Zašto tako reagiramo?
Nagomilane obveze, užurbani tempo rada, stalni zahtjevi za poboljšanjima… Odjednom shvatite kako ste neprestano u stanju napetosti, što utječe i na vašu koncentraciju te radnu efikasnost. Situaciju uglavnom ne možemo promijeniti, ali možemo promijeniti način kako ju doživljavamo. U vrijeme kada je ljudski mozak evoluirao, čovjek je bio negdje na sredini hranidbenog lanca. Da bi uspješno preživio, trebali su mu snažni mehanizmi straha i tjeskobe. Okolina je bila opasna i ugrožavala je fizičku sigurnost pa je bilo bitno imati jake mehanizme preživljavanja. Stres je dakle naša evolucijska tekovina, prirodna obrana od opasnih situacija, koja nam pomaže reagirati brzo i učinkovito.
Ipak, dok je tada postojala primarno fizička opasnost, u suvremenom svijetu brinemo se više za svoju psihičku sigurnost. Strahujemo od gubitka prijatelja, socijalne podrške, radnog mjesta, reputacije, statusa, voljene osobe. S druge strane, naše su sadašnje reakcije iste kao u prošlosti. Primjerice, suočeni s kritikom, ili napadamo u samoobrani, ili bježimo ili se bespomoćno prepustimo. Pritom nam je najveći neprijatelj osjećaj bespomoćnosti koji uzrokuje podcjenjivanje ili zaboravljanje snaga koje imamo za konstruktivno suočavanje s izazovima.
Je li stres štetan?
Stres je naš odgovor na specifične zahtjeve okoline koji nam omogućuje da se uspješno nosimo s posebnim fizičkim ili mentalnim opterećenjima. On je prirodna reakcija tijela i u malim količinama može djelovati stimulirajuće. Međutim, u suvremenom načinu života neprestano smo izloženi malim količinama stresa i gotovo smo izgubili sposobnost aktiviranja prirodne reakcije opuštanja. Na taj je način naše tijelo u stalnom stanju pripravnosti.
U kombinaciji s osjećajem bespomoćnosti i nemogućnosti kontrole situacije, to nas može dovesti najprije do pada učinkovitosti, a dugoročno i do ozbiljnih zdravstvenih problema. Problem sa stresom je što kad ga ima previše, dolazi do sagorijevanja i drugih zdravstvenih problema, dok nas u premaloj količini čini neproduktivnima. Pomoći ćemo vam u pronalaženju osobne razine pobuđenosti organizma koja dovodi do najboljih rezultata te odgovornom radu na njezinu zadržavanju.
Može li se doista upravljati stresom?
Možda vam se iz osobnog iskustva čini da je odgovor ne, posebno u kontekstu trenutačne količine i intenziteta radnih zadataka. Doista postoje situacije kada ne možemo utjecati na intenzitet posla, (npr. projekti s kratkim rokovima ili važnim klijentima), no možemo utjecati na način kako te situacije doživljavamo i kako im pristupamo.
Drevna budistička molitva kaže: "Bože, daj mi snage da promijenim ono što mogu, strpljenja da prihvatim ono što ne mogu promijeniti i mudrosti da razlikujem to dvoje!" Zvuči jednostavnije nego što to doista jest? Dobra vijest je da u tome niste sami – psihologija je dosad razvila brojne tehnike za uspješno suočavanje sa stresom, a mi smo tu da vam pomognemo da one postanu dio vaše svakodnevice.
