Rujan je drugi siječanj - vrijeme je za nove početke!

U „odraslom svijetu“ prvi radni dani nakon godišnjeg odmora također donose osjećaj početka. Možda nismo formalno podvukli crtu, zbrajajući poslovne dobitke i gubitke, ali većina nas se na neko vrijeme odmakla ili barem se nastojala odmaknuti od posla. Mnogi su iskoristili ljeto da se posvete sebi, odmoru, obitelji, prijateljima, putovanjima, čitanju, gledanju filmova, sunčanju, moru, itd. Sve kako bi se svježi i napunjenih baterija vratili uobičajenim izazovima.

Takva promjena konteksta najčešće dovede i do promjene perspektive. S opuštanjem i odmicanjem od svakodnevnog, počinjemo pozitivno promišljati o tome što želimo drugačije i bolje u svom životu. Zato su čest rezultat tog „ljetnog čišćenja“ neke nove misli i odluke, koje bude našu energiju i entuzijazam. Snaga čovjeka leži u tome da je sposoban vidjeti posljedice svojih odluka i, ako je potrebno, promijeniti ih.

Bez sumnje, riječ je o prekrasnom razdoblju. Razdoblju kojeg, unatoč tome što je i dalje prisutna jednaka količina poslovne i životne neizvjesnosti kao i pred ljeto, karakteriziraju polet, želja za realizacijom novih ideja, osjećaj svježine i uzbuđenosti zbog novih izazova. Svakako je važno iskoristiti taj probuđeni impuls, kao i uživati u njemu.

No, već iz iskustva znamo da to stanje rijetko traje dovoljno dugo kako bi samo po sebi potaknulo značajnije promjene u životu. Zato se postavlja ključno pitanje nakon godišnjeg odmora. Kako probuđenu energiju i entuzijazam „održati na životu“ i učiniti izvorom novih pothvata?

Zamka entuzijazma

Vođeni smo kulturom koja promovira brzopotezni uspjeh te preplavljeni obećanjima o vještinama koje se usvajaju u nekoliko dana. Zato smo, malo po malo zaboravili na staro pravilo koje kaže da pravo majstorstvo proizlazi iz vježbe. To ne znači da promjene nisu brze, dapače istraživanja pokazuju da se „aha-efekt“ događa kao kvantni skok, u djeliću sekunde. Pritom potvrđuju ono što i sami osjećamo u svom tijelu. Trenutak spoznaje i odluke praćen je velikom navalom adrenalina, koji stvara snažnu pokretačku energiju, nužnu kako bismo bili dovoljno hrabri krenuti u promjenu. Svaka osoba može promijeniti svoj život!

Istovremeno, provođenje promjene u djelo te stvarna zamjena starih navika novima, traži da se zadovolji tzv. princip održivosti. Da bi neka promjena opstala i zaživjela u svakodnevnom životu, potrebno je imati dugoročnu predanost vlastitoj ideji što želimo drugačije. Drugim riječima, uz pokretački impuls, potrebna nam je i disciplina.

Mnogi od nas će vjerojatno s negodovanjem reagirati na riječ disciplina jer nas ona često podsjeća na ne uvijek ugodna sjećanja iz djetinjstva. Ipak, riječ je o svjesnom ulaganju energije u ono što želimo od sebe, na svakodnevnoj razini. Time bismo zadržali onu razinu entuzijazma koja se javlja kao posljedica novih odluka i početaka.

Stari i neželjeni obrasci poput loše prehrane, nebrige za vlastito zdravlje, odgađanja važnih aktivnosti, prešućivanja svojih misli u razgovoru sa šefovima, itd. čine promjenu ponašanja jako teškom. Zaboravljamo da njihovo „održavanje na životu“ također troši ogromne količine naše energije. Samo se sjetite koliko potrošeno i iscrpljeno se osjećate kad učinite nešto čime niste zadovoljni ili propustite učiniti ono što vam je važno. Nažalost, stari obrasci su nam poznatiji i uhodaniji, pa smo ih skloniji zadržati, nego tu istu energiju uložiti u nešto novo što želimo napraviti od sebe.

Svako donošenje odluka zahtijeva predanost i disciplinu u provođenju

Ključno pitanje je u što danas želim uložiti sebe i svoju energiju? Ako ste stvarno spremni napraviti promjenu, čiji impuls se probudio tijekom ljetnog odmaka, imajte na umu da vas čeka rad, usponi i padovi te stalna samomotivacija, simbolički rečeno „loženje vlastite vatre“, kako biste zadržali disciplinu posvećivanja vašem cilju. Istovremeno, imajte na umu da vas čeka življenje punim plućima – život kojeg vi kreirate. I dok koračate tim putem, pozorno pratite sebe i na vrijeme uočite da vam prijeti pad potrebne energije i entuzijazma. To je upravo trenutak u kojem možete iskoristiti sve ono što se tijekom odmora pokazalo najboljim načinom punjenja baterija – razgovor s najmilijima, odlazak na koncert, pjevanje, plesanje, čitanje dobre knjige, opuštanje, šetanje prirodom ili ludo putovanje. Vi ćete znati najbolje.

Za nove početke, imajte na umu da svako pridržavanje odluka, da bi uistinu zaživjelo, zahtjeva predanost i disciplinu u provođenju. Umjesto da trošite energiju na stara i neučinkovita ponašanja koja vas čine nezadovoljnima, budite disciplinirani i redovito vježbajte nova ponašanja, kako biste postali ono što želite.

Pratite sebe i svoju razinu entuzijazma te identificirajte situacije u kojima vam je teško održati potrebnu razinu energije, kako biste na njih mogli učinkovito reagirati. Ako primijetite da vam nedostaje energije, priuštite si aktivnosti koje vam pomažu da se revitalizirate te tako i dalje ostanete na svom putu promjena s ciljem dolaska do novog i boljeg sebe.

Nadređeni cilj za povećanje motivacije

Donošenje odluka je često kompliciran osobni proces. Imamo ideju, ali ne znamo kako ideju provesti u djelo. Često se fokusiramo na konkretne odluke kao što su želim jesti tri puta dnevno, želim vježbati sat vremena svaki dan, želim prestati pušiti. Ono što možete učiniti je naći nadređeni cilj kao što je: „Želim biti zdraviji!“ Nadređeni cilj će vam pomoći da povećate motivaciju i spriječite iskušenja.

Dakle, ustrajnost u donesenim odlukama možete potaknuti tako da na papir napišete nadređeni cilj, a ispod njega specifične ciljeve. Nadređeni cilj ne mora imati specifičan datum ostvarenja i neće vam stvarati pritisak roka!

Na kraju dana reflektirajte što ste od zacrtanog ostvarili. Za refleksiju je najbolje koristiti papir i olovku. Riječi na papiru često imaju neobičnu težinu i zahtijevaju od nas određenu obavezu. No, ako to nije moguće, proces refleksije možete napraviti i u glavi. Napišite ili si recite što ste u tom danu napravili kako bi ostvarili svoj cilj. Što ste napravili kako bi proces donošenja odluka održali? To mogu biti male stvari poput pojeo sam jednu jabuku ili neko veće. Ne zamarajte se brzinom dolaženja do cilja. Ponekad nam je potrebno prepoznati sitnice koje smo ostvarili kako bi došli do cilja.

S druge strane, donošenje odluka je često popraćeno i neuspjesima pa je izrazito važno da si tijekom reflektiranja zapišete što vam je otežalo taj proces. Na primjer, kolega na poslu je slavio rođendan i morao sam pojesti komad torte, nisam stigao jesti jer sam bio na sastanku, itd. Prepoznajte situacije u kojima vam je bilo teško održati potrebnu razinu discipline jer jedino tako ćete spriječiti buduća iskušenja.

Kako poboljšati proces donošenja odluka?

Postoji nekoliko smjernica kako možete poboljšati svoj proces donošenja odluka. Ono u čemu mnogi griješe je da planiraju prebrzo ili zapravo uopće nemaju plan nego ideju. Dajte si vremena za planiranje. Zamislite si da vam je odluka smršaviti.

• Što zapravo znači smršaviti?
• Što ćete učiniti da se to ostvari?
• Koji su vam koraci u tom planu?
• I najbitnije, kako ćete „znati“ da ste smanjili težinu?

Kada si date slobode i vremena za planiranje moći ćete detaljnije razraditi plan, a kada ste razradili specifičnosti moći ćete ih se držati. Znat ćete točno što trebate raditi kako biste došli do cilja. 

Odbacite pritisak ponedjeljka! Jeste li ikada čuli prijatelja ili kolegu koji govori od ponedjeljka krećem u teretanu? Niste jedini. Nakon nekog vremena dođe i prođe taj crni ponedjeljak, a vi pitate kolegu „I? Kako je bilo u teretani?“. Taj kolega često odgovori: „Ma ništa me ne pitaj, zapeo sam u gužvi!“ Često kada si zacrtamo taj ponedjeljak to nas toliko prati da nam zapravo stvara odbojnost. Tu odbojnost povežemo s ciljem i onda ga ne ostvarimo. Dakle, odaberite neki dan koji vama zaista odgovara i zapamtite bolje je početi od srijede nego uopće ne početi! Ako niste počeli u srijedu opustite se i pokušajte ponovno!    

Strah od neuspjeha

Često si postavljamo pitanja „Što ako ne uspijem? Znači li to da nemam discipline?“, vrlo jednostavno – ne. Sjetite se kako ste učili voziti bicikl. Možda ste imali iskustvo da su vas roditelji „gurnuli u vatru“. Bili su iza vas dok ste vi prestrašeno vikali „Jel' me držiš?!“, a onda su naravno ostali stajati na istom mjestu. Nakon iskrenog razočaranja u roditelje, bicikl i pomoćne kotače koji stoje u podrumu mislili ste da više nikada nećete voziti bicikl. Naravno, pokušali ste ponovno, ali s ipak manje povjerenja i entuzijazma. Naposljetku, naravno da ste naučili voziti bicikl, a danas se tog događaja možda ni ne sjećate, a ako ga se sjećate, sjećate ga se kroz smijeh.

Zašto onda kada odrastemo sebi ne dajemo toliko slobode? Mislimo da moramo sve napraviti savršeno i iz prve. Donošenje odluka je proces koji se uči, a za ostvarenje odluka je potrebna osobna disciplina.

Dajte si vremena i ne budite toliko strogi prema sebi. Niste u školi – nitko vas ne ocjenjuje. Dopustite si pogreške, a onda pokušajte ponovno. Znate kako se kaže iz pogrešaka se uči. Ovog rujna naučite i vi iz svojih grešaka, a ako ne uspijete pokušajte ponovno i možda ćete se u listopadu ili studenom ili bilo kada iznenaditi svojim napretkom.

Nađite prijatelja za odluke

Donošenje odluka i ostvarivanje cilja značajno ćete si olakšati ako si stvorite sustav podrške. Odaberite osobu s kojom se osjećate ugodno, koja vas ne osuđuje, koja je brižna. Toj osobi možete reći svoje ciljeve i planove, a ona neka vas kao i vi sami sebe, provjerava kako napredujete. Neka vas ohrabruje, bodri, a ako ne uspijete neka vam, bude „rame za plakanje“. Nemojte se sramiti tražiti podršku drugih, mi ljudi smo društvena bića i ne možemo jedni bez drugih.

Sustav podrške, taj prijatelj za odluke neka bude netko tko donošenje odluka shvaća ozbiljno, želi ostvariti svoje ciljeve te je na istom putu kao vi. Jer tko je bolja podrška od nekoga tko zna kroz što prolazite? Zajedno ćete biti motiviraniji i jedno drugome ćete biti podrška. Donošenje odluka može biti uzbudljiv proces kada ga dijelite s nekim. Zato, nađite prijatelja za odluke i neka vam rujan postane drugi siječanj i uspješniji od prošlog siječnja, a u tome neka vam pomognu ova mala pravila:

• Opet i opet – reflektirajte. Osim na dnevnoj bazi možete reflektirati što ste sve napravili u posljednjih mjesec dana ili u posljednjem kvartalu.
• Istražite svoj cilj. Istražite kako su drugi ljudi došli do tog cilja.
• Nemojte se preopteretiti s puno ciljeva. Za početak krenite lagano.
• Odredite datume kada ćete sami sebe provjeriti. Provjerite kako ste napredovali od posljednjeg puta.
• Donošenje odluka započnite kada se osjećate spremnim. Nemojte sami sebi biti neprijatelj i postavljati si zamke!
• Stvorite si sustav podrške!