Kako neuspjeh pretvoriti u uspjeh?

Kad su u jednom ispitivanju psiholozi pitali ljude koji događaj u životu im je bio najteži, a koji najznačajniji, odgovor je iznenadio sve istraživače. Više od 80% sudionika je kao odgovor na oba pitanja navelo isti događaj. Većini je najteža situacija u životu ujedno bila i najznačajnija za buduće donošenje odluka. Upitavši ljude „Zašto vam je najteže bilo i najznačajnije?“, psiholozi su dobivali sljedeće odgovore:

• Otkaz me napokon potaknuo da pronađem posao u kojem ću uživati i moći se razvijati.;
• Nakon rastave, shvatila sam da prvo ja moram otkriti tko sam i što želim, kako bih mogla ostvariti kvalitetan partnerski odnos.;
• Iskustvo teške bolesti me natjeralo da preispitam svoje prioritete i posvetim se onome što mi je uistinu važno

Ono što je svim objašnjenjima bilo zajedničko je da su teške životne situacije potaknule ljude da preispitaju sebe i svoja dotadašnja uvjerenja. I to ona uvjerenja koja su ih ograničavala u napretku i življenju u skladu s vlastitim težnjama. Uz to, kriza ih je motivirala da pronađu novu snagu i pokrenu se u željenom smjeru.
Život nam često pokaže da situacije koje na prvi pogled djeluju teško ili kao neuspjeh, postaju polazišna točka puta k uspjehu. I ono što često svi spontano radimo kad se nađemo u krizi je da se saberemo, naučimo lekciju iz tog iskustva i krenemo u akciju. Pritom, rezultat koji u pravilu slijedi je let visinama o kojima smo prethodno samo maštali. Nije li upravo to lekcija koju bismo trebali neprestano imati na umu za donošenje odluka?

Zašto tako dobro učimo preko neuspjeha?

Temeljna definicija neuspjeha znači neostvarivanje uspjeha. Odnosno, prisiljava nas da se vratimo na tamo odakle smo krenuli. Koliko god poražavajuće i nelagodno takvo što može biti, poznato je da više ne možemo istom zadatku pristupiti na isti način. Stoga, neuspjeh automatski dovodi do novih ideja kako savladati prepreku. Time neuspjeh potiče inovativnost i kreativnost. Bistrije donošenje odluka u smjeru novih pristupa, ideja i strategija može nastupiti samo kada se pokaže kako stare nisu funkcionirale.

Nadalje, kada se suočimo s neuspjehom važno je zastati i suočiti se s njim oči u oči. Nevezano uz područje u kojem nismo uspjeli, potrebno je uzeti si nekoliko trenutaka kako bismo se reflektirali na cijeli tijek događanja. Što je točno pošlo po krivu? Što je bilo u redu obavljeno? U kojem trenutku se dogodila prekretnica? Važno je postaviti si pitanja poput ovih kako bi neuspjeh rezultirao učenjem.

Nema neuspjeha, postoji samo povratna informacija

Jedno od temeljnih uvjerenja koje promovira neuro-lingvističko programiranje ili skraćeno NLP je: nema neuspjeha, postoji samo povratna informacija. Neki će na to pomisliti kako je riječ o ružičastom i nerealnom pogledu na život i s jedne će strane svakako biti u pravu. Uistinu jest riječ o – pogledu na život. Ljudi koji imaju takav stav odabiru interpretirati situacije, koje se na prvi pogled čine neuspjehom, kao priliku da nešto nauče.

Sve to ovisi o tome kako vi definirate neuspjeh, kako razmišljate o njemu te kako mu pristupate. Događaj u kojem nismo ostvarili ono što smo planirali ili smo pogriješili nije nešto što čovjeka zapečati, etiketira ili definira. To je prilika da ljudi saznaju novo o sebi i okolini te samim time budu mudriji u budućem djelovanju. Neuspjeh je samo jedan od nužnih koraka k onom mjestu gdje želimo biti u budućnosti. Neuspjeh znači učenje pa tako i kada malo dijete padne ne kažemo mu: “Loše ti ide!” već zaključujemo: “Super, uči se hodati!”. Za takav mentalitet , jedna od ključnih riječi je – odabir.

Moć odabira - očekivanje je zločin, a razočarenje kazna

U situacijama kad se suočimo s neuspjehom, ljudski je osjetiti težinu, razočaranost, tugu ili čak ljutnju. Međutim, već sljedeći trenutak može postati stvar osobnog odabira: hoćemo li nastaviti s hranjenjem takvih emocija negativnim mislima, ili ćemo promotriti situaciju iz perspektive što je to što možemo naučiti i kako pametnije nastupiti kad se sljedeći put nađemo u sličnim okolnostima.
Biranje pristupa proaktivnosti i učenja iz pogrešaka u nama stvara energiju koja će nas pokrenuti, umjesto da ostanemo na mjestu, žaleći se zbog nesretnih okolnosti ili se opterećujući osjećajem krivnje. Na kraju krajeva, kao što je istraživanje pokazalo, taj pristup nesvjesno biramo onda kad nam je najteže.

Nakon prvotnog šoka, uviđamo da smo puno snažniji nego što to mislimo te se hrabro hvatamo u koštac s izazovom, iz kojeg zatim izlazimo kao pobjednici. Prava vještina je taj stav učiniti pravilom, a ne iznimkom na čemu će se temeljiti i daljnje donošenje odluka. Što čekate? Iako se ponekad kaže da su visoka očekivanja ključ svakog uspjeha, ona nekada mogu imati i kontraefekt.

Previsoka očekivanja često su nerealna i sama po sebi nedostižna što je uzrok samog neuspjeha kada se isprobava nešto novo. Lako je zamisliti ideju za koju mislimo da će ju odmah svi prihvatiti, da će povećati prodaje ili uspjeh organizacije, idealizirati cijeli tijek ostvarivanja onoga što želimo. Potrebno je sanjati, ali i biti svjestan ograničenja okolnosti i ne forsirati donošenje odluka koje nam se mogu obiti o glavu. Važno je biti realističan, težiti k boljem pa tako i neuspjeh neće imati veliki utjecaj na samopouzdanje i ego već će on biti dio priče pomoću koje učimo i napredujemo. Nije važno biti savršen i najbolji. Upravo suprotno - u pokušaju da budete savršeni i strahu od neuspjeha možete sami sebe spriječiti u pokušavanju novih i neiskušanih metoda za postizanje ciljeva i uspješno donošenje odluka.

Strah od neuspjeha je neprijatelj uspjeha

Ono što najčešće koči ljude da vide neuspjeh kao nešto pozitivno i nužno, je strah. Strah je važna emocija kod čovjeka, on nas štiti i brani od onog lošeg te nas upozorava na moguće ishode koje nam mogu naštetiti. Isto tako, strah vješto manipulira ljudima, posebice kada je rezultat naših misli, naših pogrešnih uvjerenja i vjerovanja. Stoga, strah od neuspjeha onemogućava promjenu pogleda na sam neuspjeh pa tako osoba i izbjegava da se neuspjeh dogodi. Važno je biti odvažan, samopouzdan, riskirati donošenje odluka - no ne zaboravite, da uz sve to dolaze i greške kojih se ne treba bojati.

Ponekad zbog neuspjeha zapnemo u starim lošim navikama i potrebna nam je pomoć drugih kako bismo napredovali i pronašli nove načine za rad. Naši suradnici, menadžeri, nadređeni i podređeni su tu kako bi doveli novine u naše poglede, pomogli nam da zajedno olakšamo donošenje odluka za potrebe organizacije. Neuspjeh nije nešto s čime se moramo boriti sami, jer uvijek treba postojati opcija oslanjanja na tim i kolege unutar organizacije.

Iako se kroz neuspjeh mora učiti i pokušati iznova i iznova, ne možemo ne spomenuti kako postoje one situacija kada koliko god se trudimo, jednostavno ne ide. Nekada je i to dobar znak. Neuspjeh nam može otvoriti oči tako da preispitamo životne, poslovne odnosne ili druge odluke i napravimo promjenu koja će nas odvesti na pravi put. Ponekad se od nekih stvari mora odustati kako biste se mogli prihvatiti onih novih, zanimljivijih i prosperitetnijih. Samopouzdano donošenje odluka ne odnosi se samo na iskorištavanje prilika. Ne ustručavajte se ostaviti nešto iza sebe kako biste krenuli naprijed.

Poznati najbolje poznaju neuspjeh

Mnogi poznati poduzetnici naišli su na niz neuspjeha, bankrota, izgovorenih „Ne!” od strane drugih „moćnijih“ ljudi prije nego što su ostvarili vlastite velike uspjehe. Donošenje odluka koje diktiraju vaš život i karijeru uvijek će predstavljati izazov, kako vama tako i onima za koje ste možda mislili da im je uspjeh predodređen. Waltu Disneyu rekli su da mu nedostaje kreativnosti. Thomas Edison usavršio je žarulju nakon 10 000 pokušaja. Prvu knjigu Harry Pottera slavne spisateljice J. K. Rowling odbilo je objaviti čak 12 izdavača. 

Bill Gatesovo prvo poduzeće bila je totalni “fail”, a produkt koji je trebao analizirati velike količine podataka nije čak ni funkcionirao. Nekoliko godina kasnije kupio je softver i osnovao Microsoft kojeg nije potrebno ni opisivati da zaključimo kako je ostvario nešto veliko i značajno. Znači li to onda ako promijenite mišljenje o neuspjehu da ćete postati novi Bill Gates? Najvjerojatnije ne. No važno je uočiti kako iza svake velike priče o uspjehu stoji niz neuspjeha. Isto vrijedi i za manje uspjehe - ne možemo dopustiti da nas pokoja prepreka odvrati od postavljenog cilja. Nova godina je idealna da se prisjetite ovih zakonitosti.

Učiteljica Neuspjeh

Zemljo otvori se! Zvuči li vam to poznato? Uzrečica koju se često može čuti kada zabrljate, napravite nešto sramotno pa poželite samo propasti u zemlju. Da, ljudski ego uistinu može biti osjetljiv i ponekad je teško stati iza vlastitih pogrešaka, bez srama ih priznati i odmah krenuti u nove, pametnije pohode i donošenje odluka. Vjerovali ili ne, neuspjeh je upravo ono što tu zvjer od ega može pobijediti. Neuspjeh uči poniznosti i skromnosti što je osobito važno u vještinama vođenja i menadžerskim pozicijama. Lako se zaletjeti i postaviti se iznad ostalih te je to česta pojava osobito kod mladih koji su tek ušli u poslovni svijet. No, držimo li na pameti da je važno biti empatičan i ponizan prema drugima, pa tako i samom sebi, neuspjeh neće biti toliki udarac na ego.

Nakon što smo nahvalili našu učiteljicu Neuspjeh, sažmimo što od nje sve možemo naučiti. Osim što nakon neuspjeha direktno dobivate uvid u to koji postupni i strategije funkcioniraju, a koje ne, što trebamo u budućnosti izbjegavati ili gdje trebamo potražiti pomoć, neuspjeh vas može naučiti i o tome kakva ste osoba. Nestrpljiva, krhkog ega, ponosna, demotivirana? Ili pak otporna, fleksibilna, empatična i spremna za rast? U kojoj god osobini se pronalazite, poželjnoj ili nepoželjnoj, sljedeći put kada se suočite s neuspjehom pokušajte težiti onim osobinama pomoću kojih ćete lakše doći do promjena. Otvorite svoje poglede, upijte svo znanje koje vam iskustvo donosi, pronađite priliku za rast i stvaranje. Neuspjeh iskoristite kao gorivo za daljnji napredak, bolje donošenje odluka i motivaciju za rad.