Gostovanje psihologice Tanje Purete u emisiji Kod nas doma otvorilo je pitanje koje seže daleko izvan jedne škole i fiskaliziranog računa. U razgovoru s Ivom Šulentić i Emilom Pavićem raspravlja se o tome kako pretjerani formalizam i rigidna pravila mogu ugušiti dječju kreativnost, poduzetnički duh i osjećaj zajedništva. Pureta pritom ističe da društvo gubi smisao kad brani procedure, a ne svrhu, te da je rješenje u dijalogu, suradnji i zajedničkom traženju smislenih rješenja umjesto u kažnjavanju i strahu.

Stres i burnout postali su dio svakodnevnog jezika i iskustva, ali zabrinjava činjenica da ih mnogi ljudi doživljavaju kao neizbježne i nerješive. Čak i manji izazovi postaju izvor pretjerane tjeskobe, a životne radosti često se skrivaju zbog straha od osude okoline. Takav stav odražava duboku nesigurnost i gubitak unutarnje otpornosti. U razgovoru za Večernji list Tanja objašnjava kako se sa stresom suočiti.

Downshifting kao odluka o napuštanju dobro plaćenog, ali stresnog posla i odabir posla koji za osobu ima više smisla, ali je manje plaćen, je pojava s kojom se povremeno susrećemo u Ramiru.

Suvremen način života gotovo nam neizbježno stvara stres, pa je u vrijeme prije COVID-a oko 70 posto zaposlenih izjavljivalo da je na poslu pod stresom. Brojke su i dalje vrlo visoke, ali ipak nešto niže, što se pripisuje većoj svjesnosti poslodavaca o potrebama zaposlenika. No, za uspješno upravljanje stresom važnije od naklonjene okoline je to da čovjek sam shvati što ga dovodi do stresa.

Sagorijevanje na poslu nije poštapalica današnjeg svijeta. To je stvarno i iscrpljujuće iskustvo koje pogađa velik broj zaposlenih. Nemilosrdni pritisak radnih zadataka, zajedno s pogrešnim razumijevanjem da profesionalni život treba biti odvojen od privatno, stvara savršenu podlogu za sagorijevanje na poslu. Ako se stalno osjećate iscrpljeno, cinično ili neproduktivno ovaj će članak pružiti temeljne uzroke sagorijevanja na poslu i pružiti praktične strategije za njegovo sprečavanje.

Mi kao ljudska bića, ne doživljavamo samo negativne situacije u trenutku kada se dogode, već ih često nosimo sa sobom mnogo duže nego što bismo trebali produžujući utjecaj tih situacija na sebe.

Izvrsni menadžeri su ti koji nadahnjuju cijeli tim, uspješno prilagođavaju svoj stil rukovođenja ovisno o situaciji i motiviraju na nove uspjehe i pobjede. Paze na svoj tim kako profesionalno, tako i osobno. Uz to pokazuju iskrenu empatiju za svakoga člana tima. Iznimni menadžeri nisu česta pojava i to s razlogom. Često se postavlja pitanje rađa li se uspješan menadžer ili se pak njime postaje. Odgovor je, kao i većina stvari u životu – složen.

Tehnologija i alati su temelj rada danas, ali prava srž uspjeha na radnom mjestu leži u međuljudskim odnosima i načinu kako podržavamo jedni druge. Asertivna komunikacija, upravljanje konfliktima i način na koji pazimo jedni na druge može svakodnevno radno okruženje preobraziti u živo, dinamično i uspješno radno mjesto.

Srednja škola i upis na fakultet sa sobom nose važne odluke o budućnosti. Međutim ponekad vaši planovi nisu isti kao oni koje imaju vaši roditelji. Možda želite slijediti strast za umjetnošću, ali roditelji očekuju da postanete liječnici ili inženjeri. Ako osjećate da vaši roditelji imaju potpuno drugačiju viziju za vaš život, niste jedini.

Biti student koji radi donosi mnoštvo izazova, a istovremeno otvara vrata različitim prilikama i iskustvima. Poslodavci cijene kandidate koji imaju praktično iskustvo te pokazuju samostalnost i sposobnost prilagodbe. Studiranje samo po sebi zahtijeva puno odricanja i organizacije posebice ako studirate izvan rodnog grada i udobnosti vlastitog doma. Dodatak u obliku radnih obveza samo povećava taj pritisak.