Stres ugrožava i radnika i menadžera

Igor Pureta

Znamo da je stres strašan protivnik i da nam čini prilično problema. Narušava nam zdravlje, otežava svakodnevni rad i život, a teško ga se riješiti.

Stres je problem kako za menadžera tako i za radnika.

Svi znamo da je stres strašan protivnik i da nam čini prilično problema. Narušava nam zdravlje, otežava svakodnevni rad i život i prilično ga se teško riješiti. No što da radimo kad smo izloženi ne samo vlastitim problemima već i onim poslovnim? Menadžer je često izložen su daleko većim pritiscima nego zaposlenici. Svaka njegova odluka utječe na karijere, ali i živote, desetina, ponekad i tisuća djelatnika. Konstantno su bombardirani nevjerojatnom količinom informacija. Sastanak za sastankom iziskuje brzo prebacivanje fokusa s jedne teme na drugu, dok istovremeno moraju odlučivati o vrlo osjetljivim stvarima. Moraju pronaći i vremena za zaposlenike, razmišljati o dugoročnim planovima te pregledavati i pripremati izvještaje. Stoga je točno da ljudi koji dospiju do višeg menadžmenta moraju biti psihološki vrlo stabilni i otporni na stres koji dolazi s poslom. No možda bi bili još bolji u tome što rade kada bi okruženje bilo samo malo manje naporno.

Jedan od načina je da se ograniči broj sastanaka na kojima će sudjelovati te da im se u planiranju njihovog vremena osigura vrijeme i za razmišljanje. Jače osnaživanje zaposlenika također može biti učinkovito. Osim što potiče najbolje u djelatnicima, dobro je i za mendažera koji se tada može koncentrirati na širu sliku. A uz opuštenijig šefa, i zaposlenici su opušteniji.

Stres treba znati držati pod kontrolom

Stres se smanjuje meditacijom

Stres je, čini se, pošast modernog doba pa se svi upiru kako će ga držati pod kontrolom. Od vremena do vremena neka moda preplavi svijet ili njegov dio. Čini se da u posljednje vrijeme sav poslovni svijet u Silicijskoj dolini, na Wall Streetu i u Cityju meditira. Je li to samo trenutna moda ili stvarno ima nešto u tome? Nitko više ne spori da meditacija pomaže u opuštanju. No, ona nudi i puno više. Meditacija poboljšava jasnoću misli, toliko potrebnu menadžerima i liderima. Istraživanja su pokazala da kod ljudi koji redovno meditiraju dolazi do promjena u mozgu koje poboljšavaju sposobnost fokusiranja. Te se promjene mogu vidjeti na snimkama mozga.

Također su pokazala da nam meditacija pomaže da budemo otporniji na svakodnevni stres. Čak je u tome učinkovitija od odmora. Prema jednom istraživanju, redovno dugotrajno meditiranje pomaže nam da lakše donosimo odluke, odnosno povećava sposobnost našeg mozga da procesuira informacije. Nadalje, pomaže nam da budemo suosjećajniji prema drugima čime poboljšava komunikaciju. I konačno, istraživanja su dokazala da redovno meditiranje poboljšava naše opće zdravstveno stanje, odnosno poboljšava imunitet i snižava krvni tlak. Pretpostavljam da bi svim tim ljudima trebalo reći i da razmisle o svojim prioritetima u životu kako bi im se stres i prestao toliko događati. No, puno je lakše tražiti neku čarobnu pilulu, u ovom slučaju u obliku meditacije, i nadati se da nije potrebno ništa mijenjati na sebi ili u svom životu.

Strah od ulaganja u Europi?

Usporavaju li ulaganja u tehnološke startupove? Ili se samo opreznije važu ulagačke opcije? Neki tvrde da među ulagačima postoji određeni strah od ponavljanja povijesti sloma dot com-a s početka 21. stoljeća. I Bill Gates je upozorio na pretjeran entuzijazam vezan uz ulaganja u tehnološka poduzeća. Tijekom 2015. u Europi je stvoreno 10 novih jednoroga, tehnoloških startupova koji su prodani ili procijenjeni na milijardu dolara, dok ih je 2014. bilo stvoreno 13 (2009. ih je bilo svega četiri u svijetu). Međutim, s deset novih jednoroga, u Europi ih sada ima 47, a svega tri prošle su godine izgubila ovaj status. U nestabilnom globalnom okruženju to ipak nije loše. Predvode Velika Britanija s 18 i Švedska s njih sedam. Međutim, Europa je ipak opreznija i realističnija u svojim ulaganjima u usporedbi s SAD-om. Dok se u SAD-u, prema istraživanju GP Bullhounda, vrijednost tehnoloških poduzeća procjenjuje na iznose u prosjeku 46 puta veće od njihovih prihoda, u Europi se procjenjuju na 18 puta veće iznose. Tako su američki jednorozi prikupili dvostruki iznos kapitala naspram europskih. No europski jednorozi ostvarili su zato 315 milijuna dolara godišnjih prihoda, naspram 129 milijuna koje su ostvarili američki jednorozi.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.