U vremenu u kojem su stres, iscrpljenost i emocionalna opterećenja svakodnevica, sve se češće susrećemo s pojmovima poput burnouta i depresije. Iako mogu dijeliti slične simptome, važno je znati da sagorijevanje nije isto što i depresija. Njihovo razlikovanje ključno je za pravilnu dijagnozu i odabir pravih koraka za oporavak.
Razlika između sagorijevanja i depresije
Početak sagorijevanja: iscrpljenost i emocionalna distanca
Burnout najčešće započinje kao rezultat dugotrajnog stresa i neravnoteže između uloženog truda i dobivenog priznanja. Ključni simptomi su:
- fizička i mentalna iscrpljenost,
- osjećaj neučinkovitosti,
- emocionalna distanca od posla,
- gubitak motivacije.
Osoba se počne ponašati mehanički, sve što radi gubi smisao, a odlazak na posao izaziva otpor. Ipak, u većini slučajeva, problemi su usmjereni na posao i poslovno okruženje, a ne na sve aspekte života.
Depresija: stanje koje zahvaća čitav život
Depresija, za razliku od sagorijevanja, obuhvaća šire područje života. To nije iscrpljenost samo na poslu, nego duboko emocionalno stanje koje utječe na:
- samopouzdanje i doživljaj vlastite vrijednosti,
- sposobnost uživanja u stvarima koje su prije bile ugodne,
- odnose s bliskim osobama,
- apetit, san, energiju i svakodnevno funkcioniranje.
Osoba koja pati od depresije ne osjeća nadu ni interes za budućnost. Izostaje zadovoljstvo i izvan posla, što depresiju jasno razlikuje od sagorijevanja.
Ključna razlika: fokus problema
Jedna od najvažnijih razlika između sagorijevanja i depresije jest što se kod sagorijevanja simptomi pojavljuju pretežito u radnom kontekstu. Kad osoba uzme odmor ili se makne s posla, simptomi se mogu ublažiti.
Kod depresije, promjena okruženja najčešće ne donosi olakšanje. Simptomi su prisutni stalno, bez obzira na to što osoba radi ili gdje se nalazi. To je stanje koje zahtijeva stručnu intervenciju i često uključuje psihoterapiju i/ili farmakološki tretman.
Zajednički simptomi koji zbunjuju
Postoje simptomi koji se mogu pojaviti kod oba stanja, poput:
- nesanice ili poremećaja sna,
- umora,
- gubitka koncentracije,
- povlačenja iz društva,
- niske motivacije.
Zbog ovih podudarnosti često dolazi do pogrešne samodijagnoze. Zbog toga je izuzetno važno ne donositi zaključke na svoju ruku, već potražiti stručnu pomoć.
Psihološka sigurnost i podrška kao prevencija
I kod sagorijevanja i kod depresije važnu ulogu ima okruženje. Psihološka sigurnost na poslu, podrška nadređenih i otvorena komunikacija mogu znatno smanjiti rizik od sagorijevanja.
U slučaju depresije, podrška okoline može biti olakšavajući faktor, ali nije dovoljna bez stručne intervencije.
Kada potražiti pomoć?
Ako primijetite da simptomi:
- traju duže od dva tjedna,
- utječu na više područja života,
- ne nestaju ni nakon odmora ili promjene posla,
vrijeme je da razgovarate sa stručnjakom. Psiholozi, psihijatri i psihoterapeuti mogu pomoći u razlikovanju ova dva stanja i predložiti odgovarajući pristup.
Zašto je važno razlikovati sagorijevanje i depresiju?
Razlika između sagorijevanja i depresije ključna je za pravodobno reagiranje i učinkovit oporavak. Pogrešna procjena može dovesti do neadekvatnog tretmana i pogoršanja stanja.
Ako osjećate iscrpljenost, emocionalnu distancu ili gubitak smisla, važno je postaviti pravo pitanje: je li ovo sagorijevanje ili je riječ o nečem ozbiljnijem?
Odgovor na to pitanje može promijeniti cijeli tijek vašeg mentalnog zdravlja i kvalitete života.
Tekst je dio transkripta emisije Šiza kriza“ slavonskobrodskog neprofitnog radija 92FM u kojoj je Tanja sudjelovala s urednicom Davorkom Čavar-Lovrić 7. svibnja 2025. na temu „Možemo li spriječiti sagorijevanje na poslu?“.
