Kako neriješeni konflikt uništava organizacijsku klimu

Neriješeni sukobi unutar organizacija s vremenom mogu eskalirati. U početku može doći do sukoba zbog razlika u mišljenjima ili pristupima poslu. Međutim, ako se ne riješe, mogu se pojačati te dovesti do neprijateljstava i osobnih napada između pojedinih zaposlenika ili grupa. Umjesto da konflikt pretvore u pobjedu, sukobi eskaliraju, napetost i neprijateljstvo prožimaju organizacijsku klimu, stvarajući toksično radno okruženje. Ova toksična klima koči učinkovitu komunikaciju, nagriza povjerenje i sprječava suradnju među zaposlenicima.

Čak i kada u organizaciju dođe novi zaposlenik koji je optimističan i otvoren u vezi posla i suradnje te želi ostvariti dobre odnose s drugima, ubrzo ga može nadvladati negativna organizacijska klima. Na taj način, organizacijska klima uvelike otežava rješavanje konflikata jer se poput virusa proširi na svakog člana i svaki aspekt organizacije. To se odražava i na rast i razvoj organizacije te radnu učinkovitost što nije u interesu niti zaposlenika niti menadžerima. Stoga je takvu klimu potrebno spriječiti te se fokusirati na što ranije rješavanje konflikata.

Sniženi moral zaposlenika

Neriješeni sukobi imaju dubok utjecaj na moral zaposlenika. Kada sukobi traju bez rješenja, zaposlenici postaju obeshrabreni, frustrirani i neangažirani. Stalni stres i tjeskoba povezani s neriješenim sukobima smanjuju motivaciju zaposlenika i zadovoljstvo poslom. Štoviše, zaposlenici se mogu osjećati ne cijenjenima i podcijenjenima, što dodatno nagriza njihov moral. Zaposlenici mogu postati demotivirani, izgubiti vjeru u svoje mogućnosti te se distancirati od svojih kolega i ciljeva organizacije. Ova negativna organizacijska klima može pogoršati produktivnost i kvalitetu rada, kao i pridonijeti povećanju fluktuacije jer će zaposlenici tražiti bolje uvjete i podršku u drugim organizacijama. To je sasvim logično - onaj tko ne voli svoj posao i s težinom dolazi na radno mjesto želi pobjeći u okolinu u kojoj ga čeka suradnja, sigurnost i napredak! 

U svjetlu ovih izazova, jasno je da rješavanje sukoba treba biti prioritet svake organizacije jer prednosti rješavanja konflikata su ogromne. Rješavanje konflikata, promicanje otvorene komunikacije i aktivno poticanje suradnje stvaraju okruženje u kojem se zaposlenici osjećaju cijenjenima i podržanima. Pozitivna organizacijska klima u kojoj su dobri odnosi, a rješavanje konflikata prioritet, osnažuje moral zaposlenika, povećava angažman i motivaciju te doprinosi povećanju produktivnosti i uspjehu organizacije kao cjeline.

Otežana komunikacija

Učinkovita komunikacija ključna je za uspjeh svake organizacije što podrazumijeva sve - od komuniciranja radnih ciljeva, uloga i zadataka do svakodnevnih interakcija između kolega o poslovnim i neposlovnim pitanjima. Neriješeni sukobi ometaju otvorene i učinkovite kanale komunikacije jer stvaraju napetost i neugodu na radnom mjestu.

Zaposlenici se mogu bojati izražavanja svojih misli i ideja zbog potencijalne reakcije ili osude od strane kolega bez obzira jesu li uključeni u sukob ili ne. Posljedično, vitalne informacije mogu biti uskraćene, ometajući procese donošenja odluka i cjelokupni tijek komunikacije. Ako izbjegavamo rješavanje konflikata te transparentnu i učinkovitu komunikaciju, trpe timski rad i suradnja, što dovodi do fragmentiranih odnosa unutar organizacije. Timovi postaju disfunkcionalni jer se članovi fokusiraju na svoje nesuglasice umjesto na zajedničke ciljeve. Smanjuje se spremnost za dijeljenje informacija i ideja, a produktivnost i inovativnost trpe zbog manjka slobodne razmjene mišljenja.

Sigurno ste ponekad načuli izraze poput “neću se petljati u tuđa posla”. To je jasan primjer izbjegavanja novih konflikata i očekivanih neugodnosti na kakve su zaposlenici navikli jer se izbjegavalo ranije rješavanje konflikata. Izbjegavanje konflikata fragmentira odnose unutar organizacije, stvarajući mentalitet izoliranosti i podijeljenosti među zaposlenicima, umjesto nužne i potrebne zajedničke svijesti o kolektivnim ciljevima.

Zato je ključno rješavanje konflikata obavljati čim se pojave osnaživanjem vještina učinkovite komunikacije među zaposlenicima. Stvaranje sigurnog okruženja u kojem se različita mišljenja cijene i potiču, zajedno s uspostavljanjem mehanizama za konstruktivno rješavanje nesuglasica, omogućava stvaranje kulture u kojoj se slobodno dijele informacije, potiče kreativnost i podržava timski rad. Ovakva posvećenost rješavanju konflikata i promicanju transparentne komunikacije osigurava cjelokupni napredak organizacije i postavlja temelje za uspješno poslovanje u dinamičnom poslovnom okruženju.

Smanjena radna učinkovitost

Neriješeni sukobi crpe dragocjeno vrijeme, volju i energiju koji bi se inače mogli dodijeliti produktivnom radu. Zaposlenici provode dosta vremena i truda upuštajući se u rasprave vezane uz sukobe, ogovaranje ili strategije izbjegavanja, što njihovu pozornost odvraća od ključnih zadataka. Kao rezultat toga, razina produktivnosti opada, rokovi se propuštaju, a rezultati postaju nekvalitetni. Štoviše, toksično okruženje stvoreno neriješenim sukobima može dovesti do izostanaka s posla i nedostatka predanosti među zaposlenicima, što dodatno otežava produktivnost. Osjećaj nepripadanja ili nesigurnosti u timu može smanjiti angažman i motivaciju za doprinos organizaciji. Nedostatak suradnje i podrške među članovima tima može dovesti do osjećaja izolacije, što dodatno smanjuje produktivnost i kvalitetu rada.

Sve navedeno dodatno pokreće ciklus neproduktivnosti, jer čak i oni koji žele drugačiju organizacijsku klimu te rješavanje konflikata često ne mogu to učiniti bez aktivne suradnje i podrške svojih kolega. Stoga je ključno rješavanje konflikata i promicanje dobre komunikacije među svim članovima tima. Poboljšanje međuljudskih odnosa, razvoj emocionalne inteligencije i uspostavljanje jasnih mehanizama za rješavanje konflikata doprinose stvaranju okruženja u kojem zaposlenici mogu iskoristiti svoj puni potencijal i doprinijeti većoj produktivnosti organizacije.

Oslabljena suradnja

Zdrava organizacijska klima potiče suradnju i timski rad, a konflikt na radnom mjestu je potreban jer potiče sudionike na traženje rješenja. Međutim, neriješeni sukobi potkopavaju ove bitne aspekte učinkovitog timskog rada. Sukobljeni pojedinci ili skupine obično djeluju izolirano, nespremni surađivati ili dijeliti informacije jedni s drugima. Ovaj nedostatak suradnje dovodi do fragmentiranog radnog okruženja, gdje su razmjena znanja i inovacija zapostavljeni. Posljedično, organizacija gubi svoju konkurentsku prednost i teško se prilagođava poslovnom okruženju koje se brzo mijenja. Također, organizacija stagnira u svojim praksama i ne uspijeva iskoristiti puni potencijal svih svojih članova. Osim toga, nedostatak učinkovite suradnje otežava prilagodbu brzim promjenama u poslovnom okruženju te organizacija postaje manje sposobna za brzu inovaciju i reagiranje na nove izazove, što može dovesti do zaostajanja za konkurencijom i gubljenja tržišnog udjela.

Kako bi se prevladali ovi izazovi, ključno je poticati rješavanje konflikata, otvorenu komunikaciju i izgradnju povjerenja među članovima tima. Organizacija treba ulagati u razvoj interpersonalnih vještina svojih zaposlenika kako bi se olakšala konstruktivna komunikacija i suradnja. Također je važno uspostaviti jasne mehanizme za rješavanje sukoba i promicati kulturu u kojoj se različitosti cijene i koriste kao resurs za inovaciju. Samo tako organizacija može sačuvati svoju konkurentsku prednost i uspješno se prilagoditi dinamičnom poslovnom okruženju.

Negativan utjecaj na donošenje odluka

Neriješeni sukobi mogu imati štetan učinak na procese donošenja odluka unutar organizacije. Sukobljene strane mogu se učvrstiti na svojim pozicijama, dajući prednost osobnim interesima nad najboljim interesima organizacije. Ovaj egocentrični način razmišljanja koči izgradnju konsenzusa i onemogućuje donošenje informiranih odluka.

Nadalje, sukobi često stvaraju predrasude među članovima tima, potkopavajući sposobnost da se argumentirano raspravlja i razmotre različite perspektive. Ova vrsta negativnog emocionalnog naboja može dovesti do loše prosudbe i iracionalnog donošenja odluka. Kada se odluke donose pod utjecajem nesuglasica i emocionalnih tenzija, organizacija riskira donošenje takvih odluka koje su usmjerene ka osobnim interesima i dugoročno neodržive.

Kao posljedica ovakvih procesa donošenja odluka, organizacija može patiti od neoptimalnih rezultata i propuštenih prilika za rast. Uz nedostatak jasnog smjera i koordinacije, postaje teže postići ciljeve i ostvariti strategijske inicijative. Dodatno, kontinuirani sukobi mogu stvoriti nepovoljnu radnu atmosferu koja utječe na angažman zaposlenika i njihovu motivaciju da daju svoj maksimum.

Da bi se prevladali ovi izazovi, ključno je implementirati strukturirane procese donošenja odluka koji promiču otvorenu komunikaciju, objektivnu analizu i kritičko razmišljanje. Ohrabrivanje konstruktivnog dijaloga među članovima tima te postavljanje jasnih smjernica za rješavanje nesuglasica može pomoći u izgradnji odlučivanja temeljenog na činjenicama i ciljevima organizacije. Ovakvim naporima organizacija može osigurati optimalno donošenje odluka, usklađeno sa strategijom organizacije koje doprinosi dugoročnom uspjehu i rastu.

Povećana fluktuacija zaposlenika

Jedna od najznačajnijih posljedica neriješenih sukoba je povećanje fluktuacije zaposlenika. Kad sukobi potraju, zaposlenici se razočaraju i traže prilike negdje drugdje gdje mogu raditi u poticajnijem i harmoničnijem okruženju. Visoke stope fluktuacije imaju brojne negativne implikacije za organizacije, uključujući povećane troškove zapošljavanja i obuke, gubitak institucionalnog znanja, smanjenu koheziju tima i smanjenu ukupnu produktivnost.

Fluktuacija zaposlenika također je nešto što se lako pročuje na tržištu rada, a to uvelike može utjecati na ugled organizacije. Svima je jasno da česta izmjena zaposlenika ne prikazuje kvalitetu organizacije i organizacijsku klimu u pozitivnom svjetlu. To nadalje rezultira time da kvalitetni, motivirani i adekvatni potencijalni zaposlenici izbjegavaju organizaciju jer pretpostavljaju da radni uvjeti i odnosi nisu dobri. Rješavanje konflikata na vrijeme je važno kako bi se spriječilo da organizacija dođe do te točke kada privlačenje zaposlenika postane teško i neuspješno.

Rješavanje konflikata - prioritet svake organizacije

Konflikti koji se ne prepoznaju ili čije se rješavanje previše oduži, mogu ostaviti destruktivne posljedice na rad organizacije koje će kasnije biti iznimno teško sanirati. Najveći problem za organizacije predstavlja upravo prisustvo skrivenih konflikata. Skrivene konflikte teško je otkriti, a pojavljuju se najčešće zbog osjećaja nepravde, nepovjerenja u nadređene ili nedostatne komunikacije. U najviše slučajeva skriveni konflikti se otkriju tek kada dođe do negativnih posljedica za organizaciju, od eskaliranih sukoba i smanjenog morala zaposlenika, pojave loše radne atmosfere do oslabljene komunikacije, opadanja discipline, namjernog neizvršavanja radnih zadataka, smanjene produktivnosti, pada suradnje, negativnog utjecaja na donošenje odluka i povećane fluktuacije zaposlenika.

oš neke moguće negativne posljedice nerješavanja konflikata unutar organizacije su: nezadovoljstvo zaposlenika, slabljenje međusobnih veza, smanjenje radne uspješnosti i loša komunikacija među članovima organizacije. Sve navedeno može dovesti do toga da su zaposlenici manje predani grupnim odlukama i, općenito, manje lojalni organizaciji. Nadalje, neriješeni konflikti organizacijama mogu prouzrokovati velike materijalne troškove u vidu sudskih tužbi, krađa, bolovanja, itd.

Neriješeni sukobi unutar organizacija imaju dalekosežne destruktivne posljedice na organizacijsku klimu. Za organizacije je ključno da prepoznaju koliko je važno proaktivno rješavanje konflikata i provedbe učinkovitih strategija rješavanja sukoba. Poticanjem pozitivne organizacijske klime otporne na sukobe, organizacije mogu poboljšati dobrobit zaposlenika, poboljšati produktivnost i njegovati kulturu suradnje i inovacija.