Umjetna inteligencija može izvoditi velik broj poslova bolje, preciznije i brže nego čovjek. Tu se uglavnom radi o repetitivnim poslovima koji zahtijevaju obradu, usporedbu i analizu velikih količina podataka u vrlo kratkom vremenu, a zatim stvaranje neke vrste smislene informacije iz tih sirovih podataka.

Ljudi mogu osjećati da njihovo mišljenje nije dovoljno vrijedno ili relevantno, posebno ako su u prisustvu autoriteta ili kolega s više iskustva. Nedostatak povjerenja u timsku kulturu, loša komunikacija i prethodna negativna iskustva dodatno pojačavaju nesigurnost.

Mnogi ostaju u poslovima koji ih ne motiviraju, što može dovesti do stresa, nezadovoljstva i smanjenog mentalnog zdravlja. Promjenom karijere otvaraju se nove prilike za učenje, osobni rast i razvoj vještina koje bolje odgovaraju interesima i vrijednostima pojedinca.

Ljudi često postavljaju pitanje što je to organizacijska psihologija. Psiholog, razumiju što bi bilo, znači netko tko pomaže ljudima, a sad psiholog u organizaciji, kome on pomaže, organizaciji? Ljudima u organizaciji i zašto? I zašto je uopće on bitan u cijeloj toj priči?

„Šefe, zvao je neki čovjek i zanimao se za naše proizvode. Rekao sam da ćete biti u uredu za pola sata pa da Vas onda nazove. Vi ipak najbolje znate kako zainteresirati ljude za našu ponudu.“ Ili: „Šefe, imamo reklamaciju. Što da radim?“ Ili: „Šefe, ja to ne znam napraviti. Možete li Vi?“

Burnout ne utječe samo na pojedinca – ono se prelijeva i na timove, odnose i cjelokupnu učinkovitost organizacije. Iako često stavljamo naglasak na osobnu odgovornost, organizacije imaju ključnu ulogu u prevenciji sagorijevanja. U ovom blogu otkrivamo kako tvrtke mogu stvoriti radno okruženje koje štiti mentalno zdravlje svojih zaposlenika.

Kada govorimo o burnoutu, najčešće se fokusiramo na pojedinca: njegove navike, osobine ličnosti, vještine upravljanja vremenom. No, organizacijska kultura ima jednako snažan, ako ne i jači utjecaj na to hoće li zaposlenici sagorjeti ili rasti. U ovom blogu donosimo pregled kako kultura tvrtke može postati ključni faktor u prevenciji ili poticanju sagorijevanja.

Prvi i možda najvažniji korak u očuvanju mentalnog i fizičkog zdravlja jest svjesno promatranje sebe i prepoznavanje signala koje nam tijelo i um svakodnevno šalju. U užurbanom ritmu života lako je zanemariti vlastite potrebe i nastaviti raditi po inerciji.

Prepoznati znakove burnouta velik je korak. No još je važnije znati što učiniti kada shvatimo da više ne možemo kao prije. Jedan od ključnih koraka u prevenciji i zaustavljanju sagorijevanja jest otvoreni razgovor s nadređenima. U ovom blogu donosimo savjete kako voditi takav razgovor na način koji je iskren, konstruktivan i usmjeren na rješenja.

Burnout ne nastaje samo zbog osobnih faktora – organizacijski kontekst igra ključnu ulogu u tome hoće li zaposlenici doći do točke iscrpljenosti ili ne. Ako se postave jasne strukture, vrijednosti i podrška, sagorijevanje se može spriječiti. U ovom blogu donosimo ključne načine na koje organizacije mogu utjecati na sprječavanje burnouta.