Kako do veće produktivnosti

Ramiro

Naš odnos prema poslu se mijenja i ovisan je o raznim utjecajima i čimbenicima, a njegovom promjenom mijenja se i naša produktivnost. Kako zadržati razinu motivacije, a time i produktivnosti važno je postignuće svakog od nas.

Svatko od nas, kada dolazi na posao i izvršava svoje svakodnevne obveze, tokom dana, tjedna ili mjeseca, osjeća različite razine energije i motivacije za obavljanje zadataka. Sigurno ste bili u situacijama kada ste s velikom lakoćom obavljali zadatke i rješavali probleme te ste imali osjećaj kao da bez problema osvajate svoje poslovne Mount Evereste. S druge strane, bilo je i situacija u kojima vam se baš i nije dalo izvršiti neku obvezu, misleći kako nemate dovoljno vremena za bavljenje nebitnim zadacima. I onda je upravo ta obaveza, koju ste u jednoj takvoj situaciji proglasili nebitnom postala ogromni požar kojeg ste jedva ugasili i nakon kojeg ste se osjećali kao da vas je vlak pregazio. Upravo zbog ovih razloga ponekad nam se kao pitanje svih pitanja nameće: kako povećati svoju produktivnost (a time i zadovoljstvo) na poslu

Uvod u produktivnost

U današnje vrijeme, kada su poslovi napredovali od jednostavnih, mehaničkih ponavljanja istih operacija do kompleksnih, dinamičnih zadataka, sama priroda poslovnog svijeta zahtijeva od nas da razmišljamo više, dajemo više i budemo više. Danas tvrtke, više nego ikada, naglasak stavljaju i na rezultate, i na kvalitetu rada, ali i na odnose s drugima. Često se upravo u našem trudu kojeg ulažemo u ostvarivanje ciljeva uočava naša dodana vrijednost. S druge strane, iako ovo navedeno već znamo, čini nam se da nismo uvijek produktivni koliko želimo (i možemo) biti. Upravo tu postoji nešto što poslodavci i zaposlenici nerijetko zaboravljaju – ljudi nisu strojevi. Naša produktivnost nužno raste, ali i nužno pada u trenutku zasićenja. Nije lagan zadatak, kako za poslodavca tako i za samog zaposlenika, da potiču i održavaju produktivnost konstantnom uz minimalne fluktuacije.

Priče iz svakodnevice, ali i davnina

Tako je jednom bio jedan drvosječa koji je došao raditi u šumariju. Plaća je bila odlična, posao zadovoljavajući i drvosječa je odlučio dati sve od sebe kako bi se svom nadređenom pokazao kao uzoran i produktivan radnik. Prvoga dana uzeo je svoju novu sjekiru, otišao u šumu i pun elana počeo sjeći drva. U jednom danu posjekao je čak dvadeset stabala. Njegov nadređeni bio je sav ponosan te mu je s uzbuđenjem čestitao, uz želju za još mnogo takvih uspješnih dana na poslu. Drvosječa je bio sav sretan zbog dojma kojeg je ostavio i, šepureći se kao paun, odlučio je da će idući dan posjeći još više stabala. Legao je rano, ustao u cik zore te pojeo hranjiv doručak, znajući da ga čeka mnogo rada. No unatoč tome, nije posjekao niti pola od svog jučerašnjeg rekorda. Idući dan posjekao je još manje. Bivao je sve nezadovoljniji sobom i svojim radom i činilo se da su mu sve lađe potonule. Od onog ponosnog pauna, ubrzo je postao manji od makova zrna. Kako više nije mogao u jednom danu posjeći niti dva, a kamoli dvadeset stabala, odlučio je da mora otići do šefa i priznati mu što se događa. Iako ga je bilo strah njegove reakcije, skrušeno je priznao da više ne može sjeći stabla kao prvi dan, unatoč tome što se trudi do svojih krajnjih granica. Uto ga je šef pitao: „Pa dobro, kad si posljednji put naoštrio sjekiru?“. „Naoštrio?“ – zbunjeno upita drvosječa. „Nisam imao vremena za to – ta bio sam previše zauzet sječom stabala!“

Poanta jest da ponekad svi moramo naoštriti svoje oštrice. Psihološka istraživanja jasno pokazuju da su učenje i rad koji neprekinuto traju više sati mnogo neproduktivniji od rada koji ima pauze između pojedinih aktivnosti. U stankama se naš mozak, koji ima ograničene kapacitete i energiju – odmara (i „oštri“ :)). Radili u ovom trenutku 8, 10 ili 12 sati, vrlo je važno planirati povremeni adekvatan odmor, jer samo 10 minuta opuštajućih aktivnosti čini razliku u efikasnosti kojom obavljate zadatke. Ukoliko mislite: „pa nemam ja vremena stalno raditi pauze!“, sjetite se samo koliko ste minuta ili sati proveli pred ekranom kompjutera, a da niste napravili apsolutno ništa, već se samo osjećali iscrpljeno i bezidejno. Upravo ovih 10 minuta pauze može činiti veliku razliku – već sljedeći trenutak nakon nje može nam sinuti ideja kako nešto napraviti, te se općenito možemo osjećati odmornije i početi umjesto problema uviđati rješenja, osjećajući nalet energije, jer radimo nešto konstruktivno i korisno.

Uz adekvatne pauze za oštrenje, donosimo još nekoliko savjeta kako sami kod sebe možete upaliti iskru produktivnosti (i boljeg osjećaja koji uz to ide):

1. Razlikujte zauzetost od produktivnosti

Visoko produktivni ljudi nerijetko su manje zauzeti od onih koji su prezaposleni. Drugim riječima, i mravi su zauzeti, ali pitanje je čime? Iznimno je važno razlikovati zadatke koji su hitni i one zadatke koji su nam bitni. Često smo u praksi svjedoci događaja kada nam neki zadatak „uleti“ u zadnji čas, a mi ostavljamo sve što smo do tada radili kako bismo ga riješili, ne pitajući se zapravo je li on u ovom trenutku važan za naš cilj i rezultat. Da bismo tome doskočili i kako bismo iskoristiti maksimum svog vremena, moramo znati što su nam u nekom danu prioriteti i onda im se u potpunosti posvetiti.

2. Pravilo 80/20

Ovo pravilo govori nam da se 80% rezultata postiže s 20% aktivnosti koje obavljamo. Dakle, ukoliko usmjerimo svoju pažnju i trud na tih 20% najvažnijih zadataka, bit ćemo produktivniji i zadovoljniji na kraju dana. Drugim riječima „Jedan čovjek može postići samo tjedan dana vrijednosti kroz rad tokom cijele godine, dok drugi čovjek može postići vrijednost rada cijele godine kroz samo tjedan dana.“ Charles Richards

3. Uživajte u onome što radite

Ukoliko volimo ono što radimo, prirodno smo usmjereni na postizanje rezultata, jer se osjećamo poletnije i produktivnije, te nerijetko želimo obavljati još takvog posla i stjecati znanja koja ga prate. Nađite svrhu zbog koje nešto radite, dajte svojim zadacima na važnosti i usmjerite svoju energiju u njihovo izvršavanje.

Za kraj, ostavljam vas s jednom divnom izrekom koja sažima ovu Tajnu:

„Loša vijest je da vrijeme leti. Dobra vijest je da ste vi pilot.“ – Michael Altshuler

Želimo vam svima ugodne godišnje odmore i da naoštrite toliko nam važnu sjekiru!

Vaš Ramiro tim

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.