Ubrzano usvajanje novih tehnologija nastavlja transformirati način na koji profesionalci rade i komuniciraju. Najnovije istraživanje globalne tvrtke za zapošljavanje talenata, Robert Walters, analizira očekivanja stručnjaka za upravljanje ljudskim resursima s obzirom na utjecaj koji će umjetna inteligencija imati u 2026. Prema analizi, čak 78% ispitanika osjeća se sigurno koristeći alate temeljene na AI-ju, dok samo 12% izražava nesigurnost.
Iako je povjerenje visoko, istraživači upozoravaju da je prelazak s teorijskog interesa na stvarnu praksu još uvijek u tijeku. “AI je čvrsto udomljen na radnom mjestu, ali za punu primjenu nužna je podrška poduzeća”, objašnjava Arkaitz Vega iz poduzeća Robert Walters.
Umjetna inteligencija utječe na zadatke i plaće u digitalnom dobu
Čak 80% profesionalaca predviđa da će umjetna inteligencija promijeniti ili eliminirati dio njihovih svakodnevnih zadataka. Međutim, zanimljivo je da ta percepcija ne utječe proporcionalno na očekivanja o plaćama. Samo 6% zaposlenika smatra da je njihov rad postao složeniji zbog uvođenja AI-ja i očekuje veću naknadu. Većina (69%) ne vidi značajne promjene u pojednostavljenju svojih zadataka te, posljedično, ne predviđa prilagodbe plaća. Ovaj jaz ukazuje na potrebu da organizacije preispitaju svoje strukture nagrađivanja i procijene kako automatizacija utječe na rad i da li redefinira uloge unutar tima.
Nedostatak edukacije kao glavna prepreka
Unatoč općoj spremnosti za korištenje novih alata, interna edukacija o mogućnostima korištenja AI-ja, ali i unapređenja kompetencija ostaje vrlo ograničena. Samo 11% zaposlenika ima redovitu i sveobuhvatnu obuku, dok 55% ispitanika navodi da njihovo poduzeće nudi malo ili nimalo prilika za usavršavanje. To implicira da se više od polovice radnika osjeća nespremno za okruženje u kojem bi umjetna inteligencija trebala igrati ulogu koju su joj namijenili njeni proizvođači i velika konzultantska poduzeća.
Izazov za domaće poduzetnike
Hrvatska se nalazi u specifičnoj situaciji gdje mala i srednja poduzeća (SME sektor) čine okosnicu gospodarstva, ali često, baš ako i velika, kaskaju za globalnim trendovima u smislu strukturirane edukacije. Dok hrvatski zaposlenici, poznati po svojoj snalažljivosti, samoinicijativno istražuju mogućnosti ChatGPT-a ili specijaliziranih AI rješenja, sustavna potpora unutar poduzeća često izostaje.
Za hrvatske poslodavce, ključni izazov u naredne dvije godine bit će zadržavanje talenata. Naši stručnjaci, koji su već sada visoko kompetitivni na globalnom tržištu, tražit će radna mjesta koja im omogućuju rad s najmodernijim tehnologijama. SME sektor u Hrvatskoj mora prihvatiti da umjetna inteligencija nije samo trend ili alat za potencijalnu uštedu, već prilika za povećanje kreativnosti i oslobađanje zaposlenika od repetitivnih administrativnih poslova koji su čest uzrok burnouta odnosno sagorijevanja na poslu u domaćim uredima.


