Kako odabrati poslovni trening koji daje željene rezultate u praksi?

Tanja Pureta Tanja Pureta
Fotografija-sata

Djelatnici ljudskih resursa koji se bave upravljanjem talentima, često se susreću s izazovom kako u širokoj paleti ponude poslovnih treninga za menadžere odabrati onaj pravi. Onaj koji će uistinu vrijediti uloženog novca i vremena te dovesti do razvoja željene vještine. No, unatoč pomnom odabiru, treninzi često ne dovedu do željenih rezultata i primjene naučenog u svakodnevnoj praksi.

Možda vam se u brdu ostalih obaveza odabiranje treninga ne čini kao nešto čemu trebate obraćati iznimnu pažnju. No, nemojte se zavarati, odabiranje dobrog treninga može biti važan dio za upravljane talentima. Za početak, zapitajte se koji su vaši kriteriji odabira treninga za menadžere. Što je sve potrebno imati na umu i razmotriti? Kako ćete upravo te kriterije uskladili s realnim očekivanjima utjecaja treninga na djelovanje menadžera?

Poslovni trening – prilika za razvoj ključnih vještina menadžera

U posljednjih dvadesetak godina općenito se povećala svijest djelatnika ljudskih resursa o važnosti usvajanja i primjene tzv. mekih vještina (engl. soft skills). Kod menadžera kao i kod zaposlenika, meke vještine mogu biti naznaka za uspjeh u poslu. Većini je u potpunosti postalo jasno da su kvalitetna stručna znanja samo jedan od preduvjeta za uspjeh na današnjem tržištu. U najmanjoj mjeri je jednako važno da menadžeri znaju jasno komunicirati s drugima i postizati sporazume, da znaju uspješno prezentirati svoja znanja. Kod menadžera je poželjno i spretno vođenje pregovora, kvalitetno odlučivanje, motiviranja zaposlenika i slično. Sve te vještine, čak i danas, kada se zna njihova važnost, u pravilu se ne usvajaju tijekom obrazovanja. Nekad su se smatrale urođenim karakteristikama ličnosti (zasigurno ste čuli za termin „rođeni vođa“) ili rezultatom dobrog kućnog odgoja.

Upravo zato je izuzetno bitno da organizacije prepoznaju važnost poslovnih treninga za sustavan razvoj ključnih kompetencija menadžera. Prepoznavanje doprinosa treninga proširuje opcije djelatnika ljudskih resursa koji mogu biti glavni faktor za daljnje razvijanje raznih mekih vještina. Na ovaj način, treninzi postaju temeljni i integralni dio za upravljanje talentima, jer organizacije imaju direktnu ulogu u oblikovanju raznih vještina svojih zaposlenika.

Trening kao lijek za sve boljke

Odjeli za razvoj ljudskih potencijala, u svrhu razvoja menadžera i za upravljanje ostalim talentima, vrlo rado angažiraju vanjske trenere. Smatraju da su treneri tu da zaposlenike nauče kako brzo i lako usavršiti željene vještine, postati utjecajniji ili ostvarivati izvrsne rezultate.

Uzimajući u obzir prepune rasporede vaših menadžera i zaposlenika, velika prednost i važan kriterij odabira treninga je da traju relativno kratko. Pritom mnogi očekuju da treninzi traju sat-dva i da je to posve dovoljno za razvoj neke određene meke vještine. Pred treninge se postavljaju velika očekivanja. Sve što menadžer treba naučit će u ta dva sata, a takva očekivanja su prisutna kod mnogih polaznika. Razočarenje nakon treninga postaje sve dublje što su očekivanja veća. Razočaranje se u pravilu pojavljuje već na početku treninga jer se vrlo brzo viđa da ultimativnih trikova – nema. To se događa iz dva razloga: prvi razlog proizlazi iz spoznaje da dobiveno znanje i nije nešto posebno novo. Odnosno svi su ga na neki način već i prije bili svjesni. Nitko nije bio upoznat sa najnovijim najsuvremenijim life-hackom za zadatke na poslu. Drugi razlog je taj da promjene ne nastupaju preko noći. Očekivani dvosatni trening nije ih odjednom učinio savršenim radnicima.

Ogledalo spoznaje i poligon za uvježbavanje

Prvi korak do dobivanja maksimalne koristi od sudjelovanja na poslovnom treningu su realna očekivanja i stav s kojim menadžeri pristupaju treningu. Kraće treninge preferira velik broj menadžera i djelatnika ljudskih potencijala jer, navodno, ne mogu odvojiti više od par sati za svoje usavršavanje. U tih par sati se mogu samo ponoviti osnove ili dati osnovno znanje o zadanoj temi. Tako nešto su mnogi već čuli nebrojeno puta, ali iz takvih treninga nisu naučili – ništa. Niti da u tako kratkom roku ne mogu usvojiti vještine i promijeniti stav prema problemu niti da je potrebno koristiti dugotrajnije treninge i trenere koji to mogu postići.

Glavno pitanje koje si polaznici i djelatnici ljudskih potencijala trebaju postaviti jest: „Hoću li za uložen novac dobiti potrebne vještine? Ili ću tehnike i alate koje sam već nebrojeno puta čuo opet pospremiti u ladicu?“ Dobar trening može menadžerima biti neugodan jer tijekom njega dolazi do osvještavanja vlastite nekompetentnosti u određenoj vještini. Ovo se naziva dolina razočarenja. Polaznici se suočavaju s očitim stvarima i mogu biti razočarani što ih već ne primjenjuju.

Upravo zato, važno je razmotriti kako će doći do željenih ishoda treninga. Odnosno, što je potrebno za produbljivanje razumijevanja te primjenu novo naučenih znanja i vještina na radnom mjestu. Važno je da menadžeri donesu odluku o svom razvoju i budu ustrajni u dostizanju sljedeće razine kompetentnosti. Put može biti dug i izazovan zato što izvedba postaje bolja ako se naučene strategije primjenjuju. Ipak, ta izvedba nije odmah vidljiva, a menadžeri su izloženi mnogim kušnjama okoline. Prva reakcija je sklonost da se, uslijed žestokog tempa rada, vrate starim obrascima ponašanja na koje su navikli. No ti obrasci nisu nužno optimalni za dolazak do boljih rezultata.

Kako odoljeti?

Ključno je da menadžeri tijekom rada na svojim kompetencijama definiranju ciljeve koje im je važno postići. Zatim je važno da za svaki cilj postave konkretni plan koje tehnike i alate s treninga mogu primijeniti. Na kraju slijedi – disciplinirano pridržavanje plana i isprobavanje naučenog u praksi. Sve to povećava vjerojatnost da će se menadžer u svom svakodnevnom radu uistinu usmjeravati na unapređenje vještina koje dovode do ostvarenja ciljeva. Samo takav način rada, ma koliko se činio naporan i bez obzira na to što će ponekad podbaciti, daljnjim ustrajanjem dovodi do željene promjene. S vremenom dolazi do razvoja vještine na razini automatizma tzv. nesvjesne kompetentnosti. Nakon što se postigne nesvjesna kompetentnost, menadžeri će se uistinu osjećati osnaženima i spremnima za primjenu znanja. Ovdje važnu ulogu mogu imati njihovi nadređeni, podređeni te djelatnici ljudskih resursa svojim povratnim informacijama i njihova sposobnost za kvalitetno upravljanje talentima.

Umjetnost za upravljanje talentima u kontekstu treninga

Upravljanje talentima je ključni aspekt organizacijskog razvoja, a djelatnici ljudskih resursa imaju veliku ulogu u odabiru i primjeni treninga. Navedeno može sa sobom nositi neočekivane posljedice. Zamislite da ste djelatnik ljudskih resursa i da ste zaduženi za upravljanje talentima. Možda još uvijek niste sigurni što točno odabrati i niste svjesni kako provesti vaše zamisli u realnost i osigurati menadžerima obećano znanje. Ako odaberete pogrešno možete se gadno opeći. Ako zaposlenici imaju velika očekivanja i očekuju promjenu odmah, nastupit će razočarenje. To razočarenje može dovesti do negativnih razmišljanja o samom konceptu treninga. Ljudi ne žele kriviti sebe i svoje sposobnosti, oni će smatrati da nisu krivi za manjak promjene zato što ste vi odabrali taj trening. Ovdje nastupa suptilna umjetnost za upravljanje talentima.

Naime, vaš posao će prvo biti upravljati inicijalnim očekivanjima polaznika. Oni koji nikada nisu sudjelovali u treningu ili su imali loša iskustva iznimno će cijeniti vašu transparentnost i informiranost. Nakon toga, kao što je opisano, trebate kroz sustavno praćenje, procjenu i planiranje osigurati razvoj u pravome smjeru. Nije sve na vama, suradnja menadžera je ključna, ali vi ste tu kao zvijezda vodilja. Nekada je teško održati motivaciju na istoj razini i konstanto primjenjivati naučeno. Znate i sami kako je to kada prvi put počnete raditi neku novu stvar. Zato budite vi ti koji će dati do znanja ostalima da su i više nego sposobni za uspjeh. Na posljetku, tražite povratnu informaciju. Niti jedan trening nije savršen. Važno je prepoznati ono što vašim radnicima najviše odgovara i držati se toga u budućnosti.

Kao što je spomenuto, uspješnost primjene novousvojenog znanja treninga tzv. mekih vještina uključuje dvojaku odgovornost. S jedne strane, važna je odgovornost menadžera. On svojim predanom primjenom naučenog, kontinuirano vježba i usavršava vještinu, kako bi uspješno ostvarivao postavljene ciljeve. S druge strane, odjel ljudskih potencijala ima važnu ulogu u odabiru i upravljanu treningom. Trebaju birati onaj trening koji će na optimalan način omogućiti menadžerima razvoj potrebnih vještina i podršku u primjeni u radu i praćenjem njihovih rezultata.

Primjena teorije u praksi

Zadatak ljudskih potencijala nakon treninga je da primijene svoje znanje o upravljanju talentima i motiviraju menadžere. Umjesto razočaranja spoznajom da za razvoj vještina ne postoji prečica, treba krenuti u pravom smjeru. Taj smjer je onaj gdje se, posebice u početku, čini da je odabrani put dug, zavojit i puna strmih uspona. Ipak, s vremenom za one koji izdrže taj je put sve lakši i prohodniji.

Stoga, organiziranjem redovitih sastanaka, pratite njihov puls i budite im podrška da budu čvrsti u svladavanju izazova koji im se nađu na putu. Važno je motivirati menadžere da umjesto opravdavanja naprave analizu te se zapitaju: Dovodi li me ovakvo djelovanje do rezultata? Kako mogu primijeniti novo naučena znanja i alate s treninga?“ Upravo predan i odlučan rad te prilike za kontinuirano usavršavanje koje im osigurate, dovode do željenog cilja. Dovodi do podržavanja dubinskog usvajanja znanja, njihove primjene u praksi te u konačnici unaprjeđenja željenih vještina.

Uz to, nakon određenog perioda od završetka treninga, preporučuje se da polaznici sudjeluju u tzv. follow-up radionici. Na takvoj radionici se raspravlja o primjeni usvojenog znanja i vještina u praksi. Polaznici raspravljaju i o mogućim specifičnim situacijama i dilemama s kojima su se susreli u svakodnevnom poslovnom okruženju. Teorija, kao i iskustva psihološke prakse su pokazali da takvi susreti rezultiraju značajno kvalitetnijom integracijom naučenoga u svakodnevan rad.

Zašto kontinuirani treninzi dovode do razvoja menadžera?

Najčešći cilj koji se želi ostvariti sudjelovanjem u treningu je neposredna promjena ponašanja. No takav pristup vrlo teško dovodi do uspjeha. To zna svako tko se bavi temom upravljanje talentima. Ukoliko željenu promjenu ponašanja ne prati i odgovarajuća odlučnost i motiviranost da se oni uistinu usvoje i primjenjuju te kontrola nadređenih i odjela za ljudske resurse napredak ovisi isključivo o menadžeru, što vrlo često završava tamo gdje se i bilo prije treninga. Stoga, umjesto grebanja po površini treba doći do srži. To se može napraviti samo kontinuiranim usvajanjem i korištenjem novih sposobnosti te uočavanjem pozitivnih rezultata svog djelovanja. Postupno, korak po korak, se događa istinska i trajna promjena ponašanja. Upravo tijekom kontinuiranih treninga, menadžeri razvijaju uvjerenja koja ih osnažuju u mijenjaju starih obrasca ponašanja, te ih postepeno integriraju u svoj identitet.

Na taj način postižete željene učinke treninga koji uistinu dovode do razvoja menadžera, unaprjeđenja njegovog svakodnevnog djelovanja u radu te uspješnijih rezultata.

Formula uspjeha - predan rad i podrška

Imajte na umu da su meke vještine slične u načinu usvajanja kao i stručna znanja. Bilo koji stručni studij traje najmanje 4-5 godina, nakon čega slijedi dugogodišnje stjecanje iskustva prije nego se čovjek osjeti uistinu kompetentnim stručnjakom. Slično se treba pomno posvetiti i u stjecanju mekih vještina. Osnove se mogu usvojiti za nekoliko dana, ali nakon toga slijedi uporno i dosljedno vježbanje. Bez toga svaki trening ostaje mrtvo slovo na papiru, dok s vježbom svatko može postati pravi majstor. Majstor vlastitog uspjeha i zadovoljstva.

Važan izazov za djelatnike ljudskih potencijala je promišljanje o ovoj temi. Upravljanje talentima zasigurno ne dolazi bez svojih izazova. Jedan od izazova je implementacija kvalitetnih treninga i njihova potpuna provedba. Djelatnici ljudskih potencijala bit će još uvijek tu kada treneri odu. Umjesto strepnje kako „ugurati“ trening u pretrpani raspored, vi trebate analizirati postavljate jesu li zamišljeni okviri treninga u skladu sa željenim ishodima. Također razmotriti jesu li ti ishodi mogući za organizacijsku kulturu i organizacijsku klimu vaše organizacije.

U konačnici, za uspješno upravljanje talentima je ključna integracija treninga i angažmana odjela ljudskih potencijala. Ono omogućuje organizacijama da privuku, zadrže i razvijaju najbolje talente, što doprinosi dugoročnoj uspješnosti i održivom rastu. Jedino pomnim planiranjem i pravilnom primjenom možete od treninga doći do stalnog uspjeha!

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.