Organizacija iz ptičje perspektive

Igor Pureta Igor Pureta

Za promjenu i obnovu organizacija najbitnije je što se odvija u umovima menadžera, a ne unutar organizacija, jer su menadžeri često robovi obrazaca.

Menadžer mora imati širu sliku

Za promjenu i obnovu organizacija najbitnije je ono što se odvija u umovima samih menadžera, a ne unutar organizacija. Neuroznanost je pokazala da je mozak odraslih sposoban mijenjati samoga sebe. Znanost je to donedavno negirala, ali nove spoznaje govore potpuno suprotno. Iako smo odrasli imamo nebrojeno mnogo prilika tijekom kojih možemo promijeniti svoje ponašanje. Međutim, svi smo mi uglavnom robovi obrazaca. Obrasci utisnuti u naš um pomažu nam u suočavanju s izazovima te brzom rješavanju svakodnevnih problema. Ali nas i ukalupljuju u prosječnost i sprječavaju kreativne pristupe. Stoga organizacije na izazove često odgovaraju uvodeći nove menadžere. No učinkovitija i manje disruptivna transformacija odvija se kada se postigne promjena razmišljanja među postojećim menadžerima. Menadžeri koji redovno preoblikuju svoje razmišljanje mogu potaknuti ovu promjenu pristupa kod drugih, pripremajući tako teren za organizacijsku transformaciju. A za to je bitno odmaknuti se od svakodnevnih gorućih obaveza i dozvoliti si dublje promišljanje. Kako je to opisao istraživač leadershipa Ron Heifetz "potrebno je popeti se na balkon". Mi brzo reagiramo na stalne krize, ostvarujući iste rezultate – to je "ples". No, kada se popnemo na balkon dobivamo sasvim novu perspektivu plesnog podija i obrazaca koje prije nismo mogli uočiti. Prebacujemo se s reagiranja u situaciju kreiranja budućnosti.

Poduzeće pati zbog nasilnog ponašanja

Poduzeće mora spriječiti nasilničko ponašanje

Često se priča o bullyingu, odnosno nasilnom ponašanju. Ono je puno prisutnije nego što mislimo. Problem je širi nego što mislimo jer neki ljudi uopće ne razumiju što su nasilna ponašanja. Drugi je problem taj da mnogi ljudi misle da ih se to ne tiče. No, istraživanje provedeno na sveučilištu Michigan State University otkrilo je da nasilje koje neki šefovi provode nad pojedincima ne utječe samo na rezultate tih pojedinaca, već čitavoga poduzeća. Crystal Farh, voditeljica istraživačkog tima, rekla je kako je upravo to otkriće bilo najviše uznemiravajuće (istraživanje se baziralo samo na verbalnom zlostavljanju!), jer se više ne radi o pojedinačnim žrtvama, već o "kreiranju konteksta u kojemu svi stradaju, bez obzira jesu li bili direktno izloženi zlostavljanju". Prema rezultatima istraživanja, svi članovi tima u takvim situacijama podliježu konfliktima, a tim postaje manje produktivan. Glavni zaključak istraživanja je da će, u situacijama kada je šef nasilan prema podređenome, ne samo dotični djelatnik, već i čitava organizacija, trebati pomoć u popravljanju međuljudskih odnosa i ponovnom uspostavljanju povjerenja. Drugim riječima, nasilni šefovi ili nasilno ponašanje u bilo kojem obliku izuzetno je toksično jer se širi poput zaraze kroz čitav ured, organizacijski dizajn pa i sama organizacija. Stoga otvorite četvore oči, upozoravajte i zaustavljajte nasilno ponašanje.

Organizacija zapošljavanja žena ključ oporavka

Poduzeće treba žene menadžere

U nekim državama žene čine samo mali dio radne snage pa je organizacija njihovog zapošljavanja jedna velika prilika da se ekonomija tih zemalja izvuće iz problema. Japan je zemlja izuzetno visokog standarda. Međutim, kao i mnoge zemlje, i Japan prolazi svoju krizu. Ovogodišnje istraživanje OECD-a istaknulo je kako planovi premijera Shinzoa Abea za gospodarski oporavak zemlje neće biti ostvarivi ukoliko se zemlja što hitnije ne usmjeri prema naporima da se ženama omogući ravnopravno uključivanje u gospodarstvo. Radno aktivna populacija u Japanu smanjuje se za preko milijun osoba godišnje te je predviđeno smanjenje od 17% do 2030. Ukoliko bi porastao udio žena u radno aktivnoj populaciji, koji je trenutno na 63%, radno aktivna populacija bi pala za svega 5%, kaže izvještaj OECD-a. Ali da bi se to ostvarilo potrebno je izvršiti određene promjene koje bi ženama olakšale usklađivanje radnih i obiteljskih obaveza. OECD smatra da bi Japan trebao u svoj krizni menadžment uključiti te puno više ulagati u različite oblike brige o djeci, što sadašnja Vlada premijera Abea već ima u planu. Premijer se hrabro upustio u promjene ponašanja u japanskom biznisu! Također, ravnoteža između posla i privatnog života u Japanu je među najgorima u OECD-u, što doprinosi niskoj stopi rađanja, kao i tome da čak 38% žena nakon poroda odluči ostati doma.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.