Ideja je samo dobar početak za stvaranje uspjeha

Igor Pureta Igor Pureta

U našem narodu se volimo često hvaliti kako smo mi puni ideja, a takvima nas zaista doživljavaju i drugi. Jedan je Irac na televiziji izjavio da su Hrvati izuzetno poduzetni. Zašto onda nismo mala Švicarska? Ili bar Irska? 

Ideja je početak, nakon nje treba jako raditi da se ostvari

Istina je da poduzetnicima u Hrvatskoj nije lako ispuniti sve zahtjeve koje pred njih predstavlja država. Ipak, država sa svojim zahtjevima nije razlog neuspjeha jer na svakog neuspjelog poduzetnika ima još dovoljno uspješnih primjera. Što je onda u podlozi tog fenomena?

Mnogima se pokretanje vlastitog posla čini kao nešto strašno, a možda čak i previše izazovno. Mnogi ljudi imaju strah od odbijanja, od riskiranja i od neuspjeha. No, mnoštvo novo otvorenih poduzeća opovrgavaju i ove predrasude da je pokretanje posla (i uspjeh u istom) nemoguće. Ići linijom manjeg otpora uvijek će biti lakša opcija. Primjerice, netko može imati stav da ideja može biti zlatna vrijedna, ali ga to nikada neće dovesti do uspjeha. Naravno da to može biti lakša opcija nego prihvatiti da su strateško planiranje, trud i upornost ključni. Kao i uvijek, najteže je krenuti s početne točke i ideju koju imamo pretvoriti u uspjeh koji želimo. Krenimo stoga od same idejesamog začetka poduzetničkog poduhvata. Što je sve potrebno za dobre ideje i jesu li ideje dovoljne da bi došli do konačnog cilja – uspjeha.

Kreativnost je u svima nama

Nije čak ni potrebno govoriti da je ideja uvijek usko vezana s kreativnošću. Kvalitetna ideja će uvijek imati kreativno rješenje u sebi, dok će ona nekvalitetna često biti neoriginalna i generička. Kreativnost je kao povlastica odabranih običan mit. Drugim riječima, kreativnost, pa tako i mnoštvo različitih ideja, dostupni su svima nama. I ne govorim o nekim velikim idejama poput tkalačkog ili parnog stroja, telefona ili izmjenične struje. Nije nužno imati neku veliku, inovativnu ideju kako bismo pokrenuli svoje poduzeće ili obrt. Svojim idejama ne moramo nužno promijeniti svijet. Dovoljno je da njome možemo napraviti male, ali zamjetne promjene na područjima u kojima želimo uspjeti. Za to nam je potrebno i strateško planiranje, no o tome ćemo više kasnije.

Pod kvalitetnom idejom ne podrazumijevamo i velike inovacije. Naime, dovoljno je pronaći način kako neku uslugu ili proizvod unaprijediti, učiniti boljim, jednostavnijim, dostupnijim. Ili otkriti grupu kupaca koji do tada nisu pokriveni postojećim oblicima proizvoda ili usluga. Vrlo zgodan primjer je nedavno otvorena turistička agencija za osobe s invaliditetom. Ona je posebna po tome što je prva takve vrste u Hrvatskoj, iako se smatramo velikom turističkom zemljom.

Dakle, kreativnost je svima dostupna i može svakome poslužiti kao početni korak u stvaranju novih proizvoda i usluga. Svi mi posjedujemo sposobnost stvaranja dobrih kreativnih ideja i rješenja. No da bi stvorili uspjeh, ipak nam je potrebna kombinacija koja uključuje strateško planiranje, kreativnost i dobre, kvalitetne ideje.

Učimo razmišljati o idejama

Ali kako nastaju ideje? Srećom, možemo naučiti kako razmišljati da bismo potaknuli mozak na stvaranje ideja. Osim toga ideje možemo i trebamo njegovati. Ili bismo još mogli reći: ideje treba uzgajati baš kao i rajčice u vrtu. James Webb Young u svojoj knjizi A Technique for Producing Ideas objašnjava da je za uzgajanje ideja potrebno trenirati naš mozak na stvaranja novih ideja. On stvaranje ideja objašnjava kroz dva načela. Prvo, da je jedna ideja tek kombinacija starih elemenata. I drugo, da naša sposobnost kombiniranja starih elemenata na nove načine uvelike ovisi o sposobnosti uviđanja odnosa.

Upravo ovo drugo načelo je bitno jer naš mozak zapravo možemo pripremati za uviđanje odnosa, a time i stvaranje dobrih ideja. Primjerice, ako uvidimo odnos između prethodno spomenute ideje turističke agencije i osoba s invaliditetom, sama ta poveznica će prerasti u ideju. I dok će neki drugi možda i uvidjeti tu poveznicu, iz nje neće ništa proizaći upravo zato što nisu „uzgajali“ ideje. Odnosno, nisu trenirali mozak za stvaranje takvih ideja, stoga im mnogo odnosa i ideja promakne.

Jednom kada mozak nauči povezivati elemente i kreirati nešto novo, stvorit ćemo kvalitetne ideje koje će postati iznimno solidan temelj za strateško planiranje i za uspjeh. Upravo to je dokaz da kreativnost može postati dostupna svima, a dobra ideja može potaknuti strateško planiranje, promjene i postignuća. Odabrati kvalitetnu ideju iz mnogo opcija čini se lakše nego osmisliti jednu potpuno novu. Zato nam može pomoći ako naučimo razmišljati na način da stvaramo poveznice da nam ideje dolaze lakše na um.

Mozak, nepresušni izvor ideja

Sad kad smo usvojili načine promišljanja o idejama, možemo smatrati sav posao obavljenim. Međutim, javlja se i pitanje kako pripremamo naš mozak da nam bude nepresušni izvor novih ideja? Prvo trebamo usvojiti naviku sustavnog prikupljanja informacija posvuda oko nas. To ne znači da će nam beskrajno lutanje Facebook statusima o tome tko što jede i gdje trenutačno pije koktele u tome pomoći. To je samo gubitak vremena. Traženje informacija trebamo usmjeriti na ono što nam je važno kako bismo pokrenuli posao!

Uz pomoć novih informacija našem mozgu osiguravamo sasvim dovoljno materijala s kojim potom može raditi i započeti strateško planiranje. Bitno je da pronađene informacije organiziramo po temama kako bismo onda lakše pronalazili odnose među njima. Vjerojatno vam se nekada prije desilo da ste neke informacije prikupljali, a potom ih više nikada niste pogledali. Ili ste čak zaboravili gdje ste ih spremili. Ako vam ne pada na pamet neki primjer sjetite se samo svih fotografija koje ste snimili svojim pametnim telefonom.

Upravo mobiteli mogu biti koristan alat u ovom procesu. Oni sami po sebi predstavljaju ogroman izvor autentičnih i unikatnih proizvoda koji mogu potaknuti naš kreativni um. Međutim, mnoštvo informacija ne mora značiti da će ideje biti dobre. Ideja mora i treba biti jedinstvena i isticati se sama po sebi. Dakle, jednom kada imamo informacije, bitno je znati kako upravljati njima da bi stvorili korisne, kvalitetne ideje. U tome će nam od iznimne koristi doći strateško planiranje.

Ostvarite pregled nad situacijom

Jeste li odvojili one ideje koje vam se ne sviđaju, jeste li napravili kopiju onih koje vam se sviđaju? Ako niste, to je odlična vježba za stvaranje ideja. Pregled nad situacijom je izuzetno važan za formiranje novih ideja. Promatrajte informacije koje ste grupirali prema nekom svom skupu prioriteta i pokušajte otkriti na koji način su te skupine povezane i jesu li skupine informacija koje se formirali odgovarajuće ili ih treba promijeniti. Važno je stalno širiti horizont i način na koji promatrate svijet oko sebe jer tako ćete bolje uočavati razne informacije oko sebe i mozgu, kasnije, olakšati stvaranje poveznica.

Naš mozak čitavo to vrijeme stvara ideje samo ih mi propuštamo vidjeti ili ih se prepadnemo kad ih vidimo pa ih proglasimo nemogućima. John Cleese je u jednom svom govoru naš mozak usporedio s kornjačom koja pomalja svoju glavu van iz svoje sigurne oaze, oprezno ispitujući teren, sve dok se ne osjeća dovoljno sigurnom da se pokaže u punom sjaju.

Stvorite stoga svoju sigurnu oazu. Odredite vrijeme kada ćete se posvetiti razmišljanju u redovnim terminima i razmacima. Potrebno vam je vrijeme kako bi vam se misli smirile i mozak počeo stvarati poveznice koje potom mogu iznjedriti kreativne ideje. To znači da ćete neko vrijeme trebati prestati buljiti u računalo ili mobitel iščekujući poruke ili provjeravajući tko je što jeo. No, isplati se, pa svakako pokušajte. Također, možete si odrediti posebno mjesto gdje ćete raditi na svojim kreativnim idejama. Možete to mjesto i urediti tako da vam potiče stvaranje ideja.

Ideja se javlja kroz proces

Ideja se javlja kroz proces

Osigurajte svom mozgu prostor i vrijeme kada će moći nesmetano raditi na novim idejama. Znate da kažemo kako je dobro prespavati kad imamo neki problem. Postoji i fenomen da jednom kada se ne možemo sjetiti informacije. No, onog trenutka kada prestanemo misliti o njoj tada je i najvjerojatniji trenutak da ćemo je se i sjetiti. Budući da se ideje razvijaju postupno i da mozak čitavo vrijeme radi, tako i naša podsvijest radi svoje i pomaže nam u otkrivanju raznih poveznica. U suprotnom, može doći do umora ili pak sagorijevanja što će naposlijetku samo napraviti više štete nego koristi. Odmor je ključan!

Nakon faze prikupljanja raznoraznog materijala iz kojega potom, što svjesno, što podsvjesno, stvaramo poveznice, dolazi do momenta uvida, kada nam se odjednom upali žaruljica. Ona se može upaliti kada to najmanje očekujemo – u kupaonici, dok peremo suđe, ili čak usred noći. Čaroban trenutak uvida, čini nam se kao da se ideja pojavila niotkuda zapravo je proces. Jedno istraživanje je pokazalo kako je pojava te konačne ideje samo kulminacija niza stanja i procesa koji se prethodno odvijaju u našem mozgu kroz dulje vrijeme.

Ne treba prenagliti s novonastalim idejama. Jednom kada dobijemo ideju važno je pustiti da malo fermentira. Mozgu treba dati vremena ne samo prije smišljanja ideje, već i nakon. Stoga, pričekajte koji dan, pri čemu bi bilo dobro da radimo nešto što nas čini sretnima. Dobro raspoloženje pomaže nam bolje procijeniti koje nove ideje zavređuju naše daljnje vrijeme, a koje je bolje napustiti.

Ideja je početak uspjeha

Jednom kada naš mozak počne primjećivati poveznice iz okoline i ideje počnu dolaziti same od sebe, bitno je imati na umu da ideja ne znači automatski uspjeh. Proces dolaska do uspjeha je dugotrajan i zbog toga se ne treba žuriti. Ponekad zbog odlične ideje zanemarimo proces koji će nas dovesti do postignuća.

Tada je ključno koristiti se strategijama koje uključuju strateško planiranje. Strateško planiranje, između ostalog, uključuje pomni odabir u kojem smjeru želimo ići i na koji način ćemo postići krajnji cilj. Ako dođemo do vrlo inovativne ideje s mnogo potencijala, potrebno je promisliti koji je najbolji plan akcije. Odnosno, kako ćemo tu ideju provesti u djelo i koji put ili prepreke nas čekaju. Kada osvijestimo plan kojim ćemo doći do uspjeha, njegovo ostvarenje je puno vjerojatnije! Kada to osvijestimo, postajemo još svjesniji da nam  kvalitetna ideja može iznimno olakšati proces dolaska do njezinog ostvarenja.

Strateško planiranje je samo jedna od opcija koju treba razmatrati. Primjerice, jednom kada imate jasnu ideju što želite napraviti, pričajte s prijateljima i poznanicima. Pitajte ih za njihovo mišljenje. Ne zato da biste dobili odobravanje i podršku (nemojte to niti očekivati!). Mišljenje prijatelja i bliskih osoba služi za to da biste vašu ideju propustili kroz mnoge filtere, da biste je mogli dorađivati i poboljšavati sve dok niste potpuno zadovoljni. I zatim, naoružani svim ovim znanjem, krenite u strateško planiranje i stvaranje svog uspjeha. Za to će vam trebati puno upornosti, no o njoj nekom drugom prilikom!

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.