Tijekom ljudske povijesti puno puta smo se mogli uvjeriti da se nemili događaji dešavaju i da samo ponekad na njih uspijevamo reagirati na odgovarajući način. Danas, zahvaljujući globalnoj povezanosti i medijima, s takvim smo događajima upoznati preko svake mjere, a reakcija na njih kroz krizni menadžment još uvijek zaostaje za željenom.

Krizni menadžment od cijele organizacije zahtjeva definiranje planova za komunikaciju sa svim dionicima te metode za međusobnu komunikaciju članova tima kako biste upravljali krizom.

Krizni plan je presudan za pravilne reakcije u slučaju poslovne krize pa ga poduzeća trebaju kako bi se što bolje pripremila za hitne slučajeve.

U našem istraživanju ispitali smo opći imunitet hrvatskih organizacija, kako bismo im mogli dati konkretne smjernice kako ga dodatno osnažiti, jer će situacija još dugo biti vrlo izazovna, pa je važno kroz krizni menadžment optimalno se pripremiti za nju.

U zadnje vrijeme krize su toliko česta pojava da ih više ne doživljavamo kao nešto tragično. Svaki lider će se minimalno jednom tijekom svog radnog staža susresti s nekom krizom. No, ponekad najteži korak nije postati lider, nego se u krizi održati na toj poziciji.

Trenutna kriza od svih nas zahtijeva pridržavanje pravila koje su propisale zdravstvene organizacije, a odgovornost svakog poduzeća je uključiti ih u svoje svakodnevno poslovanje.

Kriza vezana za koronavirus je sigurno i vama nametnula brojna pitanja o tome kako trenutno postaviti poslovanje. Uslijed raznih teškoća i disrupcija na tržištu, velik broj organizacija se našao u teškoj situaciji.

Prilika je da će mjere štednje koje je najavio američki predsjednik potaknuti bolju suradnju proizvođača automobila no pitanje je s kojim rezultatom.