Razvoj obnovljivih izvora energije je eksponencijalan

Igor Pureta

Mooreov zakon kaže da se razvoj čipova kreće na način da se broj tranzistora koji se mogu smjestiti na čip udvostručavaju svake dvije godine.

Obnovljivi izvori energije sve su važniji

Mooreov zakon (Gordon Moore, jedan od suosnivača Intela), objavljen 1965. Tvrdi da se broj tranzistora koji se po najpovoljnijoj cijeni mogu smjestiti na čip udvostručavaju otprilike svake dvije godine. Taj zakon vrijedi još i danas, nakon skoro pedeset godina. Način na koji su elektronika i računala promijenili svijet, i naš privatni i poslovni život, uistinu je nevjerojatan. S jedne strane, Mooreov zakon kreirao je očekivanje da će udvostručenje računalne moći svake dvije godine generirati velike financijske prilike. Inženjeri i poduzetnici potom su se udružili da ostvare svoj dio tog kolača privlačeći kapital koji je pak poticao inovacije. Sam Moore u jednom je intervjuu 2005. izjavio kako je nevjerojatno koliko su kreativni bili ljudi u zaobilaženju prepreka koje su ograničavale stopu razvoja tehnologije. Bi li se ista teorija mogla primijeniti na neke druge, nadolazeće sektore?

Bi li razvoj energetskog sektora mogao pokrenuti sličnu transformaciju kroz poticanje razvoja obnovljivih izvora energije? Prema nekim istraživanjima, između 1979. i 2009., kapacitet solarne energije u cijelom svijetu rastao je po godišnjoj stopi od 33%. Predviđa se da će do 2020. premašiti rast od 40%. Istovremeno je energija vjetra rasla između 25 i 40% godišnje u razdoblju od 2000. do 2010. Troškovi u obje tehnologije pali su za 20% sa svakim udvostručenjem raspoloživih kapaciteta. Sve to naravno zvuči fantastično. Treba imati na umu da još uvijek trebamo mnogo vremena prije nego zaista prigrlimo te izvore energije.

Razvoj menadžera u fokusu

Organizacijska kultura fokusirana na razvoj

Deloitteov izvještaj Global Human Capital Trends 2016 ukazuje da će se direktori u budućnosti fokusirati na razvoj lidera. Sva poduzeća će snažno ulagati u profesionalni razvoj radnika. Zahtjevi ubrzanog poslovanja traže da se postigne što brži razvoj lidera. To je važno kako bi oni mogli što prije i što kvalitetnije preuzeti svoje uloge u timu. Prema ovom istraživanju timski rad glavni je prioritet direktora. No, nisu to više stalni timovi, već timovi koji se kreiraju za specifične projekte. Sastoje se od ljudi iz različitih disciplina i odjela. Već sada su interpersonalne vještine, poput sposobnosti surađivanja s različitim osobama ili sposobnosti brzog prilagođavanja od izuzetnog značaja. U budućnosti, upravo zbog stalne promjene članova timova, one će biti još traženije i važnije. To se odnosi i na voditelje, ali i na članove tima.

Menadžeri, prema ovom istraživanju, također smatraju da lidere ne stvaraju dovoljno brzo. Stoga će novi dizajn organizacija zahtijevati više liderskih uloga. To će predstavljati više prilika za djelatnike i to ranije u njihovoj karijeri. U budućnosti se još očekuje da će direktori poseban naglasak stavljati na angažman i razvoj zaposlenika. A kako bi odgovorila na zahtjeve za edukacijama poduzeća sve više implementiraju online tečajeve. Ulaganja u takve edukacije prošle su godine uvećana čak za 10%.

Dugoročni razvoj kroz konkurentnost

Organizacijska kultura usmjerena na dugoročnost

Konzultantska kuća SolAbility odlučila je definirati kriterije za razvoj pojedine zemlje. Već poznajemo različite tablice konkurentnosti, a najpoznatije su one IMD-a i WEF-a. Ipak, dobro dođe i jedan svježi pogled na situaciju. Tako je nastao Global Sustainable Competitiveness Index koji od 2012. rangira sva nacionalna gospodarstva prema održivosti njihove konkurentnosti. SolAbility je odredio pet glavnih pokretača nacionalne konkurentnosti: prirodni kapital, društveni kapital (poput zdravlja, pravičnosti, sigurnosti i slobode), intelektualni kapital i inovacije, upravljanje resursima te dobro administrativno upravljanje (mogu li vlade održavati okvir za održivo stvaranje bogatstva na širokoj bazi te izbjeći zamke korupcije i nepotizma).

Prema rezultatima ovog indeksa za 2015. SAD se nalazi na 41. mjestu, Velika Britanija na 48., a Kina na 25. Island se našao na prvom mjestu, dok su sve skandinavske zemlje pri vrhu ljestvice. Japan se nalazi na jedanaestom mjestu, Novi Zeland na dvanaestom te Kanada na šesnaestom. Od rastućih ekonomija, Brazil je rangiran na 24., Kina na 25., Južna Koreja 39. te Indija na 133. mjesto. A Hrvatska je zauzela 22. mjesto. Zanimljivo je, međutim, da smo po intelektualnom kapitalu i inovacijama na 45. mjestu. Čini se da neke konkurentske predenosti imamo, ali su nam one nedovoljne, a da nam je postojeće znanje premalo da ih počnemo koristiti.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.