Saznajte male tajne velikih majstora u provođenju selekcijskog intervjua koje će vam pomoći odabrati prave kandidate za vašu organizaciju!
Zaposlenike čije osobine, znanja i vještine odgovaraju određenom radnom mjestu te klimi i kulturi određene organizacije danas je sve teže pronaći. Istovremeno, istraživanja pokazuju da troškovi zapošljavanja „pogrešne“ osobe mogu iznositi čak do 200% godišnje plaće zaposlenika. Osoba koja svojim kompetencijama i vrijednostima ne odgovara organizaciji u kojoj radi može biti nezadovoljna i nedovoljno produktivna. Time može loše utjecati i na zadovoljstvo i motivaciju ostalih članova tima.
Jedan od najčešće korištenih alata pri zapošljavanju je selekcijski intervju. On je jednostavan, brz i efikasan način dobivanja brojnih informacija o osobi, u svrhu utvrđivanja mjere u kojoj ona odgovara vašoj organizaciji. Kako biste izbjegli tipične greške te povećali kvalitetu odluka koje donosite na temelju selekcijskog intervjua, pročitajte savjete u nastavku teksta.
1. Nepripremljenost ili slaba pripremljenost
Intervju je naizgled vrlo jednostavan alat, što nas može navesti na krivi trag. Može nam se činiti da nije potrebno (puno) se pripremati za njegovo provođenje. Ipak, prije intervjua svakako napravite sljedeće korake:
- točno definirajte što od idealnog kandidata očekujete,
- pročitajte životopis kandidata,
- pripremite pitanja kojima ćete to provjeriti.
Također, promislite i o potencijalnim pitanjima kandidata te kako ćete na njih odgovoriti. Na taj način osiguravate da su informacije prikupljene intervjuom relevantne, a odluka koju na temelju njih donosimo kvalitetnija.
2. Efekt prvog dojma
Ljudi su bića koja u 3 sekunde stvaraju dojam o osobi koju su tek upoznale i vjeruju da je on ispravan. To se događa čak i kada nemaju konkretan razlog za takvo mišljenje. Ako je naš prvi dojam bio pozitivan, skloni smo u svim ostalim situacijama osobu procjenjivati pozitivnije. S druge strane, ako je naš prvi dojam bio negativan, osobu ćemo vjerojatnije i u drugim situacijama procjenjivati negativnije.
Tijekom intervjua je važno da budete što objektivniji. Zato tijekom procjene kandidata trebate voditi računa o tome da prvi dojam koji ste stekli o njemu ne odredi vašu finalnu odluku. Važno je dati priliku i onim kandidatima koji se možda na prvu ne čine kao idealan izbor.
3. Efekt sličnosti
„Sličan se sličnome raduje“, dobro je poznata poslovica. Ujedno je i jedna od prijetnji prilikom procjenjivanja ljudi. Uobičajeno pozitivnije procjenjujemo one ljude koji su nam slični, a negativnije one koji to nisu. To može dovesti do donošenja pogrešnih odluka u kontekstu selekcije. Često vam netko može biti vrlo simpatičan te cijeli intervju može proteći u vrlo ugodnom tonu. Iz toga možda pogrešno zaključite da je upravo ta osoba idealan kandidat za vašu organizaciju, što ne mora biti točno.
4. Pogreška uspoređivanja
Često se govori da je uspoređivanje – nas s drugima i drugih međusobno – dio ljudske prirode. To se događa i tijekom procjene kandidata za posao. Zato se nerijetko dogodi da nakon kandidata koji je ostavio jako dobar dojam, sljedeće procijenite znatno lošijima. Isto vrijedi i u obrnutom smjeru – nakon kandidata koji ostavi jako loš dojam, sve druge ćete vjerojatno vidjeti u pozitivnijem svjetlu. Tada se može dogoditi da zaposlite onog koji vam se najviše svidio u usporedbi s ostalim kandidatima. To je problem ako taj kandidat ne odgovara potrebama radnog mjesta i organizacije, nego je samo „najmanje loš“. Kako biste umanjili utjecaj ove pogreške na vašu odluku, prije intervjua postavite jasna očekivanja od kandidata za određeno radno mjesto. Tijekom intervjua vodite računa da kandidata procjenjujete u odnosu na te kriterije, a ne da uspoređujete kandidate međusobno.
5. Pretpostavljanje
Ljudi su skloni već nakon par izgovorenih riječi ili rečenica pretpostavljati što sugovornik misli i što želi reći. Tu svoju pretpostavku često prihvate kao činjenicu. Primjerice, kandidat kaže da voli raditi s ljudima. Za njega to možda znači da voli raditi s korisnicima, a vi to možda protumačite da je on timski igrač kojeg tražite. Budući da pretpostavke često mogu biti pogrešne, ponovno postoji opasnost da donesete krive zaključke.
U tom kontekstu, važno je postavljati konkretna pitanja sve dok ne dobijete konkretan odgovor. Trebate provjeravati svoje pretpostavke, umjesto da ih prihvatite kao činjenice. Tako će vaše odluke u konačnici biti kvalitetnije.
Selekcijski intervju može biti izrazito koristan pri zapošljavanju. Može povećati kvalitetu vašeg rada i olakšati vam put do cilja, ali samo kada ga koristite na pravi način. Upravo zato je važno prije nego krenete u zapošljavanje, prikupiti dovoljno znanja i razviti vještinu korištenja intervjua. Time još više povećavate vjerojatnost da u svakoj selekciji odaberete najbolje kandidate. Kao što ne biste bilo kome sa škarama dopustili da Vas ošiša, jednako tako je važno osigurati da selekciju kandidata provodi stručna osoba.
U ime Ramiro tima,
Nina
