Kada govorimo o burnoutu, važno je razumjeti da nisu svi zaposlenici jednako podložni ovom fenomenu. Postoje određeni čimbenici koji povećavaju rizik i čine neke osobe ranjivima. U ovom tekstu istražujemo tko je najviše u riziku od burnouta, koje su uloge organizacije i osobnosti, te što možemo učiniti kako bismo smanjili taj rizik.
Psihološke vještine i upravljanje sobom
Jedan od najvećih rizičnih faktora za burnout jest nedostatak osnovnih psiholoških vještina, kao što su:
- upravljanje energijom,
- upravljanje emocijama,
- postavljanje granica,
- komunikacija u konfliktima.
Bez ovih alata, zaposlenici često ulaze u energetski deficit – daju više nego što primaju, bez znanja kako se zaštititi. Ovo se može dogoditi svima, bez obzira na dob, spol ili radno iskustvo.
Pasivnije i introvertirane osobe dodatno su ranjive jer teže izražavaju svoje potrebe, postavljaju granice i traže pomoć. Neznanje asertivne komunikacije povećava vjerojatnost da će zanemariti vlastite resurse sve dok ne dođe do potpunog sagorijevanja.
Dob i iskustvo – dvosjekli mač
Mlađa dob često znači manje radnog i životnog iskustva, što može biti rizično jer mlađe osobe još nisu razvile strategije za suočavanje sa stresom. No, mlađe generacije danas imaju veću svijest o važnosti ravnoteže između posla i privatnog života, pa mogu razviti zdravije navike.
S druge strane, starije osobe imaju više iskustva, ali i više životnih opterećenja. Ako nisu naučile kako se nositi s izazovima, povećava se rizik od sagorijevanja. Zaključak je: dob može biti i zaštitni i rizični faktor, ovisno o razini psiholoških vještina koje pojedinac ima.
Žene – nevidljivi teret višestrukih uloga
Statistike pokazuju da žene češće sagorijevaju, što se dijelom može objasniti društvenim očekivanjima. Mnoge žene osjećaju odgovornost da budu savršene na svim poljima: na poslu, kod kuće, u roditeljstvu. Time redovito prelaze vlastite granice i ne ostavljaju dovoljno vremena za oporavak.
Savjet za žene: ako osjećate da preuzimate više nego što možete nositi, važno je zastati i redefinirati prioritete. Granice nisu znak slabosti – one su znak zdravlja.
Sagorijevanje u pomagačkim zanimanjima
Jedna od skupina koja je najviše izložena burnoutu su stručnjaci u pomagačkim zanimanjima, kao što su:
- zdravstveni djelatnici,
- odgajateljice,
- učitelji i profesori,
- socijalni radnici.
Ova zanimanja podrazumijevaju svakodnevni kontakt s ljudima u osjetljivim i zahtjevnim situacijama. Velika odgovornost i emocionalno ulaganje nose veliki energetski trošak. Često nedostaje sustavna podrška, a očekivanja su visoka.
Organizacijska podrška i jasna pravila igre ovdje mogu biti presudni faktori u prevenciji sagorijevanja.
Burnout i organizacijska psihologija
Organizacija ima veliku odgovornost kada je u pitanju sprječavanje burnouta. Radna klima, stil vođenja, jasnoća uloga i mogućnost izražavanja mišljenja – sve to značajno utječe na psihološku sigurnost zaposlenika.
Organizacije koje njeguju otvorenu i pravednu kulturu, gdje su zaposlenici poticani na izražavanje mišljenja i osjećaju se uvaženo, imaju znatno manju stopu sagorijevanja.
Kako prepoznati povećani rizik i što učiniti?
Ako se prepoznajete u nekoj od navedenih skupina – osjećate emocionalnu iscrpljenost, sve češće greške, probleme s koncentracijom i emocionalnu distancu prema poslu – važno je reagirati na vrijeme.
Evo nekoliko konkretnih prijedloga:
- educirajte se o upravljanju vremenom i energijom,
- naučite asertivnu komunikaciju,
- uvedite redovite pauze i oporavak,
- otvoreno razgovarajte s nadređenima o radnim uvjetima,
- koristite psihološko savjetovanje kada osjetite da ste na granici.
Burnout ne mora biti kraj – može biti početak svjesnijeg pristupa radu i životu.
Tekst je dio transkripta emisije Šiza kriza“ slavonskobrodskog neprofitnog radija 92FM u kojoj je Tanja sudjelovala s urednicom Davorkom Čavar-Lovrić 7. svibnja 2025. na temu „Možemo li spriječiti sagorijevanje na poslu?“.
