Kreativnost je dostupna svima pa tako i vama

Igor Pureta

Kreativnost definiraju je kao sposobnost stvaranja ili prepoznavanja ideja, različitih mogućnosti rješavanja problema, komuniciranja ili zabavljanja.

Kreativnost imamo svi samo su je mnogi od nas zanemarili jer ne vjerujemo u vlastite sposobnosti

Kreativnost definiraju je kao sposobnost stvaranja ili prepoznavanja ideja, različitih ili novih mogućnosti rješavanja nekog problema, komuniciranja ili zabavljanja sebe i drugih. Znači da biste bili kreativni, morate stvari moći sagledavati na novi način, iz drugačije perspektive, pronalaziti skrivene obrasce i stvarati rješenja, stvarati nove poveznice među starim idejama ili prepoznavati odnose među konceptima. Za to je nužna fleksibilnost, prihvaćanje različitosti i nepredvidljivosti te uživanje u stvarima koje su nam prethodno bile nepoznate.

Kreativnost zapravo obuhvaća dva procesa: razmišljanje, a potom stvaranje. Ukoliko imate ideje, no ne provodite ih u djelo, tada ste maštoviti, ali ne i kreativni. Stoga kreativnost zahtijeva i strast i predanost kako biste realizirali svoje ideje.

No, je li kreativnost urođena ili se stiče? Obično smatramo da se kreativci rađaju. Možda, kao i za mnogo toga drugog, ova mantra o nekim našim karakteristikama ima koje smo stekli rođenjem ima neko dublje opravdanje. Puno je vjerojatnije da se radi o mehanizmu opravdavanja vlastitog neuspjeha ili, pak, opravdavanju nedostatka predanosti o kojoj sam govorio maloprije. Predanosti da se bilo što učini sam sa sobom, pa tako i da se postane kreativan. Sigurno je da je nekima kreativnost dostupnija nego drugima, no sjetite se samo da je Thomas Alva Edison, prema vlastitoj izjavi, pronašao 10.000 različitih puteva koji nisu funkcionirali prije nego je prošao jednim koji mu je omogućio da napravi žarulju.

Kako možemo potaknuti i razvijati svoju kreativnost?

Zato ozbiljno treba prihvatiti istraživanje profesorice psihologije Barbare Kerr koje je pokazalo da samo 22% odstupanja u kreativnosti je posljedica utjecaja gena. Prema drugom istraživanju geni su odgovorni za svega 10% naše kreativnosti. Što znači da su zapravo i kreativnost i nekreativnost naučene sposobnosti. Ili drugim riječima: svi mi možemo biti puno kreativniji nego što vjerojatno jesmo. Jedno drugo istraživanje sugerira da smo po prirodi kreativni, no kako rastemo, učimo biti nekreativni.

Prema Danielu Pinku, kojeg sam spominjao i u nedavnom članku, sada dolazimo u konceptualno doba kada će osobe s jačom desnom stranom mozga polako zamjenjivati osobe s jačom lijevom stranom. Dakle, kreativnost, empatija i razumijevanje postat će vrlo važne u poslovnom svijetu. Kreativnost će predstavljati konkurentnu prednost i davati dodatnu vrijednost vašim proizvodima i uslugama. IBM-ov Global CEO Study iz 2010. navodi kako sve veća kompleksnost okruženja zahtijeva da svaki menadžer, i svo vodstvo poduzeća, te njihovi timovi budu odvažni u kreativnosti, povezuju se s potrošačima na maštovite načine te posao organiziraju tako da može funkcionirati brzo i fleksibilno.

Vježbajte kreativnost dok ne naučite

James Clear u svojoj knjizi Mastering Creativity savjetuje pet koraka.

  • Prvi korak je dozvoliti sebi stvaranje smeća. Drugim riječima, kreativnost je poput kopanja u rudniku. Morate preokrenuti puno smeća da biste došli do zrnca zlata, a ako si dozvolite uživanje u samom stvaranju, to sitno zrnce genijalnosti pronaći će put do vas.
  • Drugi korak je kreiranje prema rasporedu. Jednostavno se morate prisiliti i biti dosljedni u stvaralaštvu. Vježba dovodi do savršenstva. Dok samo sjedite i čekate na briljantnu ideju, ona će otputovati dalje. Genijalne ideje će iskrsnuti kada si dozvolite dovoljno vremena da prosječne ideje izbacite van. U jednom članku vrlo su zgodno napisali da inspiracija dolazi nakon znojenja! Oznojite se!
  • Treći korak je dovršiti određeni posao. Bilo koji. Prestanite istraživati i planirati i jednostavno završite posao, koliko god dobar ili loš bio. Ne morate stvoriti super uspješnicu s prvim pokušajem. Ali morate sebi i svima ostalima dokazati da vi to možete.
  • Četvrti korak je prestati prosuđivati svoj rad. Čak i veliki umjetnici muče se sa stvaranjem. Prirodno je prosuđivati svoj rad i biti razočaran što nije onako fantastičan kako smo se nadali. Vježbajte suosjećajnost prema sebi samima i ne dozvolite da vas to nezadovoljstvo zaustavi u daljnjem radu.
  • I peti korak je podijeliti rad javno. Na taj se način prisiljavate dati najbolje od sebe. Ujedno dobivate feedback kako biste ubuduće mogli napraviti nešto bolje. Kada vidite kako se drugi ljudi povezuju s onim što ste stvorili, to će vas nadahnuti za daljnji rad.

Garažna pravila kreativnosti

Kreativnost ne nastaje u garaži već u glavama ljudi

Što još možete učiniti? Nadajte se! Nada umire posljednja i kada se nadate, premda svjesni da rezultat možda neće biti pozitivan, ipak ostajete motivirani. Nada uistinu pomaže pronaći originalnija rješenja i maštovitije poveznice. Šećite... Šetnja prirodom pomaže riješiti probleme jer smanjuje razinu stresa, pospješuje dobro raspoloženje i potiče kreativnije razmišljanje. Iskustvo prirode budi u velikoj većini ljudi osjećaj vitalnosti i beskonačnih mogućnosti. Potražite svoje kreativne poticaje... Što god da potiče kreativnost u vama, odvojite vrijeme za to, prepustite se i upijajte atmosferu svim vašim osjetilima. Igrajte se s umjetnošću... Ne morate biti umjetnik da biste dozvolili djetetu u vama ili vama samima igranje bez ikakvog određenog cilja.

Meditirajte... dokazano je da meditacija može potaknuti područja mozga povezana s pronalaženjem i povezivanjem informacija koje već posjedujete. Vježbajte razmišljati drugačije... Svi smo mi stvorenja navika. No samo nastojanje da razmišljate drugačije dugoročno će dati bolje rezultate. I jednostavno... bacite se na posao. Prestanite se pitati kako, i jednostavno krenite istraživati vlastitu kreativnost. Samo mali postotak ideja genijalaca doveo je do briljantnih rješenja. Stoga, krenite i – ustrajte!

Vjerojatno svi znate da su sva velika američka poduzeća nastala u nečijoj garaži. Za kraj priča o jednoj takvoj garaži, onoj u kojoj je nastalo poduzeće Hewlett-Packard i koju, djelomično, možete vidjeti na fotografiji uz ovaj članak. Kako biste njegovali kulturu kreativnosti na poslu, slijedite njihova jednostavna pravila stvaranja u garaži (Rules of the Garage): "Vjerujte da možete promijeniti svijet, alate držite uvijek dostupnima, znajte kada raditi sami, a kada u grupi, razmjenjujte alate i ideje, vjerujte svojim kolegama. Nemojte politizirati jer politiziranje je prepreka slobodnom toku ideja. Izbacite birokraciju. I doprinesite nešto svakoga dana. Vjerujte da zajedno možemo učiniti sve što poželimo!"

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.