Burnout ne nastaje samo zbog osobnih faktora – organizacijski kontekst igra ključnu ulogu u tome hoće li zaposlenici doći do točke iscrpljenosti ili ne. Ako se postave jasne strukture, vrijednosti i podrška, sagorijevanje se može spriječiti. U ovom blogu donosimo ključne načine na koje organizacije mogu utjecati na sprječavanje burnouta.

Uloga organizacije u burnoutu
Jasna organizacijska struktura i uloge
Jedan od prvih koraka u prevenciji sagorijevanja je jasno definiranje radnih uloga i odgovornosti. Kada zaposlenici znaju što se točno od njih očekuje, lakše se usmjeravaju i ne troše energiju na nepotrebne nedoumice.
Nedostatak jasnoće uloga često vodi do frustracije, preopterećenosti i osjećaja da je posao kaotičan. Organizacija koja komunicira očekivanja, granice i prioritete smanjuje stres i pruža psihološku sigurnost.
Psihološka sigurnost i pravednost
Kultura povjerenja i otvorene komunikacije je temelj za sprječavanje burnouta. Ako zaposlenici osjećaju da smiju izraziti svoje mišljenje, da će biti saslušani i da se s njima postupa pravedno, njihova angažiranost i otpornost značajno rastu.
Psihološka sigurnost, osjećaj pravednosti i emocionalna podrška trebaju biti integrirani u sve razine organizacije – od uprave do timova.
Stil vođenja koji podržava
Vođe igraju ključnu ulogu. Empatičan i podržavajući stil vođenja štiti zaposlenike od izgaranja jer omogućuje osjećaj razumijevanja i povezanosti. Kada nadređeni imaju vremena i volje za razgovor, kada prepoznaju trud zaposlenika i vode računa o radnom opterećenju – smanjuje se rizik od sagorijevanja.
Vođe koji su isključivo orijentirani na rezultate, bez brige za ljude, često nesvjesno povećavaju pritisak i potiču preopterećenje.
Kultura odmora i obnavljanja resursa
Organizacije koje potiču redovit odmor, pauze i ravnotežu između posla i privatnog života dugoročno imaju manje iscrpljene zaposlenike. Briga za energetske resurse zaposlenika treba biti sastavni dio organizacijske kulture.
Kada su pauze i godišnji odmori „samo na papiru“, a zaposlenici se osjećaju krivima ako ih koriste, organizacija šalje poruku da je produktivnost važnija od zdravlja. To vodi izravno u sagorijevanje.
Prevencija kroz edukaciju i podršku
Organizacije mogu aktivno djelovati kroz:
- edukacije o stresu, granicama i upravljanju energijom,
- dostupnost savjetovanja ili psihološke podrške,
- mentorski programi,
- redovite evaluacije radnog opterećenja.
Sprječavanje burnouta počinje osvještavanjem da to nije samo individualna odgovornost. Organizacija ima moć da stvori okruženje u kojem je zdravlje zaposlenika prioritet.
Organizacijska klima je preventiva broj 1
Burnout nije „problem pojedinca“. To je posljedica sustava koji ne prepoznaje ljudske granice. Organizacije koje žele zadržati zdrave i angažirane timove moraju aktivno graditi kulturu poštovanja, jasnoće, odmora i podrške.
Jer kad je organizacija zdrava – i ljudi su zdraviji.
Tekst je dio transkripta emisije Šiza kriza“ slavonskobrodskog neprofitnog radija 92FM u kojoj je Tanja sudjelovala s urednicom Davorkom Čavar-Lovrić 7. svibnja 2025. na temu „Možemo li spriječiti sagorijevanje na poslu?“.