: Istraživanja pokazuju da je samosvijest jedna od najvažnijih karakteristika uspješnih voditelja. Samosvjesni voditelji lakše donose odluke, grade kvalitetnije međuljudske odnose, učinkovitije komuniciraju, te su lakše sami sebi psihološka podrška. To dovodi do povećanog zadovoljstva zaposlenika, kao i ostvarenja većeg profita organizacije. Koje su zamke u razvoju samosvijesti i kako ih nadići?
Slavni Tennessee Williams je jednom izjavio da u životu svih nas dođe vrijeme kad se pogledamo u ogledalo. U tom trenutku naučimo iskoristiti moć samospoznaje i krenemo dalje ili se prestanemo gledati u ogledalo i ostanemo gdje jesmo.
Zamka gledanja u retrovizor
Ostvarenje skladnih odnosa u timu jedan je od najzahtjevnijih poslova s kojima se voditelji susreću. Oni se ne stvaraju sami od sebe ako voditelj ne zna uspješno upravljati konfliktima i biti psihološka podrška. Istovremeno, većina voditelja konfliktima upravlja na način da ih izbjegava. S druge strane, konflikti, ako njima mudro upravljate, pružaju mogućnost stjecanja novih uvida o sebi i kompleksnosti međuljudskih odnosa. Zamislite situaciju u kojoj upravljate automobilom koji juri punom brzinom. Pritom su vam u potpunosti zamagljeni svi prozori osim stražnjeg pa jedine informacije koje imate jesu one iz retrovizora. Zamislite da se u istoj situaciji nalaze i ostali vozači oko vas. Ne trebate biti prometni stručnjaci da predvidite što će se dogoditi. Nesreća s teškim posljedicama postaje neizbježna u situaciji u kojoj svi jure naprijed, a uporno gledaju unazad.
Vozaču je potrebna jasna slika situacije i svijest o okolini kako bi sigurno upravljao vozilom. Isto tako, voditelju je potrebna samosvijest i razumijevanje konflikta kako bi uspješno upravljao timom. Zamagljenost i izbjegavanje konflikta smanjuju jasnoću i razumijevanje situacije te mogu dovesti do nepredvidljivih i štetnih posljedica. No, ako voditelj ima sposobnost suočiti se s konfliktima, otvorenim razgovorom i empatijom, može razjasniti situaciju. Također, može otkriti razloge konflikta i pronaći rješenja koja će promicati sklad u timu što će djelovati kao psihološka podrška. To zahtijeva hrabrost, vještine i kontinuirani rad na osobnom razvoju.
Zamka zvana „Zašto?“
Samosvijest je sposobnost da jasno vidite sebe (vlastite snage i slabosti) te posljedice vašeg ponašanja na druge ljude. Ona dokazano pridonosi uspješnom preveniranju i upravljanju konfliktima, a time i izgradnji smislenih i skladnih poslovnih odnosa. Također omogućuje da sami sebi budete adekvatna psihološka podrška. Ona vam omogućuje da tijekom vaše poslovne vožnje uspješno uočite kad su vam prozori zamagljeni te da ih pravovremeno odmaglite kako biste prevenirali nanošenje štete sebi i drugima. Tijekom posljednjih 50 godina istraživači su koristili različite definicije samosvijesti. Neki je vide kao sposobnost praćenja našeg unutarnjeg svijeta, dok je drugi opisuju kao privremeno stanje samosvijesti. Ostali je pak opisuju kao razliku između načina na koji sebe vidimo i načina na koji nas vide drugi.
Može se izdvojiti dvije široke kategorije samosvijesti. Prva, unutarnja samosvijest, odnosi se na jasnoću s kojom vidimo vlastite vrijednosti, strasti, ambicije, skladnost s okolinom i reakcije. To uključuje misli, osjećaje, ponašanje, snage i slabosti, te utjecaj na druge. Utvrđeno je da je unutarnja samosvijest povezana s većim zadovoljstvom poslom i odnosima, osobnom i društvenom kontrolom, te srećom. Također, povezana je sa sposobnošću da budete sami sebi psihološka podrška, dok je negativno povezana s anksioznošću, stresom i depresijom. Druga kategorija, vanjska samosvijest, podrazumijeva razumijevanje kako nas drugi ljudi percipiraju u smislu tih istih faktora. Istraživanja pokazuju da vođe koji sebe vide onako kako ih vide njihovi zaposlenici, imaju bolji odnos s zaposlenicima. Također, imaju veći kapacitet biti im psihološka podrška, osjećaju veće zadovoljstvo s njima i smatraju ih učinkovitijima.
Kategorije vođa prema razvijenosti samosvijesti
Lako je pretpostaviti da će visoka razina jedne vrste samosvijesti značiti visoku razinu druge. Međutim, istraživanja gotovo da ne pronalaze nikakvu povezanost između njih. Kao rezultat toga se vođe mogu kategorizirati u 4 različita arhetipa, svaki s drugačijim skupom mogućnosti za poboljšanje.
Prva vrsta vođa naziva se Introspektorima. Takvi vođe su visoko na internoj samosvijesti, no nisko na eksternoj. Imaju dobro poimanje onoga tko su, ali ne pokušavaju osporiti svoja stajališta. Točnije, ne traže i ne uzimaju mišljenja drugih u obzir. Navedeno može naškoditi njihovim odnosima i ograničiti njihov uspjeh.
Druga vrsta vođa nazivaju se Tražitelji. Oni su nisko i na internoj i na eksternoj samosvijesti. Oni ne znaju točno tko su i iza čega stoje, te ne znaju kako ih njihovi timovi vide. Posljedično, često se osjećaju kao da su ''zapeli'' i frustrirani vlastitim učinkom i odnosima.
Treća vrsta vođa nazivaju se Ugoditelji. Oni su visoko na eksternoj samosvijesti, no nisko na internoj. Često mogu biti fokusirani na ponašanje na način koji će ugoditi drugima. Iz tog razloga, znaju previdjeti i zanemariti ono što je njima važno. Tijekom vremena imaju sklonost ka odabiranju izbora koji ne služe njihovom vlastitom uspjehu i ispunjenju.
Četvrta vrsta vođa, ona koja se smatra optimalnom, naziva se Svjesni. Oni su visoko na internoj samosvijesti, te visoko na eksternoj. Oni znaju tko su, što žele postići i traže i vrjednuju tuđa mišljenja. Vođe s ovakvim sklopom karakteristika uživaju u svim pogodnostima samosvijesti. Također, imaju kapacitet da budu sami sebi, ali i drugima, iznimna psihološka podrška.
Zašto ne trebate postavljati pitanje ''Zašto?''
Organizacijska psihologinja Tasha Eurich provela je jedno zanimljivo istraživanje o samosvijesti. Pokazalo se da premda 95 posto ljudi smatra da je samosvjesno, samo njih 10 posto to uistinu i jest. Razlog zbog kojeg većina smatra da su samosvjesni, premda zapravo nisu, leži u potrebi da razumijemo sebe i druge. Uslijed toga, prilikom analiziranja vlastitog i tuđeg ponašanja često smo skloni pitati „Zašto se osjećam ili ponašam na određeni način?“. Time upadamo u zamku „gledanja u retrovizor“. Točnije, postavljanje pitanja „Zašto?“, suprotno očekivanju, rijetko vodi prema boljoj spoznaji sebe i drugih. Štoviše, češće vas udaljava kako od vas samih tako i od drugih. Koliko god se trudili nikad nećete uspjeti dohvatiti sve nesvjesne misli, osjećaje i motive koji određuju vaše ponašanje. Uslijed toga, možete završiti navodeći vrlo logične razloge za vaše djelovanje, koji nisu nužno i točni. Vaš mozak nije super-računalo koje može dohvatiti sve pohranjene informacije. Stoga, puko razumijevanje vlastitog ponašanja nije dovoljno kako bi potaknulo njegovu promjenu u budućnosti.
Također, iako volimo misliti suprotno, ljudski um rijetko djeluje racionalno. Pritom, naši sudovi su rijetko oslobođeni pristranosti. Skloni smo prihvatiti bilo kakve "uvide" koje pronađemo, ne dovodeći u pitanje njihovu valjanost ili vrijednost. Ignoriramo kontradiktorne dokaze i prisiljavamo svoje misli da se podudaraju s našim početnim objašnjenjima. Iako pitanje ''Zašto?'' ponekad može biti korisno kao psihološka podrška, često zna doći do pretjeranog fokusiranja na traženje odgovora na to pitanje.
Samosvjesni voditelji uvijek pitaju „Što?“
Dakle, postavljanje pitanja „Zašto?“ udaljava od samospoznaje, a time i razvoja vještine samosvijesti. Kako onda možete preuzeti odgovornost za vlastite osjećaje i ponašanje te voditi druge odmagljenih prozora? Postoji li neko drugo pitanje koje je adaptivnije postaviti? Istraživanja pokazuju da samosvjesni voditelji razmišljaju na ovaj način. Oni pitanje „Zašto?“ uspješno zamjenjuju pitanjem „Što?“ . To ih vodi uspješnom definiranju željenog ponašanja, kao i sagledavanju njegovih posljedica na ostvarenje željenih ciljeva.
Konkretno, prvo pitanje koje si samosvjesni voditelji postavljaju u svim važnim situacijama je „Što je točno moj cilj?“. Kada odvojite trenutak da postavite i izgovorite naglas vlastiti cilj, automatski prestajete gledati u retrovizor i uključujete brisače. To vam omogućuje da se usmjerite na budućnost. Također, ovo pitanje je iznimno važno jer vam postaje kompas za uspješnu procjenu vlastitog ponašanja u sadašnjosti. Dodatno, jednom kad definirate što vam je cilj, važno je upitati se „Što trebam napraviti kako bih ostvario taj cilj?“. Ovo pitanje je važno jer njime preuzimate odgovornost za vlastito ponašanje. To jest, čvrsto držite volan u svojim rukama i počinjete aktivno upravljati vlastitom poslovnom vožnjom. I naposljetku, ako želite biti samosvjesni, uložite trud i odvojite vrijeme kako bi bili sami sebi ogledalo. To ćete učiniti tako što ćete se zapitati „Što trenutačno radim da mi o(ne)mogućuje postizanje željenog cilja?“
Pitanje ''Što?'' kao psihološka podrška
Pitanje "Što trenutačno radim da mi o(ne)mogućuje postizanje željenog cilja?" uvelike pomaže samosvjesnom vođi. Pomaže mu da identificira svoje ponašanje i navike koje mogu utjecati na ostvarenje ciljeva. To je trenutak introspekcije i iskrenog suočavanja s vlastitim postupcima. Samosvjesni vođa preuzima odgovornost za svoje ponašanje i spreman je prepoznati i promijeniti neučinkovite obrasce za postizanje ciljeva tima. Kroz kontinuirano samopromatranje i refleksiju, samosvjesni vođa može razviti veću svijest o sebi i svojim djelovanjima. Tako može postati učinkovitiji u upravljanju timom i ostvarivanju harmoničnih odnosa unutar njega. Ovo je pitanje također vrlo moćno kao psihološka podrška, jer omogućava da odredimo smjer korektivne akcije.
Postavljajući sebi ova pitanja vraćate pažnju na dijelove vašeg života kojima možete upravljati, odnosno vaše sadašnje misli, osjećaji i ponašanje. Ta mala promjena omogućuje vam da prestanete biti taoci prošlosti te postanete aktivni kreatori vlastite poslovne sadašnjosti. Sadašnjosti u kojoj slobodno koristite sve vaše resurse i snage, preuzimate odgovornost, prema sebi i drugima, za nadrastanje vlastitih slabosti. Fokus na sadašnjosti ima razne blagodati kao psihološka podrška. Kroz postavljanje ovih pitanja, stječete sposobnost prepoznavanja i preuzimanja kontrole nad svojim sadašnjim mislima, osjećajima i ponašanjem. To vam omogućava da se oslobodite tereta prošlosti i postanete aktivni sudionik u oblikovanju vaše poslovne stvarnosti. Također, preuzimate odgovornost za svoj rast i razvoj, te se usmjeravate prema prevladavanju slabosti i iskorištavanju svih resursa i potencijala.
Svi imamo mogućnost samospoznaje
Kao ljudi svi imamo mogućnost samospoznaje. Pritom, njen razvoj nikad ne prestaje pa svaki dan iznova donosite odluku želite li i jeste li spremni učiti. Kako iz vlastitih uspjeha tako i neuspjeha kao voditelja. Samospoznaja je proces koji traje cijeli život, pružajući nam mogućnost da neprestano učimo i rastemo kao voditelji. Kroz iskustva uspjeha i neuspjeha, donosimo svjesne odluke o tome hoćemo li prihvatiti lekcije koje nam se pružaju. Donosimo odluke jesmo li otvoreni za kontinuirano usavršavanje vlastitih vještina. Ova stalna predanost učenju omogućuje nam da postanemo sveobuhvatniji i učinkovitiji voditelji u svojim timovima. Također uvelike potpomaže i olakšava proces koji je poznat kao psihološka podrška. Neka vam snaga pitanja „Što?“ pomogne da kroz posao putujete s jasnim pogledom na sebe i okolinu. U tome leži vaša uspješnost kao voditelja. Točnije, mogućnost svjesnog odabira onih ponašanja koja vam omogućuju da uistinu uživate gradeći smislene i ispunjavajuće odnose u timu.
Vođe se trebaju usredotočiti na razvijanje i unutarnje i vanjske samosvijesti. Trebaju tražiti iskrenu povratnu informaciju od kritičara i postavljati pitanje "što" umjesto "zašto", jer tako mogu jasnije vidjeti sebe. Također, tako mogu uživati u mnogim pogodnostima koje povećana samospoznaja donosi. I bez obzira koliko napretka postigli, uvijek ima više za naučiti. To je jedna od stvari koje čine putovanje prema samosvijesti tako uzbudljivim.
