Blog post menadžer

A zašto bih se ja trudio

Ramiro

Što uraditi kad početni entuzijazam dolaska u novu radnu sredinu splasne i kad se suočimo sa situacijama koje nas smetaju? Jedna od reakcija može biti preuzimanje odgovornosti na sebe i započinjanje rješavanja problema koje primjećujemo!

Svi sanjamo o onom prekrasnom poslu na kojem ćemo biti jako zadovoljni, sretni, uspješni i na kojeg ćemo dolaziti sa žarom u očima, jedva čekajući da vidimo što ćemo novog naučiti taj dan. Želimo imati osjećaj da nema boljeg posla na ovom svijetu i da smo upravo mi prava osoba koja ga može najbolje obavljati! I zamislite, upravo vam se tako nešto i dogodi! Nakon tri kruga intenzivne selekcije između tristo kandidata, posao dobijete upravo Vi! Presretni ste i ne možete vjerovati da ste upravo Vi pravi kandidat za taj posao!

Prvi dan posla

Na posao prvi dan dolazite u potpunoj euforiji – upoznajete kolege, tehnologiju, način rada, pamtite imena svih suradnika, hvatate jezik kojim pričaju te vam uopće nije jasno što te silne skraćenice uopće znače, no nadate se da će vas već netko na vrijeme uputiti. Sjedate napokon za svoje radno mjesto i jedino što u tome trenutku osjećate je uzbuđenje i ponos – napokon ste došli u dobru tvrtku, u kojoj se cijeni trud i rad svakog zaposlenika. Jednostavno to možete osjetiti, atmosfera je puna entuzijazma i želje za uspjehom! U tom trenutku odlučujete da ćete dati sve od sebe kako biste zadovoljili očekivanja poslodavca , jer je baš ovo trenutak da se pokažete kao odlična dopuna timu.

Tako i biva, te nakon nekog vremena shvatite da ste se već poprilično uhodali u posao. Znate što koja poslovna skraćenica znači, suradnike znate poimence, iako ih ima preko sto, marljivo postižete ciljeve te su vam već dali i da razmislite o mogućnostima vođenja određenih projekata. Nadređeni Vas hvali kako imate odličan potencijal, da se Vaš napredak vidi naočigled te da mu je drago da ste tu.

Nakon otprilike pola godine, posao vam postaje rutina. Već znate da ćete, kad Vas nazove kolega iz odjela prodaje, morati napraviti određeni dokument o Vašem planu za plasiranje proizvoda, te da će Vam usto dati vrlo kratak rok za izradu istog, dok će Vas šef nabave pitati za Vaš proračun te će uvijek imati nešto za dodati u smislu kako je to što radite previše skupo. No već ste naučili male tajne strategija Vaših kolega – kolega iz prodaje uvijek daje tako kratke rokove, jer želi ljude malo „pritisnuti“, no rokovi su zapravo puno fleksibilniji. Svakako, Vi mu želite ugoditi, pa svejedno te iste kratke rokove uspijete ispoštovati marljivim radom. Također ste naučili da s nabavom nema šale – sve na što namjeravate potrošiti novac vrlo detaljno argumentirate te zaista uvijek pronađete najbolju ponudu za ono što vam treba. Na taj način Vi dobivate potrebna odobrenja, a računovodstvo određenu uštedu, te su svi zadovoljni.

Nešto je trulo u državi Danskoj

S druge strane, počinjete u svom poslu zamjećivati i određene nelogičnosti. Primjerice, kolega koji sjedi do Vas, iako u poduzeću radi već određeno vrijeme, poslu pristupa potpuno suprotno od Vas. S kolegama iz prodaje je na „ratnoj nozi“ jer uopće ne poštuje rokove, s nabavom ne pregovara oko cijena, a sve što općenito dobije kao zadatak već u startu odbija uz burnu diskusiju. Iako tako nešto može zvučati kontradiktorno, jer na kraju mjeseca dobiva jednako plaću kao i Vi za ono što odradi, prva njegova reakcija na svaki novi zadatak ili odgovornost jest odbijanje i svađa s naređenim, jer on ionako već ima i previše posla. I, što vam je još čudnije, Vaš nadređeni je stalno u strahu kako će taj Vaš kolega reagirati kad dobije još jedan dodatni zadatak. Iz tog razloga sam šef preuzima dosta njegovog posla na sebe ili ga delegira direktno Vama, ne bi li rasteretio kolegu. Ova nelogičnost Vas još i dodatno ljuti, jer uviđate da je i ostatak tima, koji marljivo radi svoj posao, duboko povrijeđen zbog nejednakog tretmana. Nakon nekog vremena ona pozitivna atmosfera s početka priče postaje negativna i napeta i svi se počinju pitati „A zašto bih ja bio savjestan i dobro obavljao svoj posao, kad postoji kolega xy koji ne radi apsolutno ništa i još se buni, a za sve to još prima i plaću?“.

I onda iz takvih razmišljanja nastaju i dodatna međusobna zamjeranja, ljutnja na šefa, na kolegu, na kompletan tim zbog inertnosti i neragiranja na situaciju te u konačnici nezadovoljstvo organizacijom, jer podržava ovakav način rada i šalje pogrešnu poruku. Zbog toga ujutro, umjesto osmjeha na licu jer idemo na posao, počinjemo imati grč. Umjesto entuzijazma, imamo energije tek toliko da obavimo ikakav posao. Umjesto razmišljanja o lijepim trenucima na poslu, stalna se podsjećamo na negativne događaje.

Rasplet

Naravno, budući da je većina nas prilično savjesna, izjave poput one da se više ni mi nećemo truditi, kažemo samo u trenucima velike ljutnje, a da to zapravo ne mislimo. Vjerojatno ne bismo mogli mirno spavati da znamo da na poslu nismo dali sve od sebe, a da smo na kraju mjeseca dobili plaću za svoj nerad. Zbog toga se i dalje trudimo, no naše zadovoljstvo poslom je daleko od onoga prvog dana. Međutim, pritom nismo svjesni da, usmjeravajući pažnju na ljude i događaje koji nam crpe energiju, trošimo našu dragocjenu energiju, koja nam je potrebna da odradimo ono što nam je u poslu važno. Iako ovakvu situaciju možemo pokušati mijenjati, primjerice kroz razgovor s kolegom ili šefom, to nam neće nužno zagarantirati uspjeh. Nekad to može čak i produbiti neslaganje i dovesti do još napetijih odnosa. Ono što svakako možemo promijeniti jest naš stav u vezi toga što se oko nas događa. Primjerice, ukoliko vidimo da šef preferira da mi odrađujemo odgovornije zadatke, umjesto da se ljutimo jer imamo puno posla, a kolega „visi“ na internetu, možemo na tu situaciju gledati i na način da nam šef vjeruje da ćemo sve dobro izvršiti. Ili pak, da ćemo se profilirati u stručnjaka te na taj način lakše napredovati. Iz mnogih situacija možemo izaći kao pobjednici – jer iz svake se situacije nešto može naučiti, ma koliko mislili da je ona loša. Kao yin i yang – u svakoj dobroj situaciji postoji jedan njen aspekt koji je negativan, no i u svakoj lošoj situaciji možemo pronaći nešto pozitivno.

To naravno neće riješiti onaj prvotni problem, no svakako će nam pomoći da se barem osjećamo bolje. Ukoliko gledamo stvari kroz ovakve naočale, iz svake ćemo situacije izvući pouku te naučiti nešto novo . Prisjetite se zašto uopće radite to što radite i prizovite opet u punoj snazi onaj osjećaj koji ste imali prvog dana na poslu svojih snova . Što vas je potaklo na takav osjećaj? Svijest da doprinosite? Želja da rastete kao stručnjak? Da učite nešto novo? Što god to bilo, oživite taj osjećaj i pokušajte ga trajno održati kao Vaš izvor motivacije. Također, prisjetite se da nikad ne može sve biti idealno. Da nema ovog kolege, bio bi to loš šef, slaba organizacija posla, kolege koji ne razgovaraju ili nešto četvrto. No na Vama je da sve te loše događaje stavite u funkciju ostvarivanja Vaših ciljeva i dobrobiti – da iz njih nešto naučite i ne ponavljate tuđe pogreške. Uostalom, da biste mogli nešto cijeniti, morate imati i drugu perspektivu, odnosno drugim riječima, mora pasti i malo kiše, da bi se na nebu mogla vidjeti duga.

Vaš Ramiro tim

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.