsnost i ambicije. Upravo ovakvo ponašanje mladih stručnjaka oblikuje novo lice tržišta rada, gdje svrhovitost i odgovoran odnos prema izazovima budućnosti postaju barem jednako važni kao i visina plaće.
Photo by ThisIsEngineering: https://www.pexels.com/photo/female-engineer-controlling-lights-3862607/
