Burnout ne događa se preko noći. To je postupan proces iscrpljivanja koji ostavlja posljedice na tijelo, um i emocije. Mnogi ljudi dugo zanemaruju prve znakove – sve dok ne postane prekasno. U ovom blogu otkrivamo koji su najčešći simptomi sagorijevanja, kako ih prepoznati na vrijeme i što učiniti kad ih primijetimo. Koji su to simptomi burnouta?
Stalna tjelesna iscrpljenost
Jedan od najranijih pokazatelja sagorijevanja jest osjećaj fizičke iscrpljenosti. No, umjesto da ga prepoznamo kao ozbiljan signal, često ga umanjujemo.
"Samo sam umorna, proći će."
"Nisam se naspavala ovaj tjedan."
Takvo ignoriranje signala tijela vodi do pogoršanja. Umor koji ne prolazi ni nakon odmora – nije običan umor. To je iscrpljenost koja traži promjenu, ne samo vikend.
Mentalna magla i intelektualni pad
Sagorijevanje pogađa i mozak. Ljudi počinju sve češće griješiti u radu, imati problema s koncentracijom, zaboravljati obaveze, teže učiti ili donositi odluke.
To nisu "slabi dani" – to su znakovi kognitivnog preopterećenja. I što je najgore, mnogi na to reagiraju – još većim naporom:
“Moram se više potruditi. Nisam dovoljno fokusirana.”
Umjesto odmora, slijedi prisila, a time se spirala samo pogoršava.
Emocionalna distanca i gubitak povezanosti s poslom
Još jedan važan simptom sagorijevanja je emocionalna distanca prema poslu. Ljudi se više ne vesele dolasku na posao, osjećaju grč u želucu pri samoj pomisli na radne zadatke.
Prvo se javlja otpor, zatim ravnodušnost, a zatim potpuna emocionalna isključenost. Posao se odrađuje mehanički, bez angažmana i smisla. To je način na koji se um i tijelo štite od daljnjeg trošenja energije.
Depresija i anksioznost – nisu glavni simptomi
Važno je znati: depresija i anksioznost nisu nužno simptomi sagorijevanja, iako mogu biti njegove posljedice. Sagorijevanje ima svoj specifičan set simptoma:
- fizička iscrpljenost
- intelektualne teškoće
- emocionalna distanca
Zato je važno razlikovati te pojave – kako bi se pravilno dijagnosticirale i tretirale.
Zašto ne primjećujemo simptome na vrijeme?
Postoji fenomen tzv. "kuhane žabe" – ako se voda zagrijava polako, žaba ne osjeća opasnost i ne iskoči. Tako i ljudi često ostaju predugo u štetnim okolnostima, umanjujući signale koje im tijelo i um šalju.
Svaki pokušaj racionalizacije (“Nije to ništa strašno”, “Proći će kad završi projekt”) samo vodi dublje u izgaranje.
Što učiniti kad prepoznate simptome sagorijevanja?
Ako ste u ovom tekstu prepoznali sebe, vrijeme je da:
- napravite odmak i uzmete pauzu,
- promislite o vlastitim granicama,
- otvoreno razgovarate s nadređenima o opterećenju,
- potražite stručnu podršku,
- promijenite način kako upravljate vlastitim resursima.
Sagorijevanje se može zaustaviti – ali samo ako ga prepoznate na vrijeme.
Tekst je dio transkripta emisije Šiza kriza“ slavonskobrodskog neprofitnog radija 92FM u kojoj je Tanja sudjelovala s urednicom Davorkom Čavar-Lovrić 7. svibnja 2025. na temu „Možemo li spriječiti sagorijevanje na poslu?“.
