Blog post menadžment

Usmjerenost na rezultat ili ljude – pitanje je sad!

Igor Pureta

Usmjerenost na rezultat nam često odvlači pažnju od usmjerenosti na ljude. Kako do toga dolazi i kako tome doskočiti u ovom članku!

usmjerenost-na-rezultat-ili-ljude700

Jednodnevne radionice raznih predavača omogućuju mi podsjećanje na neka znanja koja rijetko koristim kao i stvaranje novih kontakata. Međutim, ponekad je njihova najveća vrijednost da me usmjere na prepoznavanje situacija koje se u vlastitoj okolini provuku ispod radara.

Radionica na kojoj sam nedavno sudjelovao donijela mi je sve to skupa! Posebno me se dojmio razgovor koji smo započeli u pauzi na temu rješavanja posljedica nedavne poplave u našim krajevima. Prije gotovo dva mjeseca smo svi iz petnih žila zapeli kako bismo pomogli našim nesretnim sugrađanima. Danas su tu sumnje o kojima slušamo čak i u medijima da se čitav naš angažman iskorištava na nelegalan način, a od ljudi kojima je povjerena briga oko sanacije čujemo da će biti potrebne godine da se stanje dovede u red. Očito je da rezultat, a to je povratak ljudi u obnovljene domove, postao nešto dugoročno, neopipljivo i samim tim još manje provedivo.

S ove teme vrlo smo brzo prešli na premalu usmjerenost na rezultat i u drugim situacijama pa čak i u našim vlastitim organizacijama, iako svatko od nas koji smo sudjelovali u razgovoru ima vrlo jasne zadatke i ciljeve koje treba ispuniti u nekom vremenskom roku. Svi smo zaposleni, svima su kalendari prepuni zadataka i sastanaka te nam se čini da sve radimo kako bismo te zadatke obavili. Dakle radimo, pričamo, rješavamo probleme u procesima, međuljudskim odnosima, projektima i tko zna čemu još, a rezultat izostaje.

Usmjerenost na rezultat prijašnjih generacija

Iz takvog gledanja svijeta oko nas čini nam se da su prijašnje generacije voditelja bile usmjerene gotovo isključivo na rezultat. I da su malo pozornosti davali društvenim vještinama i tome koliko je važna usmjerenost na ljude. U novije doba pak, usmjerenost na ljude dobiva sve veće značenje. O njoj se piše u velikom broju knjiga i čini se da nema pravog voditelja bez razvijene te sposobnosti. Dapače, one voditelje koji manje vremena i ostalih resursa posvećuju ljudima oko sebe nazivamo bešćutnima. Kad gledamo takve organizacije, njihovu organizacijsku kulturu i klimu nazivamo lošima i na ljestvicama poželjnih poslodavaca one zauzimaju niska mjesta.

Istina je da bez odličnih društvenih vještina i sposobnosti voditelji teško mogu utjecati na članove svog tima. Posebno one kojima su na raspolaganju mnoge druge mogućnosti zaposlenja. I sami voditelji su sve više svjesni tog problema. Iza njihovih namjera mogu stajati najbolja vizija i misija neke organizacije. Teško će prenijeti i viziju i misiju i svoje namjere bez dobro izgrađenih društvenih vještina. Samim tim organizacija će imati velikih problema, naročito dugoročno, u ostvarivanju rezultata, bez obzira kolika njena usmjerenost na rezultat bila.

No, razvijajući društvene vještine kod naših rukovoditelja sve češće uviđamo jedan paradoks. Sve je veća potreba da upoznamo ljude s kojima radimo i isticanje važnosti međusobne interakcije unutar tima ili organizacije. No, čini se da to manje težine i pozornosti dajemo ciljevima i rezultatima.

Kako izaći na kraj s paradoksom?

To baš i nije cilj ovih naših nastojanja, pa je zato važno prepoznati pojavu ovog paradoksa! Novija istraživanja mozga pokazuju da se sustav za društveno ponašanje i sustav za razmišljanje o ciljevima ponašaju baš poput ljuljačke. Kad ste aktivni u jednom području, to umanjuje aktivnost drugog područja. Ali to nama liderima, menadžerima, rukovoditeljima ne može biti isprika!

Lider koji je stalno usmjeren na cilj i kojem nedostaju društvene vještine neće biti sposoban povezati se sa zaposlenicima. Teško će se komunicirati zajednička vizija, strategija ili cilj, što je posebno važno u situacijama promjena na tržištu. Slično, ako lideru nedostaje usmjerenost na rezultat vjerojatno će biti dobro društvo na tulumu ili roštilju. No, neće moći usmjeriti organizaciju prema ispunjenju poslovnih ciljeva.

Uspostavljanje balansa između ovih dvaju područja djelovanja je koliko teško toliko i nužno. Stoga prionite poslu i prije svega prepoznajte bavite li se trenutačno više ljudskim odnosima ili ciljevima. Zatim uprite sve snage kako biste naučili djelovati i u onom drugom području. Pazite da ne skliznete u drugu krajnost i zanemarite ono u čemu ste sada dobri. Dobra vijest je da su bolja znanja i povećana svijest o našim mehanizmima djelovanja već prvi korak ka rješavanju ograničenja!

Na što ste vi usmjereni? Rezultat ili ljude?

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.