S jedne strane, umjetna inteligencija obećava olakšanje kroz automatizaciju zadataka, smanjenje administrativnog opterećenja i bržu obradu podataka. S druge strane, sve više stručnjaka upozorava na rizike povezane s hiperproduktivnošću, gubitkom autonomije i emocionalnim distanciranjem u radnom okruženju.
Prema istraživanju koje je proveo Mendo, 63% redovitih korisnika umjetne inteligencije smatra da im ona štedi vrijeme, 47% vjeruje da smanjuje mentalno opterećenje, a 52% da smanjuje stres. Međutim, bez adekvatne edukacije i podrške, ti potencijalni benefiti ostaju ograničeni. Umjetna inteligencija može biti koristan alat, ali samo ako se koristi promišljeno i uz jasne granice.
Poseban izazov predstavlja tzv. algoritamski menadžment, koji se sve više širi iz sektora dostave i logistike na šire područje usluga. Ovakav pristup upravljanju radom, temeljen na realnom vremenu i automatiziranim uputama, smanjuje autonomiju zaposlenika, povećava nadzor i stvara osjećaj stalne kontrole. Umjetna inteligencija može pomoći u postavljanju ciljeva, ali često zatvara ljude u krute okvire, bez prostora za kreativnost i spontanost.
Psiholozi upozoravaju da umjetna inteligencija može izazvati osjećaj gubitka kreativnosti, strah od intenziviranja rada i smanjenje međuljudskih odnosa. Ključno je da se implementacija umjetne inteligencije provodi uz sudjelovanje krajnjih korisnika, uz poštivanje stvarnih uvjeta rada i uz podršku stručnjaka za mentalno zdravlje. Umjetna inteligencija treba biti alat koji podržava čovjeka.
Jedan od sve prisutnijih fenomena je tzv. „tehnostres“ – psihosocijalni rizik koji proizlazi iz stalne povezanosti, preopterećenosti informacijama i gubitka orijentacije u digitalnom okruženju. Umjetna inteligencija može pomoći u prepoznavanju ranih znakova stresa, ali istovremeno može i pojačati mentalno opterećenje ako se koristi bez kontrole. U tom smislu, potrebna je ravnoteža između tehnološke učinkovitosti i ljudske empatije.
Može li se umjetna inteligencija koristiti u ime mentalnog zdravlja?
Zanimljivo je da umjetna inteligencija može analizirati velike količine podataka iz anketa, procjena i upitnika zadovoljstva, čime se olakšava prevencija psihosocijalnih rizika. No, istovremeno se mora paziti na kognitivne pristranosti koje umjetna inteligencija može pojačati. To su npr. pretjerano oslanjanje na automatizirane odgovore ili potvrđivanja vlastitih uvjerenja. Potrebna je metakognicija, svjesnost o vlastitim mentalnim obrascima i otvorenost prema različitim perspektivama da bi se umjetna inteligencija stavila u pravilan kontekst.
Važno je naglasiti da umjetna inteligencija ne može zamijeniti psihoterapiju. Ona ne posjeduje empatiju, ne može uspostaviti emocionalnu povezanost i ne razumije kontekst na način na koji to može čovjek. Međutim, umjetna inteligencija može pomoći u usmjeravanju prema stručnjaku, u pružanju edukativnih sadržaja i u razbijanju stigme oko traženja pomoći. Idealno je da se koristi kao dio šireg, hibridnog pristupa koji kombinira tehnologiju i ljudsku podršku.
Pitanje povjerenja i zaštite privatnosti također je ključno. Sve više se govori o potrebi za lokalnim rješenjima, sigurnim sustavima i transparentnim modelima. Europski zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koji stupa na snagu 2026., klasificirat će sustave koji utječu na mentalno zdravlje kao „visokorizične“, što znači da će morati proći stroge kontrole, uključujući ljudski nadzor i procjenu psihosocijalnih učinaka.
Neke organizacije već pokazuju kako se umjetna inteligencija može koristiti odgovorno. Primjerice, Orange kombinira prediktivne algoritme s ljudskom psihološkom podrškom za rano otkrivanje burnouta, dok AXA eksperimentira s internim UI sustavima uz paralelnu ljudsku asistenciju. Takvi modeli pokazuju da je budućnost mentalnog zdravlja na poslu hibridna. Tehnologija će u biti za prevenciju i podršku, a ljudi za razumijevanje i liječenje.
Umjetna inteligencija može biti vrijedan saveznik u očuvanju mentalnog zdravlja zaposlenika, ali samo ako se koristi promišljeno, etično i uz jasne granice. Ona ne liječi, ne zamjenjuje čovjeka, ali može pomoći u ranom otkrivanju problema, olakšati pristup pomoći i rasteretiti svakodnevne zadatke. Prava snaga umjetne inteligencije leži u njenoj sposobnosti da podrži ljude, a ne da ih kontrolira.
Photo by ThisIsEngineering: https://www.pexels.com/photo/code-projected-over-woman-3861969/
