Organizacijski imunitet je ključan za svaku organizaciju, slično kao što je ljudski imunološki sustav važan za naše tijelo. Svaka se organizacija na svoj način brani od promjena i izazova. Unutar svake organizacije postoje jasno definirani ciljevi, pravila i vrijednosti koji utječu na način na koji se organizacija nosi s tim promjenama.
Kada govorimo o organizacijskom imunitetu, možemo primijetiti da svaka organizacija ima svoj jedinstveni obrambeni mehanizam koji odražava njezinu sposobnost da se prilagodi promjenama i novim izazovima. U nekim organizacijama, taj obrambeni mehanizam je usmjeren na postizanje konkretnih, mjerljivih rezultata, a zaposlenici koji to postižu dobivaju priznanja i nagrade. No, ako se zaposlenik odluči fokusirati na iznošenje ideja i izgradnju toplih odnosa među kolegama kako bi unaprijedio kulturu povjerenja, takav pristup može naići na otpor.
Zašto se to događa? Zato što organizacijski imunitet često odražava specifične obrambene mehanizme svake organizacije. Kada zaposlenik primijeni svoj jedinstveni pristup koji naglašava izgradnju odnosa i povjerenja, to može biti u suprotnosti s postojećim organizacijskim imunitetom. Takav zaposlenik će se vjerojatnije karakterizirati od strane drugih kao neradnik ili kao neambiciozan, iako je njegov cilj jedino što se razlikuje. U nekoj drugoj organizaciji se možda stavlja puno veći naglasak na stvaranje odnosa suradnje i kolegijalnosti pa bi se takav zaposlenik odmah uklopio. Organizacije često imaju svoj jedinstveni obrambeni mehanizam, organizacijski imunitet, koji organizaciju čini otprnom na utjecaje koji je mogu dovesti u probleme. Kultura i norme unutar organizacije rijetko se mijenjaju, što znači da se ponašanje koje odstupa od norme obično odbacuje ili ne potiče.
Ovisno o vrsti promjene, većina organizacija ne priželjkuje mijenjati sustav koji postoji. Traže promjenu u inovativnosti, kreativnosti i novim idejama, ali odbijaju određene promjene.
Kako promijeniti nepromjenjivost?
Organizacije bi širokogrudno prihvatile inovativne promjene načina prodaje nekog artikla. U isto vrijeme, ako im se ponudi uvođenje tehnika relaksacije za početak radnog dana, možda bi se žestoko opirale. Pitate se u čemu je problem. Zašto bi se organizacije trebale mijenjati ako sve funkcionira? Odgovor na to je složen. Poslovni svijet je vrlo nepredvidiv, kompleksan i zbog toga će uvijek u prednosti biti one organizacije koje mogu brzo doskočiti promjenama i uvesti novitete.
Razmislite o tehnologiji. U samim začecima uvođenja tehnologije u poslovni svijet, postojali su brojni otpori. No oni koji su među prvima uveli ovakve novosti, su na kraju i bili najuspješniji i stvorili reputaciju moderne firme. Da bi organizacija ostala relevantna i u toku s novostima, mora biti fleksibilna i spremna na promjene. To ne uključuje puko uvođenje novosti, već ponekad i promjenu same srži organizacije – promjenu vrijednosti, stavova i vizije.
Da bi se uspješno uvele promjene, one se trebaju uvoditi postupno. To znači da se treba analizirati trenutna situacija u organizaciji i pronaći gdje postoje mjesta za napredak. Tada, malo po malo, treba početi uvoditi drukčije vrste poslovanja. Potrebno je biti oprezan jer zaposlenici i nadređeni većinom negativno reagiraju na velike i radikalne promjene.
Ponekad je dovoljno jednostavno upozorenje da ljudi budu voljni isprobati nešto novo. Započnite sastanak sa „Voljela bih isprobati nešto novo, jeste li za to?“ i zatim demonstrirajte svoju novu ideju. Iznenadit ćete se koliko su ljudi voljni probati nešto novo ako se postupno i oprezno uvode inovativne promjene. Umjesto forsiranja i nametanja ideja, pokušajte pridobiti zaposlenike tako što ih zamolite da se pridruže smišljanju ili kreiranju novog načina rada.
Poremećaji poslovanja
Što su uopće poremećaji poslovanja? Da bismo razumjeli koncept koji predstavlja organizacijski imunitet, prvo moramo razumjeti poremećaje poslovanja. Poremećaji su općenito bilo kakvi događaji koji remete uobičajen način na koji se odvija neki proces. Poremećaji postoje u prirodi, u ljudima, pa tako i u poslovanju. U poslovnom smislu, poremećaji su događaji ili prilike koje poremete normalan način rada organizacije. Kao takvi, mogu imati ogroman utjecaj na učinak organizacije.
Postoji više načina na koji se poremećaji poslovanja manifestiraju. Jedan od njih su prirodne katastrofe. To uključuje poplave, oluje, potrese i slične promjene koje utječu direktno na poslovanje organizacije. One mogu poremetiti način odvijanja posla, nanijeti štetu infrastrukturi organizacije i poremetiti dostavu i slanje robe. Druga vrsta poremećaja poslovanja su ekonomske krize. Recesija, pad tržišta i slične krize mogu itekako utjecati na profit, zaradu i općenito poslovanje organizacije. Tehnološki napreci su još jedna vrsta poremećaja koji mogu imati utjecaja na organizaciju. Brzi napreci u tehnologiji mogu proizvode koje organizacija nudi ili usluge kojima se bavi prikazati kao zastarjele. To može pak dovesti do forsiranja promjena kako bi se organizacija što prije adaptirala, ali i nezadovoljstvo. Još jedna vrsta poremećaja kojeg smo svi bili svjedoci jest pandemija. Pandemija na globalnoj razini, kao što je bila korona virus, može uzrokovati brojne promjene unutar same organizacije. Zaustavlja globalne rute uvoza i izvoza, smanjuje mogućnost kretanja, uvodi nužan rad od kuće i brojne druge stavke koje organizacije moraju uvesti kako ne bi propale.
Sve vrste promjena na tržištu i u svijetu, nužno sa sobom nose i promjene u organizacijama. Znamo da organizacije, baš kao i ljudi, nisu uvijek voljne mijenjati se. No jak organizacijski imunitet je uvijek vrlo koristan…
Zdravlje organizacije – organizacijski imunitet
Organizacijski imunitet je sličan koncept kao i ljudski imunitet. Kada smo bolesni, naše tijelo se pokušava boriti protiv virusa ili bakterije. To radi tako što uništava sva ona tijela unutar organizma koje ne prepoznaje kao svoje. Odnosno, bori se protiv svake male promjene koju detektira. To je suština imunosnog sustava. Jednako vrijedi i za organizacije. Organizacijski imunitet predstavlja sposobnost neke organizacije da se bori i adaptira na poremećaje poslovanja kako bi se zaštitila. U suprotnom, kao i s ljudskim tijelom, riskiramo pad i uništenje organizma. Dakle, ako organizacija ne posjeduje organizacijski imunitet, postoji velika vjerojatnost da kada se nađe u situaciji poremećenog poslovanja, da neće izdržati pritisak. Takve organizacije podliježu promjenama i na kraju propadnu.
U tome leži vrijednost organizacijskog imuniteta. Organizacijski imunitet ima primarnu svrhu zaštite organizacije i osiguravanja da ona napreduje i u teškim trenucima. Organizacijski imunitet uključuje kombinaciju proaktivnih strategija, načina izgradnje otpornosti unutar organizacije i kulturu prilagodbe. To sve zajedno ojačava mogućnost organizacije da preživi i napreduje tijekom nepredvidivih i nesigurnih vremena.
Organizacijski imunitet se ponekad spominje i kao poslovna otpornost. Otpornost kao mogućnost apsorbiranja šokova i brzog oporavka nakon poremećaja u radu, bez velikih posljedica. Kao i kod ljudi, oni koji su otporniji neće bilježiti veće posljedice nakon traumatskih događaja i vratit će se u rutinu brže od ostalih. Jednako vrijedi i za organizacije koje trebaju biti fokusirane na izgradnju organizacijskog imuniteta tako što aktivno radi na ojačavanju obrane organizacije.
Stupovi organizacijskog imuniteta
Da bi znali kako izgraditi imunitet, moramo imati sve potrebne stupove. Jedan od njih je vodstvo i vizija. Učinkovito vodstvo je nužno da bi imunitet bio postojan. Voditelji igraju jako važnu ulogu u odabiranju pristupa kojim će se organizacija obraniti od promjena. Otporan voditelj koji ima jasnu viziju za organizacijsku budućnost, čak i u trenucima nedoumice, inspirira i vodi čitavi tim prema toj viziji. Njegova uloga u procesu izgradnje imuniteta je stvaranje vizije i misije koja će biti u skladu s vrijednostima organizacije. Prenošenje te vizije na zaposlenike, vođenje primjerom i demonstriranje adaptiranja usprkos izazovima i stvaranje jakog tima voditelja koji će biti spreman donijeti teške odluke. To su sve uloge voditelja koje su nužne za imati tijekom perioda poremećaja poslovanja.
Drugi stup stvaranja organizacijskog imuniteta jest strateško planiranje. Ono je ključno za predviđanje i reagiranje na poremećaje. Pomoću njega se kreiraju fleksibilni i strateški planovi kako odgovoriti na situacije i prilike u kojima se nađemo. Pa tako, pomoću njih identificiramo poremećaje, procjenjujemo rizik i prebacujemo resurse na one dijelove kojima je to potrebno.
Treći stup se odnosi na kulturu organizacije. Kultura u kojoj se njeguje adaptivni duh, inovacije, fleksibilnost i kontinuirano učenje je ona koja će organizaciji pružiti to da ima puno manje poteškoća kada se nađe u neprilici. Ključni aspekti poboljšavanja kulture koja promiče otpornost su poticanje otvorene komunikacije, suradnje, kontinuirani rast i napredak, učenje iz grešaka i stvaranje ciljeva koji su u skladu s vizijom organizacije. Korištenje tehnologije uvijek može osigurati prednost u kompetitivnom poslovnom svijetu, a tako može i pomoći u stvaranju imuniteta. Da bi postali otporni, stvorite temelje izgradnjom ovih stupova.
Kako ojačati imunitet organizacije?
Kada radimo na jačanju organizacijskog imuniteta, postoje određene prepreke s kojima ćemo se susretati. Jedna od njih je otpornost na promjene. Koliko god je organizacijski imunitet dobar, on je dvosjekli mač. Što je bolji, to je i veća otpornost na većinu promjena. Još jedna prepreka su ograničenja resursa. Da bi uveli nove promjene, morate uložiti određene resurse, bilo vremenske ili financijske. Uz to, često se javlja i organizacijska inercija. Odnosno, neki već dobro utemeljeni procesi i strukture mogu otežati proces adaptiranja na promjene. Zadnja od prepreka s kojom se možete susresti je manjak svjesnosti. Organizacije mogu biti u potpunosti nesvjesne kolika je važnost imati organizacijski imunitet i raditi na njemu.
Da bi se riješili ovih prepreka, moramo strateški planirati kako ćemo unaprijediti organizacijski imunitet. Jedna od strategija jačanja imuniteta jest putem proaktivne procjene rizika. Identifikacija potencijalnih poremećaja i procjena njihovih utjecaja mogu osigurati da na vrijeme reagiramo kada dođe do promjene. Možemo unaprijed osmisliti plan i redovito ga nadograđivati ovisno o trenutnom stanju.
Ključni način jačanja imuniteta jest izlaženje iz zone komfora. Inovacijama i prihvaćanjem nužnih promjena donosimo rast i jačanje čitave organizacije. Takva organizacija će se bolje nositi s nadolazećim poremećajima u poslovanju. Inovacija mora biti prioritet za sve organizacije koje žele opstati i napredovati. Iznimno je korisno osnovati tim za rad na inovacijama i novitetima koji će unaprijediti organizaciju. Ponekad se treba oduprijeti organizacijskom imunitetu koji odbija sve vrste promjena, pa tako i one dobre. Mudro izaberite koje su promjene dobrodošle, a s kojim poremećajima se morate boriti. Tek tada će organizacijski imunitet biti jak i održavati otpornost čitave organizacije.
