Tema burnouta sve se češće spominje u kontekstu mentalnog zdravlja i izazova modernog radnog života. Iako se ponekad koristi kao sinonim za “umor od posla”, burnout je mnogo više od toga. Radi se o ozbiljnom psihološkom stanju koje ima mjerljive posljedice za pojedinca, ali i za organizaciju.

Suvremen način života gotovo nam neizbježno stvara stres, pa je u vrijeme prije COVID-a oko 70 posto zaposlenih izjavljivalo da je na poslu pod stresom. Brojke su i dalje vrlo visoke, ali ipak nešto niže, što se pripisuje većoj svjesnosti poslodavaca o potrebama zaposlenika. No, za uspješno upravljanje stresom važnije od naklonjene okoline je to da čovjek sam shvati što ga dovodi do stresa.

Radnika na tržištu manjka i vrlo je zahtjevno za poslodavce pronaći ih, a pogotovo one među njima koji će biti posvećeni, angažirani, zainteresirani i lojalni. Generacija Z sa svojim specifičnim odnosom prema radu posebno je velik izazov za poslodavce.

Nakon iznimno uspješne i posjećene konferencije o quiet quittingu i angažiranosti zaposlenika koju je Ramiro organizirao u ožujku 2025. Tanja je u razgovoru za ICT Business dodatno pojasnila rezultate ispitivanja koje je prezentirala na konferenciji.

Sagorijevanje na poslu nije poštapalica današnjeg svijeta. To je stvarno i iscrpljujuće iskustvo koje pogađa velik broj zaposlenih. Nemilosrdni pritisak radnih zadataka, zajedno s pogrešnim razumijevanjem da profesionalni život treba biti odvojen od privatno, stvara savršenu podlogu za sagorijevanje na poslu. Ako se stalno osjećate iscrpljeno, cinično ili neproduktivno ovaj će članak pružiti temeljne uzroke sagorijevanja na poslu i pružiti praktične strategije za njegovo sprečavanje.

Mi kao ljudska bića, ne doživljavamo samo negativne situacije u trenutku kada se dogode, već ih često nosimo sa sobom mnogo duže nego što bismo trebali produžujući utjecaj tih situacija na sebe.

Odabir pravog kandidata često je zahtjevan proces – poslodavci se suočavaju s dilemom kako prepoznati osobu koja će se najbolje uklopiti u tim i dugoročno pridonijeti uspjehu organizacije. Tanja Pureta za posao.hr podijelila je ključne savjete kako prepoznati razliku između kandidata koji je “samo kvalificiran” i onog koji će biti motiviran, angažiran te pridonijeti organizacijskoj kulturi.

Rezultati ispitivanja stilova rukovođenja u hrvatskim organizacijama koje je Ramiro proveo u rujnu 2024. su iznimno zanimljivi, posebno kad ih se usporedi sa sličnim ispitivanjem provedenim 2017. Rezultati pokazuju da hrvatski rukovoditelji koriste transformacijske stilove rukovođenja kako bi utjecali na uspješnost organizacije te kako su se stilovi vođenja hrvatskih menadžera razvijali u usporedbi s rezultatima prije 7 godina.

U dinamičnom poslovnom okruženju, upravo snaga tima često određuje uspjeh organizacije, a team building postaje jedan od ključnih alata za unaprjeđenje međuljudskih odnosa i jačanje timske suradnje. U svakodnevnom poslovnom životu, gdje izazovi i stres postaju normom, team building aktivnosti nude priliku za opuštanje i povezivanje s kolegama. Ove aktivnosti nisu samo način zabave – one jačaju povjerenje, potiču otvorenu komunikaciju i jačaju timsku koheziju, a zaposlenicima daju priliku da se bolje upoznaju, razmijene ideje i zajedno surađuju na postizanju zajedničkih ciljeva. Kako team building aktivnosti mogu transformirati poslovne suradnike u uspješan tim koji zajednički ostvaruje rezultate i gradi pozitivnu radnu atmosferu? Zašto su team building aktivnosti potrebne i važne u upravljanju ljudskim resursima?

Brojna međunarodna i domaća ispitivanja dosljedno pokazuju da postoje i da su vrijedna pažnje značajne razlike u stilovima rukovođenja između žena i muškaraca. Rezultati ispitivanja pokazuju da spol utječe na pristup vodstvu unutar različitih organizacijskih konteksta.