Blog post menadžment

Je li virtualna konkurencija razlog problema?

Igor Pureta

Konkurencija je čudesni mehanizam, ali i prekrasno opravdanje za loše rezultate koje prodaja ima i iza kojeg se lako sakriti.

Virtualno poduzeće oduzima tržišni udio

Konkurencija je čudesni mehanizam, ali i prekrasno opravdanje za loše rezultate koje prodaja ima i iza kojeg se lako sakriti. Čini se da se nešto slično može povezati i sa sljedećom pričom. Najveća trgovina fizičkih nosača zvuka na svijetu zatvorila je svoja vrata. Ponos His Master's Voica, londonska trgovina na Oxford Street 150, zatvorena je kao zadnja u nekad velikom lancu trgovina. Izostala je komunikacija između menadžera koji su kreirali politiku i radnika u trgovini. Menadžeri pak sve probleme svode na to da je virtualna konkurencija Amazona i iTunesa to što ih je istjeralo iz posla.

The Circus, kako su ga zvali, bio je poput bezgranično dugog švedskog stola glazbe. Zapošljavao je 100 djelatnika, a osim domaćih kupaca, i mnogim je strancima predstavljao obavezno turističko odredište. HMV je ostvarivao 38% prodaje fizičkih nosača zvuka u Velikoj Britaniji. To je vjerojatno doprinijelo da je nastavio raditi sve do sad. No, usprkos Amazonu i iTunesu, nezavisne trgovine posluju dobro. Rade čak i s porastom profita i povećanjem prodaje ploča (iako je to i dalje statistika malih brojeva). Taj rast je zavidnih 78% u 2013. To pokazuje da još uvijek ima ljudi koji žele ne samo kupovati ploče i CD-e, već žele i ljudski kontakt. Samo ga treba znati koristiti!

Otkuda vreba konkurencija?

Menadžment freelancera je sve teži zbog velike konkurencije

Konkurencija se pojavljuje iz dosada nepoznatih izvora. Čak i na tržištu zapošljavanja stoga morate paziti tko vam sve nudi radnike. Razvojem interneta i komunikacije koju on pruža konkurencija više ne vreba samo iz poduzeća koje svoje proizvode i usluge nude na klasičan način. Konkurencija proviruje i iz računala. I to ne uvijek na načine koje očekujete. Poduzeća poput Elancea ili Tongala, takozvane platforme talenata, okupljaju freelancere. To su stručnjaci raznih profila koji svoje usluge nude iz svih krajeva svijeta. Prevođenje, marketinške usluge, pisanje tekstova, tajničke usluge, programiranje… sve se te usluge nude putem sličnih platformi. Stručnjaci koji ih nude su slobodnjaci koji nemaju troškove velikog ureda.

U drugim slučajevima to su i zaposleni ljudi koji žele dodatno zaraditi. Imaju potrebnu stručnost i kompetencije koje mogu ponuditi. Osim što povezuju ponudu i potražnju za određenim poslovima, takve platforme nude i odličnu strukturu objema stranama. To su sigurnosti plaćanja do sigurnosti izvršenja zadataka te provjere kvalitete i pružatelja i tražitelja usluga. Danas čak i velika poduzeća poput Nestlea, Lenova ili LEGO-a traže pružatelje usluga putem sličnih platformi. Platforme talenata, osim što predstavljaju konkurenciju tradicionalnim poduzećima, ujedno su i izazov tradicionalnom načinu zapošljavanja.

Kome su žene konkurencija?

Muški menadžment žene smatra konkurencijom

U literaturi ljudskih potencijala od sedamdesetih se puno pisalo o sindromu kraljice majke: žene koja je dospijela do najviših pozicija i ne dozvoljava drugim ženama da uspiju. No, nedavna istraživanja bacila su sjenu sumnje na ovaj zaključak. Istraživači s Columbia Business School i Sveučilišta Maryland otkrila su da nisu žene konkurencija drugim ženama i ne sprečavaju im uspinjanje poslovnim ljestvama, već politika poduzeća. Naime, poduzeća osjećaju pritisak dodati ženu u svoje najviše redove. Kada u te redove dođe jedna žena, često smatraju da su kriteriji ravnopravnosti i dobrog imidža zadovoljeni.

U onim poduzećima gdje su žene bile predsjednici Uprava, a ne samo članovi, druge žene imale su bolje šanse doći do ostalih vodećih pozicija. Drugo istraživanje iz 2012. pokazalo je da 73% žena mentorica pomaže drugim ženama da napreduju, dok to isto čini svega 30% muških mentora.

Umjetnička konkurencija u Kini

Menadžment u umjetnosti pod pritiskom konkurencije

Kina se uspela na sam vrh svjetskog gospodarstva kroz proizvodnju, dok su vodeća svjetska poduzeća svoju proizvodnju prebacivala u Kinu. Međutim, ti se proizvodi do sada uglavnom nisu dizajnirali u Kini. Tako su svi Appleovi proizvodi za sada još uvijek "designed in California" te je to američko poduzeće u prošlom kvartalu ostvarilo 42 milijarde dolara prihoda, a da niti jedan jedini iPhone, iPad ili iMac nije proizveden u Americi.

No, to bi se uskoro moglo promijeniti. Kineska akademija umjetnosti (China Academy of Art), uz financijsku potporu kineske Vlade, pokreće Bauhaus institut kako bi kineske studente podučavala o najutjecajnijem pokretu u dizajnu 20. stoljeća. A za 2015. planira se i otvorenje Kineskog muzeja dizajna (China Design Museum), osmišljenog prema Cooper Hewitt muzeju dizajna u New Yorku te prema londonskom Muzeju dizajna, koji će obuhvaćati preko 7.000 primjeraka modernog dizajna sa Zapada.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.