Nadolazeća ažuriranja propisa kako se provodi evidencija radnog vremena stvaraju kompleksan scenarij za organizacije diljem Europe. Stručnjaci iz tvrtke Grant Thornton, na nedavno održanoj konferenciji o radnom pravu, upozorili su da poduzeća moraju ojačati svoje sustave kontrole u okruženju obilježenom tehničkom i regulatornom neizvjesnošću. Glavni zaključak je da evidencija radnog vremena više nije samo formalno ispunjavanje zakonske obveze, već strateški alat koji mora biti pravno utemeljen i operativno učinkovit.
Evidencija radnog vremena
Pravilno dizajniran sustav izravno utječe na svakodnevni život radnika. Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), produktivnost drastično pada nakon 50 sati rada tjedno. Digitalni sustavi pomažu u smanjenju „prezentizma“ (bivanje zaposlenika na poslu unatoč tome što se ne osjeća dobro. Iako mogu biti fizički prisutni, bolest – bilo fizička, mentalna ili oboje – može utjecati na njihovu sposobnost rada u skladu s njihovim uobičajenim kapacitetima), apsentizma i neplaniranih prekovremenih sati, dok transparentnost podataka o njihovom radnom vremenu smanjuje broj sudskih sporova.
Izazovi uvođenja obveznog digitalnog registra
Jedna od kritičnih točaka o kojoj se raspravlja je uvođenje obveznog digitalnog registra koji mora biti objektivan, pouzdan i pristupačan. Iako detaljni tehnički standardi na razini EU-a još uvijek nisu u potpunosti definirani, poduzećima se preporučuje da ne čekaju s implementacijom. Sustav kojim se vodi evidencija radnog vremena mora osigurati jasnu identifikaciju osobe, planirani radni dan, točan početak i kraj rada u minutama te stanke koje se ne uračunavaju u radno vrijeme.
Poseban naglasak stavljen je na zaštitu podataka. Stručnjaci savjetuju izbjegavanje biometrijskih podataka i usklađivanje sustava s osobama odgovornima za zaštitu podataka. Model zahtijeva da svaki radnik ima pristup svojim podacima, a mjesečni sažetak mora se dostavljati uz platnu listu. Kazne u europskim zemljama već su drakonske! U Njemačkoj dosežu i do 30.000 eura, dok su u Španjolskoj predviđene kazne do 7.500 eura.
Situacija u Hrvatskoj: Između papira i aplikacija
Iako Hrvatska već ima stroge pravilnike o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (uključujući i radno vrijeme), praksa na terenu često kaska za digitalnim trendovima. U mnogim hrvatskim malim i srednjim poduzećima evidencija radnog vremena još se uvijek vodi ručno ili u jednostavnim tablicama, što ostavlja golem prostor za pogreške i kazne inspekcije rada. U kontekstu sve češćeg rada na daljinu i hibridnih modela rada, koji su postali standard i u Hrvatskoj, tradicionalni načini bilježenja postaju neodrživi. Hrvatski poslodavci suočavaju se s izazovom definiranja „učinkovitog radnog vremena“ tijekom rada od kuće, pri kojem je granica između privatnog i poslovnog često zamućena. Uvođenje modernih digitalnih rješenja, kakva predlaže Grant Thornton, bi osiguralo pravnu sigurnost poduzećima pred hrvatskim inspektorima i omogućilo pravednije praćenje prekovremenih sati, što je čest kamen spoticanja u radnim odnosima. Strategija bi trebala biti jasna: digitalizirana evidencija radnog vremena nije samo trošak, već zaštita od pravnih rizika i put prema boljoj organizaciji rada.
Photo by Thomas Brenac: https://www.pexels.com/photo/round-analog-clock-at-8-30-599705/
