Samo jedna od devet osoba može promijeniti svoj život?

Akvarij s ribicama

Često smo vrlo skeptični prema promjeni, pogotovo kad je riječ o drugima. Iako nerado to priznajemo, vjerojatno i za sebe ponekad pomislimo da će nas uvijek pratiti neka naša „boljka“, na koju gotovo pa da smo navikli.

Što prava, umjesto iskrivljena „filmska“ realnost, kao i najnovija istraživanja o ljudskom mozgu, pričaju o prirodi promjene? Ono što nam prvo padne na pamet je narodna poslovica kojoj se volimo vraćati da  vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada. Često smo vrlo skeptični prema promjeni, pogotovo kad je riječ o nama. Iako nerado to priznajemo, vjerojatno će nas uvijek pratiti neka naša „boljka“, na koju gotovo pa da smo navikli.

Bilo da želimo drugačije komunicirati s drugima, biti spremniji izraziti vlastite ideje, kvalitetnije organizirati svoje vrijeme ili jednostavno ustrajati u novoj navici (vježbanju, zdravoj prehrani i sl.), uhvatimo se kako se (pre)lako vraćamo na „staro“. I naravno, još češće u tome hvatamo druge. Čak i filmovi uz koje smo odrastali (i uz koje danas odrastaju naša djeca) nerijetko potiču misao da je „bad guy“ uvijek „bad guy“ (i obratno), ma koliko se na trenutak činilo drugačije. Drugim riječima, mnogi dijele uvjerenje da se jako teško mijenjamo te da smo predodređeni imati neki svoj karakter i način funkcioniranja.

Istovremeno, uvriježena je misao da su jedina nada za promjenu dramatični životni događaji koji nam život preokrenu naglavačke. Bolest, otkaz, smrt bliske osobe, rastava, bankrot… samo su neki od uobičajenih okidača koji se u stvarnosti, a još više u filmovima (koji nas pomalo odgajaju, a da toga često nismo ni svjesni) spominju kao prekretnice nakon kojih sve krene drugačijim smjerom. Odjednom, kao čarobnim štapićem su odnesene stare navike i vjerovanja te su zamijenjeni potpuno novima.

Pogrešna uvjerenja

Ni sami nismo sigurni je li veće ograničenje razmišljati kako je promjena nemoguća ili da se događa jedino ako ju nešto dramatično potakne. Posljedice su očite. Ili se ni ne pokušavamo pokrenuti jer mislimo da se i ovako i onako ne možemo mijenjati. Ili čekamo da se dogodi neka krizna situacija kako bi napokon krenuli u akciju. Donošenje odluka ne treba staviti na čekanje i prepustiti se sudbini.

Osim za nas same rijetko vjerujemo drugima da su se promijenili. Sigurno vam, kao i meni, sada pada na pamet stereotipna slika muškarca i žene. On nakon prevare govori draga, ali ja sam se promijenio ne bih to više nikada napravio! Ona mu povjeruje, a on ju opet prevari. Zbog tih ustaljenih stereotipnih slika u društvu ne možemo vjerovati drugima da su se promijenili. S druge strane, možda smo i mi sami nekada povjerovali nekome da se može promijeniti pa smo se razočarali. Uistinu je teško doživjeti razočaranje u drugoga, ali i u sebe kada ne uspijemo promijeniti svoj život. Naša iskustva često određuju čemu ćemo u budućnosti vjerovati.

Kako god bilo, i jedno i drugo uvjerenje predstavljaju veliki mit. Jer stvarnost, kao i način na koji naš mozak funkcionira, pokazuju nešto sasvim drugo. Što nam prava (umjesto iskrivljena, „filmska“) realnost, kao i najnovija istraživanja o ljudskom mozgu, pričaju o prirodi promjene?

Promjena boli

Za početak – malo loših vijesti. Samo jedna od devet osoba koje su prošle visokorizičnu operaciju ugrađivanja srčane premosnice, nakon toga promijeni svoje životne navike. Dramatičan životni događaj poput ozbiljne prijetnje zdravlju, većinu pacijenata ne uspije potaknuti da uistinu počnu živjeti drugačije, hraniti se zdravije i više vježbati. Sigurno ste nekada i sami pomislili „Da se meni to dogodilo odmah bih promijenio/la cijeli svoj život!“ U stvarnosti to vjerojatno nije tako.  Šok i strah od smrti možda kratkoročno dovedu do snažne želje, čak i donošenje odluka za promjenom, no dugoročan pozitivan efekt izostaje. Kako je to moguće? Snažna želja nije dovoljna kako bi donošenje odluka rezultiralo napretkom.

Najnovija neuroznanstvena istraživanja potvrđuju da bilo kakva promjena zahtijeva veliki napor od našeg mozga, kojeg on pokušava izbjeći, kako bi nastavio funkcionirati po principu ekonomičnosti – sa što manje uložene energije doći do rezultata. Energetski nam je puno lakše djelovati po „automatskom pilotu“ (onako kako smo navikli), nego uvoditi promjene koje traže svjestan trud i njegovo kontinuirano ulaganje (barem neko vrijeme). Naš mozak u puno situacija koristi automatski pilot. Tako na primjer opstaju stereotipi i predrasude. Našem mozgu je lakše osobu svrstati u isti koš nego uložiti dodatni napor za promjenu ustaljenih stavova na koje smo naučeni. Pojednostavljeno i metaforički rečeno – donošenje odluka o promjeni boli.

Promjena je činjenica

S druge strane, posljednja istraživanja mozga govore o njegovoj nevjerojatnoj mogućnosti da se mijenja, prilagođava novim situacijama, stvara nove neuronske veze (i slabi stare). Već je na tisuće slučajeva gdje je, uslijed težih moždanih udara i ozljeda, jedan dio mozga potpuno preuzeo funkciju oštećenog dijela. Na kraju krajeva, sjetite se samo sebe kakvi ste bili prije 10-ak godina i kakvi ste danas – kako razmišljate, koje nove vještine ste usvojili i sposobnosti razvili, na koji način su vaša iskustva utjecala na vaše stavove i ponašanje. Vjerujem da vam odmah postaje jasno koliko ste se promijenili, a samim time i vaš mozak. Pojednostavljeno rečeno – promjena je neizbježna.

Znate priču o mladiću Phineasu Gageu? 1843. godine mu se šipka deblja od 3 i duža od 100 centimetara zabila u glavu cijelom svojom dužinom. Šipka je odletjela, a on je imao značajno oštećenje mozga. Začudo preživio je, a već je nakon nekoliko minuta počeo govoriti i samostalno hodati. Njegov slučaj je prvi i jedini u povijesti u kojem je osoba preživjela takvo oštećenje. Nakon oporavka u bolnici Phineas se počeo drugačije ponašati. Nije se snalazio u socijalnim situacijama i izgubio je volju za aktivnostima u kojima je inače uživao. Ipak, za promjenu vam ne treba šipka u mozak već je dovoljno za novi početak donošenje odluka o promjenama koje želite napraviti.      

Plastičnost mozga

Ako se naše ponašanje promijeni, mora doći do neke promjene u organizaciji ili svojstvima neuronskih sklopova koji proizvode ponašanje. Dakle, mozak se prilagođava novim ponašanjima. Mozak stvara nove neuronske veze zbog novih ponašanja. Ima izrazito veliku mogućnost mijenjanja i prilagođavanja – kao zagrijana plastika. No, ne mijenjaju se samo neuronske veze već je opseg čimbenika koji mogu promijeniti mozak mnogo veći. Čimbenici za koje se sada zna da utječu na neuronsku strukturu i ponašanje uključuju iskustvo, psihoaktivne tvari (npr. amfetamin, morfij), hormoni, protuupalna sredstva, prehrambeni čimbenici (npr. vitamini i minerali, dodaci prehrani), genetski čimbenici, bolesti (npr. Parkinsonova bolest, shizofrenija, epilepsija, moždani udar), stres ili ozljeda mozga.

Stoga, naš mozak se mijenja pod utjecajem različitih čimbenika. Dobro je znati što sve mijenja naš mozak jer možemo utjecati na to kako će se naš mozak promijeniti. Dakle, ako promijenimo svoj život mijenjamo i svoj mozak. Donošenje odluka postaje važan zadatak kada znamo da ćemo neizbježno promijeniti ne samo svoje ponašanje već i svoj mozak. Stoga, moramo pripaziti i što unosimo u sebe jer puno toga može utjecati na naš mozak. Nakon ovoga poslovica - vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada, sve manje drži vodu. Jer ako vuk dovoljno često bude mijenjao svoju dlaku neizbježno će promijeniti i svoj mozak.

Mediji i kampanje

Prije nekoliko godina počela velika kampanja kojom se ljude pokušalo potaknuti na donošenje odluka o prestanku pušenja. Cijene duhanskih proizvoda su se značajno povisile (a i dalje strmoglavo rastu). Na sve duhanske proizvode su stavljene slike organa, bolesne djece, obitelji pred lijesom. Statistike su i dalje poražavajuće. Svaka treća odrasla osoba je pušač, a maloljetnici su nam po konzumaciji duhanskih proizvoda pri vrhu svjetske ljestvice. Donošenje odluka prerano završavamo jer nam je lakše vratiti se na staro. No, sigurno postoji mnogo ljudi koji su uistinu promijenili svoj život zbog tih kampanji, ali većina nije. Zašto?

Pokazalo se da je kampanja stavljanja uznemirujućih fotografija imala neočekivan učinak. Ljudi su se zgražali na fotografije koje su im bile previše uznemirujuće. Toliko uznemirujuće da su našli način kako da si pomognu. Prodaja futrola i kutijica za cigarete je značajno porasla. Stavljanjem cigareta u futrole su sakrili uznemirujuće fotografije i nastavili pušiti.

Zaključak ove priče? Kampanje koje vas tjeraju na promjenu rijetko će imati učinka. Promjena se nalazi u vama i samo u vama. Odgovornost za donošenje odluka je na vama i jedino ste vi dovoljno snažni da tu odluku provedete u djelo. Nitko to ne može učiniti za vas. Iako je svaka promjena teška važno je za zapamtiti da svi imamo kapaciteta i snage za promjenu. Da bi to bilo moguće morate biti svjesni najopasnijeg mita o promjeni.       

Najopasniji mit

Najveći mit koji je nužno srušiti, a krije se u pozadini prethodno opisanih pogrešnih uvjerenja, je da je promjena nešto što se dogodi - ili ne. Nevjerojatno je koliko smo spremni raditi na svom stručnom obrazovanju (minimalno 12 godina škole) kako bismo postali ekspert, ili godinama trenirati neki sport, odlaziti na fitness i sl., kako bismo razvili tjelesne sposobnosti, izgradili željenu muskulaturu ili postigli idealan izgled. U tim područjima smo svjesni procesa koji je potreban kako bismo kreirali promjenu. No, kad na red dođu teme poput komunikacije, uspješnog upravljanja emocijama, rješavanja straha od javnog nastupa, razvijanja vještina vođenja ljudi, itd. – gotovo pa da se ljutimo kad ne uspijemo iz prve primijeniti nova ponašanja, te se (pre)lako vraćamo starim obrascima, bez da smo uistinu dali priliku promjeni da se dogodi.

Lako se vraćamo starim obrascima jer svaka promjena u ljudima izaziva strah od neuspjeha. Strah od neuspjeha da se promjena dogodi je nešto što je uobičajeno za sve ljude. Navike su poznate i volimo se držati u zoni udobnosti. Donošenje odluka postaje izrazito komplicirano ako ostajemo u granicama sigurnosti. Je li vam se ikada dogodilo da izađete iz komfort zone i iznenadite se sami sobom? Također. Često u tim situacijama shvatimo da je većina strahova bila iracionalna. Kroz promjenu upoznajemo sebe i nerijetko se iznenadimo svojim napretkom. Donošenje odluka o promjeni i izlasku iz zone udobnosti tek je prvi korak i možda najjednostavniji zadatak. Puno je teže i kompleksnije ustrajati u toj odluci dok nam ona ne postane dio komfort zone.

Dajte priliku promjeni

Ne, promjena se ne događa, ona se – kreira i razvija, našom voljom i trudom. Da, pritom nas dramatični životni događaji mogu potaknuti da se poželimo pokrenuti, preispitamo svoje vrijednosti, načine razmišljanja i ponašanja te da donesemo odluku kako želimo biti drugačiji. Izazovi pred nas dolaze kako bi uvidjeli koliku snagu imamo u sebi. Ako uistinu nešto želimo i postati, vrijeme je da zasučemo rukave, jer naš mozak to itekako može i ima ogroman potencijal za to.

Ne morate čekati dramatične događaje da bi se promijenili. Prvi korak u vašem putu ka promjeni je donošenje odluka o promijeni - moć leži u pozitivnom razmišljanju. Nakon toga, potreban vam je plan. Da bi si olakšali planiranje pokušajte odgovoriti što specifičnije na sljedeća pitanja:

  • Što želim promijeniti?
  • Koji su koraci prema promijeni?
  • Kada ću započeti?
  • Kako ću pratiti svoj napredak?
  • Koliko često ću provjeravati svoj napredak?
  • Tko mi može pomoći? Tko će me pitati kako napredujem?
  • Koji je krajnji rok za promjenu?
  • Kako ću se nagraditi za napredak?

Pazite da su odgovori na ova pitanja što specifičniji kako bi mogli pratiti svoj napredak. Donošenje odluka možete si značajno olakšati ako pratite ova pitanja. Samo jedna od devet osoba može promijeniti svoj život, a to bi mogli biti baš vi. Suprotstavite se statistici i promijenite svoj život.

Pratite i dalje kolumnu „Psihologija izvrsnosti“ te saznajte kako promjenu učiniti lakšom, jednostavnijom, učinkovitijom i, što je najvažnije, usmjerenom prema onome što vi želite i trebate. Je li to lako? Ponekad jest, ali ponekad nije. Je li moguće? Itekako jest. Može li to bilo tko? Možemo apsolutno svi!

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.