Organizacije neprestano traže načine da se istaknu i privuku vrhunske talente. Employer branding, imidž i reputacija koje organizacijska kultura njeguje kako bi privukla i zadržala zaposlenike, postala je njihova ključna strategija.
Međutim, vitalna i često zanemarena komponenta organizacijska kultura je osobni brend kao način na koji pojedini zaposlenici predstavljaju sebe i svoju organizaciju. Dapače, možemo reći da između osobnog brenda zaposlenika i poslodavčevog brenda postoji simbiotski odnos.
Osobni branding zaposlenika djeluje kao most između organizacije i njezinih potencijalnih zaposlenika. Kada zaposlenici učinkovito grade i upravljaju svojim osobnim brendovima, to može imati izravan utjecaj na organizacijsku kulturu te uvjerljivost i pouzdanost nastupa njihovog poslodavca. Percepciju javnosti o organizaciji često oblikuju pojedinci koji je predstavljaju. Ako se zaposlenici percipiraju kao obrazovani, vješti i profesionalni u svojim područjima, to se pozitivno odražava te tako organizacijska kultura povećava njezin kredibilitet.
Uvjerljivost brenda
Ljudi se žele povezati sa stvarnim pričama i istinskim iskustvima. Osobno brendiranje omogućuje zaposlenicima da postanu ambasadori brenda koji dijele svoja iskustva i uvide kako bi ojačala organizacijska kultura. Ove autentične priče daju potencijalnim kandidatima za zapošljavanje u organizaciji realniji pogled na to kako je raditi u organizaciji te kakva je organizacijska kultura. Kada se zaposlenike potiče da podijele svoja iskustva, to stvara uvjerljivu priču u skladu da organizacijska kultura te vrijednosti, potiču razvoj organizacije čineći brendiranje poslodavca prepoznatljivim, a odluku talenata da joj pristupe lakšom.
Koncept osobnog brendiranja zaposlenika ima ključnu ulogu u stvaranju nove radne sredine i zadržavanju najboljih talenata, istovremeno potičući rast i razvoj organizacije. Najbolje izvođače često privlače organizacije u kojima im organizacijska kultura daje mogućnost da zablistaju, rastu i budu prepoznati. Kad se zaposlenicima pruži prilika da razviju osobni brend u nekoj organizaciji stvara se snažan magnet za talente. Štoviše, vjerojatnije je da će zaposlenici čija organizacijska kultura podržava njihov osobni brend ostati, što dovodi do viših stopa zadržavanja zaposlenika te donosi razvoj organizacije.
Povećani angažman zaposlenika
Vjerojatnije je da će tako angažirani zaposlenici postati entuzijastični zagovornici poslodavca. Takvi se zaposlenici osjećaju cijenjenima što povećava njihovu angažiranost, produktivnost i zadovoljstvo, a u isto vrijeme potiče razvoj organizacije. Zauzvrat, zadovoljni će zaposlenici govoriti pozitivno o svom poslodavcu.
U digitalnom dobu društveni mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju employer brandinga. Osobno brendiranje zaposlenika često se najistaknutije očituje na društvenim mrežama, gdje zaposlenici mogu podijeliti svoju stručnost, postignuća i iskustva. Kada zaposlenici aktivno sudjeluju u razgovorima na društvenim mrežama i raspravama vezanim uz njihovu djelatnost, to podiže vidljivost i autoritet organizacije u tom prostoru. Snažna prisutnost na društvenim mrežama koja prikazuje stručnost i vodstvo zaposlenika značajno doprinosi poslodavčevom brendu te donosi razvoj organizacije.
U kriznim vremenima zaposlenici su neprocjenjivo bogatstvo. Zaposlenici mogu dati svoj kredibilitet i podršku porukama koje organizacija šalje dionicima tijekom izazovnih vremena te tako pridonositi razvoju organizacije. Ako je nužno, oni mogu djelovati kao tampon protiv negativnog publiciteta i pružiti nijansiraniju perspektivu o aktivnostima organizacije. Zaposlenici koji su uspostavili svoje osobne brendove često su za neupućene pouzdaniji izvori informacija u kriznim vremenima.
Simbiotski odnos brendova za uspješnu organizacijsku kulturu
Osobni branding je davanje obećanja i pridržavanje danom obećanju 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Nije riječ o ulozi u koju se ulazi ili izlazi već je riječ o osobnosti koju imamo. I ako smo mi u prvom smislu brend, onda nam nije problem biti takav. Organizacijska kultura nije izmišljena nego nam daje mogućnost da budemo ono što jesmo. I što brže se prilagodimo tome tko smo, to će prije taj brending i organizacijska kultura koju potičemo u organizaciji postati dio našeg identiteta.
Hrana za um i tijelo
Tim je riječima u petak svoje predavanje o osobnom brendingu za poduzetnice i managerice započela Tanja Pureta, magistrica psihologije, specijalistica organizacijske i industrijske psihologije te vlasnica i direktorica poduzeća Ramiro koje se bavi pružanjem konzultantskih usluga na području primijenjene poslovne psihologije, upravljanja ljudskim resursima, osobni razvoj te razvoj organizacije. O tome je iscrpno izvijestio portal Women in Adria uz fotografije čiji članak prenosimo u cijelosti. Fotografije je snimio Domagoj Bregant.
U idiličnoj atmosferi vinarije Korak, smještene na pitoresknoj Plešivici tek 30-ak kilometara udaljenoj od Zagreba, održano je predavanje o osobnom brendingu. Predavanju je prethodilo isprobavanje delicija redom nastalih u restoranu Koraka koji je ove godine okrunjen Michelinovom zvjezdicom, a nakon predavanja uslijedilo je i isprobavanje vrhunskih vina koja nastaju na ovom obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu.
“Ovo je pripremila baka”, govore domaćini dok u jednoj ruci iznose plate sa suhomesnatim proizvodima, kiflicama i sirom, a u drugoj prirodne sokove od jabuke i grožđa. Nije trebalo dugo da prijateljska atmosfera toplog jesenjeg dana obuzme okupljene liderice – njih dvadesetak. Razmjenjivali su se brojevi telefona, povezivalo se na LinkedInu, a pravo je povezivanje uslijedilo na predavanju Tanje Purete gdje su žene iz prve ruke imale mogućnost saznati što čine dobro ili u čemu griješe po pitanju svog osobnog brendinga.
Kako se osjećati snažno, mirno, inspirativno i kompetentno u svojoj ulozi
Svi znamo da s posebnom pažnjom gledamo na osobe na vodećim pozicijama u organizaciji. Dojam koji ostavljaju, stav kojim zastupaju organizaciju i ponašanje koje pokazuju – sve to zaposlenike puni ponosom što pripadaju organizaciji jer potiču razvoj organizacije, ali ih možda i ostavlja zbunjenima zbog nejasnih poruka.
Zato je za svakog lidera, managera, izvršnog direktora ili člana Uprave važno imati jasnu viziju dojma koji želi ostavljati, kao i svijest o trenutnom dojmu koji ostavlja, kako bi se mogao razviti u željenom pravcu te poticati razvoj organizacije. To se posebice odnosi na žene, koje u svom osobnom brendingu češće naglašavaju svoju ulogu stručnjaka, a ne vođe.
Kako se osjećati snažno, mirno, inspirativno i kompetentno u svojoj ulozi te ostvarivati željeni utjecaj na dionike, bila je tema ovog interaktivnog i zanimljivog predavanja.
Okolina vidi naša ponašanja, a ona se temelje na našim znanjima i vještinama
Ponajprije, pojašnjava Pureta, moramo biti autentični. “Autentičnost je srž svakog brenda, pa tako i onog osobnog”, napomenula je psihologinja pa objasnila da, kako god čovjek izgledao izvana, iznutra smo svi slojeviti poput lukovice.
Vanjski sloj lukovice čini naše ponašanje. Ispod ponašanja, malo dublje, krije se drugi sloj – znanja i vještina. Još dublje su naša uvjerenja, a u samoj srži čovjeka je njegov identitet. Sve ove razine međusobno utječu jedna na dugu, ustvrdila je Pureta.
“Izvan nas je okolina i ona vidi što? Ona vidi naše ponašanje. Okolina vidi kako stojimo, kako sjedimo, okolina vidi našu gestikulaciju, vidi kako držimo ruke… Na kraju krajeva, okolina vidi i kako se mi osjećamo – jesmo li ugodni sami sa sobom u danom trenutku ili smo pak neprirodni”.
Da bi okolina zaista vidjela tko smo, moramo mi sami to znati. Moramo imati određena znanja i vještine po kojima se vidi da smo mi to što jesmo. Ipak, ponekad ljudi imaju znanja i vještine, ali one se ne pretaču u ponašanje. Primjerice, znaju voziti auto, ali ne voze ga. I mi iz ponašanja nećemo vidjeti da su tu ljudi vozači.
“Zašto neka znanja i vještine ne postaju dio ponašanja? Jer postoji nešto dublje što određuje hoće li se ta znanja i vještine pretočiti u ponašanje, a to dublje su naša uvjerenja”, napomenula je Pureta.
Osobni brending: naša uvjerenja mogu nas ili osnažiti ili ograničiti
Svaki čovjek ima uvjerenja o sebi i o drugima. Uvjerenja se stječu takoreći usputno i čovjek ponekad niti ne zna da ih ima nego ih otkriva tijekom života. Uvjerenja mogu biti osnažujuća i ograničavajuća. Dobra je stvar da svako ograničavajuće uvjerenje može postati osnažujuće i to sasvim slučajno.
“Netko Vam može sasvim usputno reći nešto što će vas osnažiti. Ja sam se ograničavala u vožnji jer – što ako krivo skrenem, uzmem krivi izlaz. I onda je muž rekao: pa vratit ćeš se. I zaista. Toliko je jednostavno… Eto, zato treba razgovarati o emocijama”, smije se Pureta pa dodaje da je u najvećoj dubini lukovice naš identitet.
Između našeg identiteta i naših znanja, vještina i ponašanja postoje kamenčići spoticanja, upozorava stručnjakinja. Da bi mogli biti ono što smo izabrali da jesmo i imali osobni brending jako je važno svaki put kad se osjećamo bespomoćno osvijestiti se.
“Ono što je nama problem, nekome drugome nije. I obrnuto. Jako je važno vidjeti koja su to uvjerenja koja su nam osnažujuća i ograničavajuća i prema tome vidjeti odgovara li nam naša uloga”.
Tri vjere na kojima počiva osobni brending
Da bi bili to što jesmo jako je važno da svaki put kad se osjećate beskorisno, kad se osjećate da bi najradije odustali, kad ste počeli sami sebe žaliti… svaki put to osvijestite. Uvijek postoji način da se to uvjerenje makne. Jer to uvjerenje je nešto što ne postoji, upozorila je Pureta.
Dodala je da kad znamo što smo, zašto smo to što jesmo, što želimo postići, kojima se vrijednostima vodimo i što dajemo drugima oko sebe – tada imamo osnažujuća uvjerenja. A svatko tko želi imati osobni brend, mora imati tri vjere: vjeru u ono što radite, vjeru u sebe i vjeru u druge.
“Jer ako imate vjeru, onda se to pretoči na ponašanje i vaša okolina vas vidi takve kakve jeste. I vi onda jeste to što jeste 24 sata dnevno, 356 dana u godini”.
To ne znači, dodaje, da ne možete imati loše dane. Imat ćete trenutke kad ste sretni i veseli, ali i one kad ste razočarani. No to su samo trenutci. Generalno gledano uvijek ste to što jeste.
“Kakva god bila sudbina, kakve god bile okolnosti, ako živite svoja uvjerenja onda nikada nećete zaboraviti to što jeste”, naglasila je Pureta.
Koji je moj brend?
Da njezine riječi ne budu samo riječi, već da poprime dublje značenje, Pureta je napravila i vježbu. Svatko je dobio jedan flipchart na koji je odgovorio na pitanja: tko sam, zašto sam odabrala ovu ulogu, što u njoj želimo ostvariti, kojim se vrijednostima pritom vodim. Ova pitanja pomažu pri dubljem upoznavanju sebe, a hrabrim ženama koje su istupile i prezentirale sebe drugima, Pureta je udijelila i korisne savjete za daljnju izgradnju svoga brenda.
Probna vožnja Lexusa pa… vino!
Nakon predavanja uslijedile su i probne vožnje dva Lexus automobila po obroncima Plešivice. Posebno je oduševila rose gold varijanta Lexus RZ 450e. Riječ je o posve novom baterijskom električnom SUV vozilu te prvom električnom Lexusu razvijenm od nule. Naše su članice imale priliku isprobati ovaj model među prvima na ovom tržištu. Ovaj model, posebice u rose gold izdanju, manje je formalan izgledom, razigrano je autentičan i elegantan.
Nakon vožnje slijedilo je druženje do kasnog popodneva uz vrhunske butelje vina i ‘toćanje’ domaćeg kruha u maslinovo vino. Vidi se zašto se Plešivica naziva hrvatskom champagne regijom!
Poslodavci kojima organizacijska kultura prepoznaje i potiče zaposlenike da se razvijaju i upravljaju svojim osobnim brendovima stvaraju situaciju u kojoj su svi na dobitku. Dobro osmišljena organizacijska kultura, odnosno strategija brendiranja zaposlenika može značajno poboljšati razvoj organizacije, privući vrhunske talente i ojačati cjelokupni brend poslodavca. Zaposlenici postaju neprocjenjiva imovina za brend i ugled organizacije. U ovoj eri digitalne povezanosti i autentičnosti, osobni brend zaposlenika bitan je element uspješne strategije brenda poslodavca kako bi se dogodio razvoj organizacije. Ako i vi želite da ljudi oko vas prepoznaju vašu pravu priču, javite nam se!
