Digitalna transformacija – Ivan Paić, Schneider Electric

Tanja Pureta: Dobro došli u emisiju Psihologija uspjeha radija Poslovni FM. Ja sam Tanja Pureta, organizacijski psiholog, a moj današnji gost je Ivan Paić, potpredsjednik Schneider Electrica za projektno poslovanje u sektoru energetike, koji sada radi u Dubaiju. Dobar dan, Ivane.

Ivan Paić:  Dobar dan Tanja i dobar dan svim slušateljima Poslovnog FM.

Tanja Pureta: Za početak, predstavite nam ukratko tvrtku Schneider Electric i što znači bit njen potpredsjednik? Koliko je velika Vaša nova odgovornost?

Ivan Paić: Schneider Electric je kompanija koja postoji već skoro dva stoljeća i počela je iz vrlo zanimljivog biznis segmenta - proizvodila je metale. U jednom je trenutku inovacijama, istraživanjem i razvojem shvatila da je budućnost u upravljanju električnom energijom, kontrolom električne energije i zaštitom svih nas od negativnog djelovanja električne energije. Od skoro sad već 200 godina isprofilirala se u globalnog lidera u upravljanju električnom energijom i automatizacijom. Naš organizacijski dizajn usmjeren je prema brzom koračanju u digitalnu transformaciju, odnosno usvajanju novih digitalnih alata koji nam pomažu ostvariti maksimalne učinke i efikasnost na svim razinama u upravljanju energijom i automatizacijom i u svim segmentima ljudskog društva.

Ulaganje u istraživanje i razvoj može biti ključno za uspjeh kompanije

Tanja Pureta: Znači li to da ste bolje od konkurencije? Ima li netko tko je uz bok s vama ili ste ipak najbolji?

Ivan Paić: O konkurenciji sve najbolje, u svakom trenutku. Međutim, pokušavamo u svakodnevnom radu sa velikim ulaganjima u istraživanje i razvoj, sa izrazito jakim timom ljudi koji jako kreativno stvara nove proizvode i rješenja, na dnevnoj bazi diferencirati se od te konkurencije i pokazati koja je to nova dodana vrijednost koju Schneider Electric može pružiti svojim korisnicima.

Tanja Pureta: Kako mi znamo da je iza te struje Schneider Electric. Koliko smo mi sigurni?

Ivan Paić: Jako smo sigurno, naravno, ukoliko se pridržavamo pravila struke prilikom projektiranja raznih objekata, prilikom instalacije razne opreme u tim objektima, prilikom programiranja i puštanja u pogon sve te opreme kako bi radila baš onako kako je i predviđeno. Vrlo bitno je, i čemu naš organizacijski dizajn teži, a ne može čak staviti niti na listu prioriteta, sigurnost u svakom trenutku svakog zaposlenika, ali i svakog korisnika naših uređaja.

Tanja Pureta: Odlična. Ja bih se sad vratila na Vas. Predstavite našim slušateljima koliko je velika tvrtka i što znači bit potpredsjednik? Kako to da ste se Vi iz Hrvatske pronašli na tako visokoj poziciji?

Ivan Paić: Schneider Electric je velika svjetska korporacija. Nije toliko poznata tradicionalno u Hrvatskoj, prvenstveno zbog toga što je dugo vremena postojala na tržištu kroz skoro 500 različitih brendova koji su bili vezani pod jednom grupacijom. Prije nekoliko godina smo sve to objedinili pod Schneider Electric i počeli se, kroz jasan organizaciji dizajn, kvalitetno pozicionirati na tržištu da bi dobili brend Schneider Electric.

Koliko je to velika kompanija, mogu Vam najbolje reći kroz tri brojke. Prva je 27 milijardi eura konsolidiranog prometa na godišnjoj razini. To su službene brojke objavljene za 2019. godinu. Teško je reći koliki je točan broj zaposlenika, s obzirom da se to iz dana u dan mijenja, ali danas smo između 130 i 160 tisuća zaposlenika na svjetskoj razini. Ono što je jako bitno je da smo izbjegli zamke organizacijskog dizajna što nam omogućava našu diferencijaciju na tržištu i kreiranje nove dodane vrijednost je što 5 % od 27 milijardi eura ulažemo u istraživanje i razvoj kako bi omogućili najmodernije tehnologije u svakom trenutku za svakog korisnika, na svako mjesto na kojem boravi, a ima veze sa energijom ili automatizacijom.

Izazovi potpredsjednika globalne kompanije

Tanja Pureta: Sjajno. Što znači biti potpredsjednik takve tvrtke? Koliko vas ima i koje su vam odgovornosti?

Ivan Paić: Potpredsjednik tvrtke na globalnoj razini je prilično zeznuta stvar, moram priznati. Tek sam malo manje od mjesec dana na toj poziciji, međutim već sam uspio doživjeti sve čari jedne takve pozicije sa svojim lijepim stranama, ali i sa onim manje lijepim stranama. Moj dio je fokusiranje na projektni biznis i vođenje tog biznisa od početka. Od samog istraživanja, razvoja, projektiranja i nabavke kompletne sirovine koja je potrebna da bi se na kraju napravio završni proizvod do komunikacije sa krajnjim kupcem, razumijevanje njihovih potreba, postavljanje cijelog sustava te kako potrebe kroz organizacijski dizajn na najkvalitetniji mogući način ispuniti kako bi krajnji korisnik dobio veliku dodanu vrijednost. Kroz organizacijski dizajn sa svojim rješenjima kreiramo dodatnu vrijednost prvenstveno po pitanju povećanja efikasnosti i po pitanju održivog razvoja za buduća pokoljenja.  

Ako stavimo brojke na globalnoj razini najveća svjetska tržišta, uključujući Kinu, SAD, razvijeni dio zapadne Europe, Australiju, Južnu Ameriku, Afriku, to je velika geografska odgovornost, a ako bi to financijski probali kvantificirati na Hrvatske kune to bi bilo preko 20 milijardi hrvatskih kuna godišnjeg prometa koji je u mojoj domeni.

Temelji su bitni za uspjeh

Tanja Pureta: Impresivno! Kako ste globalno prepoznati kao osoba koja je kompetentna za tako nešto? Jer vi ste mlada osoba. Kakav je bio vaš karijerni put do tog trenutka koji vam je dao neke kompetencije da se uhvatite u koštac sa takvim izazovom?

Ivan Paić: Pa moj karijerni put je krenuo već prije završetka fakulteta. Dobio sam stipendiju Hrvatske kompanije koja je vrlo slična našoj kompaniji Schneider Electric, u relativno malim ili dosta manjim ukupnim brojkama. Radi se o kompaniji Končar, koja je za Hrvatsku izrazito bitna kompanija. I ono što je najljepše kroz prvih pet godina svoje karijere i izrazito veliko tehničko znanje, kao diplomirani inženjer elektrotehnike pomoglo mi je postaviti jako dobru bazu za budućnost.

Bez obzira što se ja već zadnjih desetak godina ozbiljno bavim menadžmentom, još uvijek inženjerska temeljna znanja mi jako puno pomažu da bi mogao biti i dobar menadžer i raditi u skladu s postavljenim organizacijskim dizajnom kompanije. To mi je bitno jer ovdje ne govorimo o masovnom pristupu tržištu i robi široke potrošnje, nego govorimo o vrlo specifičnim, tehnički ponekad vrlo kompleksnim, zanimljivim i zahtjevnim rješenjima koje treba osmisliti i pripremiti te kvalitetno prezentirati krajnjim korisnicima. Prema tome treba usmjeriti i graditi već postavljeni organizacijski dizajn. On se ocjenjuje sa rezultatima koje ostvarujete na kraju na kraju godine, odnosno na kraju obračunskog razdoblja koje vam postave kao cilj u skladu s organizacijskim dizajnom.

Od istraživanja do marketinga i vođenja Schneider Electric-a za tri države

Najbitniji dio mog karijernog puta je bio upravo taj da sam imao priliku isprobati razne stvari u svojoj karijeri. Nisam bio netko tko se u početku opredijelio: „Mene zanima samo tehnika i ja ću se baviti tehnikom kao pravi inženjer. Ja ću računati, crtati ili kreirati.“ Već sam si u jednom trenutku, što je bio izrazito veliki izazov, dozvolio iskorak u jednu kompletno novu branšu. Prešao sam iz čistog istraživanja i razvoj, iz projektiranja i konstruiranja proizvoda u marketing dio Schneider Electric-a. To je bio dosta veliki izazov. Tada sam počeo razmišljati na drugačiji način i stvari gledati iz potpuno druge perspektive, gdje više ništa nije egzaktno i sve može biti u jednoj jako velikoj granici tolerancije.

Kasnije me put odveo malo kroz Francusku, gdje nam je jedan od naših poslovnih habova u kojem sam proveo predivne 3,5 godine. U Grenoble nam je centrala za jako razvijen istraživački centar za mnoge naše proizvode. Tamo sam prvi put došao u kontakt sa korporacijom na njenoj globalnoj razini. Obzirom da sam već tada preuzeo poziciju direktora za biznis development, odnosno razvoj poslovanja nove generacije softvera koje je Schneider Electric u tom trenutku kreirao i puštao na tržište. Tu sam se osobno i profesionalno najviše razvio zato jer sam imao priliku vidjeti kako funkcioniraju najveća svjetska tržišta, kako dobre stvari koje vidite na takvim tržištima mogu biti primjenjive i u lijepa našoj Hrvatskoj. Kako sa takvim iskustvom možete kreirati drugačiji način razmišljanja i sa ljudima s kojima radite na dnevnoj bazi i sa vašim kupcima, odnosno partnerskom mrežom. Nakon povratka iz Francuske trudio sam se na dnevnoj bazi sva ta iskustva, drugačiji pogled na stvari, širi pogled na stvari primjenjivati i pokazivati svima ostalima, odnosno cijeloj organizaciju i uključiti ih u organizacijski dizajn. Vratio sam se na poziciju direktora energetike i nakon samo dvije godine ukazala mi se prilika da preuzmem vođenje Schneider Electric za tri države kao generalni direktor - područje Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Bez kvalitetnog tima ljudi uspjeh je gotovo nemoguć

Tanja Pureta: Došli smo do tog dijela da ste postali direktor Schneider Electrica za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Tu ste bili otprilike 3 godine. Što ste napravili za tu tvrtku? Koji su uspjesi uslijedili i kako se vidi vaše poslovanje i doprinos koji vas je doveo do ove pozicije? 

Ivan Paić: Kada gledamo zadnje skoro tri godine, stvari na koje sam osobno najponosniji su rezultati iz različitih segmenata. Nisu samo poslovni rezultati ti koji čine neku tvrtku uspješnu i prema čemu je organizacijski dizajn usmjeren. Najveći svoj uspjeh u zadnje 3 godine smatram tim ljudi koji smo uspjeli postaviti unutar tvrtke Schneider Electric za sve tri države te je stvorena uspješna praksa rada na daljinu. Danas bez kvalitetnih ljudi, nažalost, nema niti kvalitetnih kompanija i vrlo teško je ostvariti bilo kakav rezultat, a kamoli neki van serijski, pozitivan rezultat. Ljude mogu staviti kao nešto na što sam najponosniji u zadnje tri godine. Kroz rad sa tim ljudima, kroz jako veliku razinu aktivnosti na samom tržištu, u direktnom kontaktu sa kupcima, uspjeli smo svi zajedno repozicionirati tvrtku Schneider Electric na mjesto koje u prošlosti nismo imali na toj razini, a u velikom dijelu razvijenih tržišta Schneider Electric drži to mjesto već dulji niz godina.

Kroz organizacijski dizajn uspjeli smo izgraditi jedan drugačiji imidž i nove segmente tržišta koje u prošlosti nismo imali. Samim time izgradili smo izrazito dobre poslovne rezultate. Obzirom da za relativno malo tržište koja su te tri države, ali istovremeno izrazito kompleksno i jedno od najzahtjevnijih tržišta na globalnoj razini ostvarili smo rezultate koji se mjere sa dvocifrenim rastom iz godine u godinu. To je nešto što možemo smatrati jako dobrim postavljenim organizacijskim dizajnom i dobrim poslovnim uspjehom.

Zahtjevnost tržišta i izazovi digitalizacije

Tanja Pureta:  Zašto je ovo tržište tako zahtjevno?

Ivan Paić:  Ima više razloga. Od mentaliteta ljudi koji žive tu, različitih povijesnih utjecaja, pogotovo zadnjih 25-30 godina kada svi znamo da nam nije bilo baš previše jednostavno, različitih igrača koji se pojavljuju na tom tržištu, sa svojim strategijama, sa svojom prošlošću i sa svojim imidžem koji imaju 30, 40 i 50 godina u prošlost. Jednoj kompaniji kao što još Schneider Electric, koja je tu sad već dvadesetak godina na tom tržištu, što je relativno kratko za jedno tržište, to predstavlja različite izazove. Obzirom da na vrlo malom mjestu imamo doticaj različitih religija, različitih načina razmišljanja, poslovnih modela, profila ljudi koje susrećete sve to daje jednu dodatnu kompleksnost. Tržište kao tržište, koliko god bilo malo za svjetsku razinu izrazito je zanimljivo, dinamično i jako puno toga možete naučiti na njemu.

Tanja Pureta: Izvrsno! Osim tog rada s ljudima, što je meni osobno jako zanimljivo područje, jer  upravo taj razvoj svijesti je jako važan. Zanima me prije nego pričamo o ljudi, koliko smo spremni za digitalizaciju? Koliko ste uspjeli digitalizirati i hoće li to biti nešto što će nam se brzo dogoditi?

Ivan Paić: Ovo mi je jedno od najtežih pitanja. Zašto? Zato jer digitalna transformacija i digitalizacija jedna je od najčešćih korištenih riječi u zadnjih dvije do tri godine, i kroz medije, i u svakodnevnom poslovnom svijetu, i u interakciji sa različitim ljudima s kojima se susrećete u svakodnevnom životu. I nema jednoznačnog odgovora na to. Nema egzaktnog odgovora. Koliko smo mi digitalizirani? Koliko brzo će to doći? Jer teško je to kvantificirati. S druge strane, nekim dijelovima biznisa organizacijski dizajn je više otvoren digitalizaciji, a nekim dijelovima biznisa je organizacijski dizajn manje otvoren digitalizaciji.

Digitalna transformacija energetskog sektora

Danas je digitalizacija, bar kad pogledamo energetski dio s kojima se mi kao kompanija najviše bavimo, jedan od glavnih alata. Ona nam pomaže kod povećane potrošnje i potražnje za energijom te čini ju održivom za naše buduće naraštaje kojima nešto moramo ostaviti u nasljeđe. Danas se jako puno rasprava vodi oko globalnog zatopljenja i krivulje zagrijavanja planete Zemlje. Činjenica je, koja još uvijek ne može biti potpuno dokazana, ali nizom simulacija se pokazuje da do 2100. godine temperatura planeta Zemlje bi trebala po ovoj krivulji koja sada vlada i po načinu kako se mi ponašamo, narasti za 4,4°. To će biti i izrazito opasno, da ne kažem skoro pogubno za cijelu planetu. Već sad vidimo posljedice, što stakleničkih plinova, što globalnog zatopljenja. Mi kao kompanija smo temeljeno na detaljnim analizama od strane znanstvenika, vidjeli da nešto što bi moglo biti održivo je smanjenje krivulje zagrijavanja sa 4,4° na otprilike 1 do 1,5 °C do 2100. godine. Pitanje je kako to napraviti?

Svima nam je organizacijski dizajn usmjeren prema smanjenju emisija CO2. Jedna od vrlo bitnih promjena koja će biti u sklopu energetike je kako izbaciti sve moguće stakleničke plinove koji se danas dosta koriste u energetici zbog svojih posebnih izolacijskih svojstava, što nam omogućava da veće tehničke zahtjeve smjestimo u manje gabarite. Druga stvar koja će biti ključna da bi mogli to postići je kako izrazito veliku potražnju za energijom i izrazito veliku potražnju za električnom energijom smanjiti. Ne na uštrb da smanjimo kvalitetu života i sve benefite koja nam donosi ta energija, nego zapravo kroz povećanje efikasnosti gdje zadržavamo sve pozitivne efekte, ali smanjujemo potražnju za električnom energijom na strani krajnjih potrošača.

Ako te dvije stvari kombiniramo, to su nam dva osnovna alata koji će nam omogućiti da napravimo stvari održivim na dulji period. Samim time dolazi priča o digitalizaciji. Digitalna transformacija energetskog sektora je upravo u tome kako uz pomoć novih alata, novih proizvoda i rješenja novih poslovnih modela, omogućiti da digitalnim alatima povećate efikasnost u upravljanju energijom. Zbog toga nam je digitalna transformacija izrazito bitna i po meni više nije pitanje „Kada?“, nego je pitanje „Zašto već nismo?“

Otvorenost prema novim idejama

Tanja Pureta: Ivane, da se mi vratimo opet na ljude. Rekli ste da vam jedna od najvećih uspjeha  konsolidacija uspješnih timova u Schneider Electric Hrvatska, Slovenija i Bosna i Hercegovina? Koje karakteristike danas uspješni član Schneider Electric tima treba imati? Što radite u Schneider Electric da se te karakteristike razviju? Pretpostavljam da ne dobivate gotove ljude na tržištu, pa je onda taj razvoj dosta bitan. Koliko ste uspješni u tome?

Ivan Paić: Današnja najbitnija karakteristika zaposlenika Schneider Electrica je otvorenost prema novim idejama. Uz količinu informacija koje imamo na raspolaganju, uz solidnu edukaciju, ne treba biti ništa specijalna ili ekstra velika edukacija ukoliko postoji otvorenost prema novim idejama, novom znanju i ukoliko postoji volja da se to novo znanje i nove ideje na pravi način prihvate, procesuiraju i na temelju toga naprave nekakve konkretne akcije. Svatko može ovladati područjem energetike, naravno morate imati u nekim segmentima specijalno tehničko znanje kao preduvjet da bi bili uspješni u tome, ali generalno, danas više ne postoji nešto što se ne može naučiti.

Schneider Electric ulaganjem u edukaciju i razvoj stvara savršene zaposlenike

Ne postoje gotovi ljudi! Mi smo isto osuđeni na tržište rada i tražimo najkvalitetniji kadar za koji mi mislimo i procijenimo da ima potencijale i da nam može pomoći da dignemo kompaniju na neku novu razinu i da će se uklopiti u naš organizacijski dizajn. Ono što je jako dobro da ljudi koji dođu u Schneider Electric imaju mogućnost raditi na sebi, razvijati se i kompanija kao takva je izrazito spremna ulagati u te ljude da se razvijaju čim brže, čim više i čim jače. Jedan od primjera koji uvijek volim istaknuti je - svaki zaposlenik Schneider Electrica, svih onih 130 do 160 tisuća zaposlenika, ima nešto što se zove „individual development plan“. To znači da je prvenstveno dužnost i obaveza svakog zaposlenika brinuti se o sebi, o svom osobnom i profesionalnom razvoju u skladu sa svojim ambicijama. Mi kao menadžment tim i organizacijski dizajn u našoj kompaniji usmjereni smo da maksimalno pomognemo u tome, međutim odgovornost je zapravo na svakom zaposleniku ponaosob.

Sa takvim pristupom, organizacijskim dizajnom i dosta hrabrosti na tržištu više ne tražimo ljude koje bi mogli svrstati pod stereotipe: „Kompanija se bavi energetikom, nama treba energetičar.“ Upravo sa jednim dodatnim iskorakom, za kojeg je potrebno i malo menadžerske hrabrosti, dovesti ljude iz potpuno drugačijih branša, potpuno drugačijih dijelova biznisa kako bi donijeli nove ideje, nove pristupi i novi način razmišljanja. Sa jednim takvim organizacijskim dizajnom, menadžmentom zapošljavanja i kvalitetnim ulaganjem u edukaciju i razvoj ljudi, dobivate na kraju savršenog Schneider Electric zaposlenika.

Lakši i teži aspekti u upravljanju timom i ostvarivanju ciljeva sukladnim organizacijskome dizajnu

Tanja Pureta: Rekli ste da ste menadžer već duži niz godina i isto tako ste opisali da ste ponosni na inženjersku bazu, radili ste u marketingu, pa razvoj, pa upravljanje kompleksnim projektima. Sa stanovišta menadžment vještina - što vam je išlo lakše? Što vam je išlo teže? Na što ste bili više usmjereni? Što ste sporije usvajali, ali znali ste da morate?

Ivan Paić: Zanimljivo je da kada ste zapravo individualni kontributor u kompaniji, prvenstveno se orijentirate na ostvarenje rezultata koji su stavljeni pred vas u obliku godišnjih targeta, u obliku planova i ciljeva kroz propisani organizacijski dizajn i na različite druge načine. Kako je vrijeme odmicalo, kako sam prvi put napravio iskorak i dobio svoj tim ljudi za koje sam bio direktno zadužen, a koji je bio izrazito zanimljiv jer sam imao ljude na različitim lokacijama u svijetu. Dio time je bio u Indiji, dio tima je bio u Grenoble, dio tima je bio u Parizu. Jednostavno se ulovite da vam odjednom ostvarivanje rezultata, koji je i dalje glavni prioritet organizacijskog dizajna kompanije, ne dolazi samo od sebe, nego dolazi kroz to koliko tim koji vi vodite, koji je dan vama na raspolaganje ostvaruje rezultat.

Moje osobno shvaćanje menadžerskog poziva je da postoje tri glavna stupa u svakodnevnom djelovanju jednog menadžera. Osnovna stvar su ljudi i briga o ljudima. Potpuno ravnopravno i jednako važno je briga o kupcima i šta se dešava na samom tržištu te da se razumiju potrebe. I treća, koje je također jako važna, kako to sve skupa staviti u nešto šta se zove strategija i ostvarivanje rezultata, odnosno planova koji su postavljeni u skladu s organizacijskim dizajnom kompanije. Sva ta tri stupa su vrlo bitna. Možda nijansama se i može prioritizirati i staviti jednog malo ispred drugog, ali ako nemate ta tri stabilna stupa, nemate onda niti zdrav biznis.

Prolazak kroz izazove komunikacije i promjena prioriteta u karijeri

Kako sam i ja napredovao u svojoj karijeri, tako su mi se i prioriteti mijenjali. Kad sam naglasio da mi je jedan od najvećih uspjeha tim koji sam postavio i koji ću i u budućnosti postavljati samo na nekim drugim nivoima. Oduvijek sam imao jako dobar odnos sa tim ljudima i jako dobru komunikaciju. Međutim, kako rastete i kako postaje odgovornost sve veća i većem broju ljudi, vrlo je često i lako doći u situaciju da se zabijete u zid. Stvari koje komunicirate, koje su vama kristalno jasne, koje ste si postavili kao strateške prioritete za budućnost, u skladu su s organizacijskim dizajnom kompanije te ste apsolutno sigurni da ste ih kvalitetno prenijeli kroz riječi i dijela, ali vidite da nisu shvaćene i prihvaćene na način na koji ste si vi to zamislili. I onda se krenete pitati: „Di je problem? Da li je problem u komunikaciji? Da li je problem u ljudima kojima komunicirate? Da li je problem u vama?“ Tu počinje jedna vrlo zanimljiva borba koju je bitno na vrijeme detektirati i jednostavno, uz kvalitetnu pomoć profesionalaca postaviti, u svojoj glavi, jasnu situaciju i detekciju.

Prvo, gdje je problem da bi se mogao taj problem rješavati. Kroz kvalitetan pristup cijeloj toj problematici i izrazito veliko ulaganje u samog sebe počnete se prilagođavati da različite informacije komunicirate na različiti način, različitim ljudima i kad uspijete onda tu pronaći što to kod nekoga prolazi, a kod nekog drugog ne prolazi. Tada postajete još uspješniji menadžer i lakše vam je obavljati svoj svakodnevni posao.

Privatna i poslovna budućnost

Tanja Pureta:  Što znači da ste trebali naučiti i psihološka znanja osim svih ovih drugih.

Ivan Paić: To je u posljednje vrijeme, na posljednjoj poziciji bilo jedno od najvažnijih dijelova mog svakodnevnog posla. Odnosno mog svakodnevnog poziva, jer to više nije samo posao, to postaje puno više od posla.

Tanja Pureta: Super! Za kraj pitanje gdje vidite Schneider Electric globalno, Hrvatsko, a gdje sebe za 5 godina?

Ivan Paić: Bilo bi jako lijepo kad bi mogao imati kristalnu kulu, ali hajmo probati to sumirati u jednoj rečenici. Za pet godina vidim se i dalje u Schneider Electricu zato jer je kompanija koja ima jako veliki potencijal, koja brine o svojim ljudima i koja ima puno veći smisao nego što je to samo kreiranje biznisa. S obzirom da direktno svojim rješenjima i svojim pristupom utječemo na održivi razvoj kompletnog našeg ljudskog društva.

Schneider Electric sigurno sljedećih 20-ak godina, pogotovo što će u tih 20 godina energetska efikasnost, utjecaj na okoliš, na globalna zatopljenja doći do izražaja i neke stvari će od simulacija postati vrlo lako egzaktno provjerljive. Pitanje je dana kada će još restriktivnije političke mjere na državnoj, ali i globalnoj razini postati bitne za način funkcioniranja tržišta, prvenstveno po pitanju energetske efikasnosti, odnosno operativne efikasnosti kod poslovnih subjekata koji žele podići svoju konkurentnost. S obzirom da je to nama Core biznis, da nam je to DNA, mislim da sljedećih 20, odnosno 25 godina, ne trebamo previše brinuti za budućnost Schneider Electric kako globalno, tako i lokalno, ove naše tri države. Definitivno je potencijal po pitanju efikasnosti, povećanja efikasnosti i optimizacije potrošnje električne energije izrazito velike.

Zaposlenici sve više cijene jasnu viziju i smisao kompanije

Tanja Pureta: Najveći izvor vaše lojalnosti Schneider Electric je jasna vizija u smislu doprinosa. Koliko je ta vizija jasno prenijeta svim zaposlenicima? Koliko su svi zaposlenici Schneider Electric svjesni toga da kompanija ima jako važnu misiju, viziju i svrhu?

Ivan Paić: Malo ću tu proširiti odgovor i neću se ograničiti samo na zaposlenike Schneider Electrica. Ono što sam primijetio kroz stotinjak intervjua za posao, kandidati koji su došli da bi htjeli raditi u Schneider Electric pokazalo se, vjerovali ili ne, da sve više i više imate situacija gdje financijska primanja nisu više broj jedan motivator da dođu raditi za neku kompaniju. Neki viši smisao, viši cilj, dugoročna strategija, dobro postavljen organizacijski dizajn i perspektiva koja jednostavno veže ljude. Žele se osjećati dobro kad rade za neku kompaniju koja ima takvu viziju i smisao, koja je puno više od samo ostvarivanja pozitivnih i velikih poslovnih rezultata.

Tanja Pureta: Ja bih sa ovim i završila u smislu poruke svim firmama koje imaju jasnu i lijepu svrhu i smisao da to još više komuniciraju ljudima. Jer danas mladi ljudi jako vole biti dio nečega što ima smisla, vole i oni koji nisu toliko mladi, samo što se sad još više to naglašava. Hvala lijepa, gospodine Paić. Želim Vam puno uspjeha na ovoj funkciji i ja vjerujem da se čujemo nekom drugom prilikom.

Ivan Paić: Hvala Vam lijepo na prilici za ovako ugodan razgovor, na vrlo zanimljive teme i definitivno želim Vam da imate još puno zanimljivih gostiju u budućnosti koji će na jednaki način, sa jednakim žarom graditi poslovne uspjehe i, naravno, sve to pridonijeti da lijepe naše Hrvatske na globalnoj razini bude čim veći.