Približava se lipanj u kojem većina zaposlenih u Hrvatskoj koristi preostale dane godišnjieg odmora. Svi već znamo spajamo li jedan ili dva vikenda kako bismo maksimalno iskoristili neiskorišteno vrijeme odmora. I dok je kod nas korištenje godišnjeg odmora i zakonska obaveza, postoje zemlje u kojima se sustavni odmor jednostavno preskače.
Istraživanje Eagle Hill Consultinga iz 2023. pokazalo je da više od jedne trećine zaposlenika u Sjedinjenim Američkim Državama nije išlo na godišnji odmor dulje od godinu dana. Velik broj zaposlenika u toj anketi, njih 27%, također je reklo da provjeravaju poslovnu e-poštu i poruke i kad su na odmoru.
Iako svatko od nas može navesti puno razloga zbog kojih ne odlazi na odmor, američki zaposlenici kao najčešći navode velik broj radnih zadataka. Mnoga međunarodna i svjetski poznata poduzeća hvale se mogućnošću korištenja neograničenog broja dana za godišnji odmor. Ali uz jedan veliki „ali“. Ako su zaposlenici koji na njega imaju pravo obavili sve svoje zadatke. Kako je to nemoguća misija, čak 52% zaposlenika s pristupom neograničenom ili otvorenom godišnjem odmoru navelo je radno opterećenje kao razlog da godišnji koristi u ograničenom obliku.
Hibridni radnici koji djelomično rade od kuće, a djelomično iz ureda ili rade nekoliko poslova istovremeno predstavljaju poseban problem. Dok poslodavci i imaju želju da se njihovi radnici odmaraju, sami radni osjećaju grižnju savjesti što idu na odmor kad su ionako većinu vremena kod kuće. Ili za vrijeme odmora rade za nekog drugog kako bi uštedjeli ili platili račune.
Većina zaposlenika u anketi izjavila je da su ostali povezani s poslom dok su na odmoru, uglavnom kako im se radni zadaci ne bi nakupili, a nakon povratka na radno mjesto bi tek osjetili teret radnog opterećenja. Drugi su pak naveli da to rade zato što im provjeravanje poruka daje određeni duševni mir jer im se čini da vladaju situacijom ili da su s njome barem upoznati.
Rad za vrijeme godišnjeg odmora ne krije samo problem umora kod zaposlenika s prijetnjom da se razvije i u neki oblik psihičke ili fizičke bolesti. On također predstavlja problem za poslodavce. Osim smanjene produktivnosti koja se neminovno javlja zbog umora radnici koji su u ispitivanju rekli da su "vrlo povezani" s poslom tijekom slobodnog vremena (dakle na godišnjem odmoru ili nakon završetka radnog vremena) izražavali su 36% veću vjerojatnost da će dati otkaz.
I u Sjedinjenim Državama vrijedi ona da „riba smrdi od glave“ pa rezultati ovog ispitivanja sugeriraju odjelima za ljudske resurse da potaknu menadžere na davanje primjera kada je u pitanju korištenje slobodnog vremena. Odnosno da menadžeri trebaju prije svih i češće ići na godišnji odmor! U vezi s tim čak je 76% radnika reklo da želi da njihova organizacijska kultura „stavi jači naglasak na vrijednost redovitih odmora i korištenja godišnjih odmora."
Zaposlenici se trebaju odmoriti od svakodnevnih zahtjeva svog posla kako bi izbjegli višu razinu stresa odnosno određene zdravstvene probleme kao što su tjeskoba i depresija, bolesti srca, pretilost - jer su psihičko i fizičko zdravlje povezani.
Slobodno vrijeme treba iskoristiti za osobne aktivnosti koje donose opuštanje i smanjenu razinu stresa. To pak dovodi do poboljšanja mentalnog zdravlja te sprečava izgaranje. Uz to godišnji odmor smanjuje iscrpljenost te povećava produktivnost i kreativnost. To ima pozitivan utjecaj na zadovoljstvo poslom pa je stoga važno da poslodavci potiču svoje zaposlenike da koriste odmor!
Kakva je situacija u vašoj organizaciji i što vi radite kako bi vaši zaposlenici koristili odmor?
