Menadžment još uvijek najbolje opisuje Fayol

Igor Pureta Igor Pureta
Fayol, jedan od utemeljitelja i teoretičara menadžmenta

Temelji teorije menadžmenta su novijeg datuma, postavljeni na početku XX. stoljeća. Jedan od utemeljitelja i teoretičara menadžmenta bio je Fayol.

Iako je menadžment postojao još od staroga vijeka, mada ne pod tim nazivom, temelji teorije menadžmenta relativno su novijeg datuma, postavljeni na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Jedan od utemeljitelja i prvih teoretičara menadžmenta bio je Francuz Henry Fayol. Henry Fayol bio je rudarski inženjer koji je cijeli svoj, podugačak, radni vijek proveo u jednom poduzeću i to rudarskom. Stoga su se njegove teorije, kao i kod većine prvih teoretičara, zasnivale na vlastitom, praktičnom iskustvu. Zaposlivši se s devetnaest godina, polako je napredovao prvo do mjesta direktora jednog rudnika, a potom nekoliko rudnika. Konačno mu je Uprava povjerila restrukturiranje cjelokupnog poduzeća kada su početkom XX. stoljeća željeli napustiti rudarski sektor. I tek nakon skoro šezdeset godina radnog iskustva, 1916. Fayol objavljuje knjigu „Administration Industrielle et Générale“ (Industrijsko i opće upravljanje). Njegovih 14 načela menadžmenta te pet temeljnih menadžment funkcija, još se i danas, uz manje preinake, smatraju relevantnima u teoriji menadžmenta.

Osim toga, smatra ga se i ocem organizacijske teorije, među prvima je istaknuo menadžment kao jednu od značajnih aktivnosti u poduzeću te razradio funkcionalni princip organiziranja. Stoga spada među prve menadžment teoretičare koji su tadašnjim menadžerima pružili alate za učinkovitije vođenje i upravljanje.

Menadžment i njegove funkcije

menadzment-najbolje-opisuje-fayol-2

Šest osnovnih funkcija menadžmenta, kako ih je Fayol temeljem svog dugogodišnjeg iskustva sažeo, su: planiranje i predviđanje, organiziranje, vođenje (zapravo je upotrijebio izraz commander koja ima značenje zapovijedati, ali i predvoditi, voditi), koordiniranje i kontrola.

Prva funkcijuplaniranje, Fayol smatra jednom od najtežih funkcija menadžmenta, koja zahtijeva aktivno sudjelovanje čitavog poduzeća. Fayol je još tada smatrao da planiranje mora biti povezano i koordinirano na svim razinama. Planiranje mora također voditi računa o raspoloživim resursima i fleksibilnosti djelatnika kako bi se jamčio kontinuitet poslovanja.

Organiziranje, kao druga funkcija, već podrazumijeva da poduzeće mora raspolagati s dovoljnim kapitalom, osobljem i sirovinama kako bi se aktivnosti nesmetano odvijale te kako bi se mogla izgraditi solidna struktura rada. Organizacijska struktura s dobrom podjelom funkcija i zaduženja presudna je za opstanak nekog poduzeća. Kako se poduzeće razvija, tako će se i njegova organizacijska struktura širiti, i horizontalno i vertikalno. To potom zahtijeva i različite načine vođenja. Budući da jedan šef, prema Fayolu, ne može kontrolirati više od 5 do 10 osoba, prema tome se treba odrediti i broj hijerarhijskih razina ovisno o veličini organizacije. Ova funkcija je na neki način, preteča današnjih ljudskih resursa.

Vođenje i motiviranje sljedeća je menadžment funkcija prema Fayolu. Još je Fayol istaknuo značaj jasnih uputa i naredbi kako bi djelatnici točno znali što se od njih očekuje. Zanimljivo je i da je istaknuo kako uspješni menadžeri posjeduju integritet, komuniciraju jasno te svoje odluke temelje na redovnom nadzoru, sposobni su motivirati tim i ohrabrivati djelatnike da preuzimaju inicijativu.

Koordiniranje, redovna kontrola i predviđanje

Koordiniranje kao sljedeća funkcija ima cilj potaknuti motivaciju i disciplinu unutar grupne dinamike. I tu je nužna jasna komunikacija i dobro vodstvo. Kada su sve aktivnosti usklađene, poduzeće će bolje funkcionirati. Koordinacijom se ujedno pozitivno utječe na ponašanje djelatnika sa svrhom ostvarivanja zacrtanih ciljeva.

Redovna kontrola ili nadzor nužni su kako bi vodstvo poduzeća točno znalo provode li se aktivnosti u skladu sa zacrtanim planom. Fayol je kontrolu podijelio na četiri koraka: utvrđivanje normi učinkovitosti na osnovu ciljeva poduzeća, mjerenje i podnošenje izvještaja o ostvarenoj učinkovitosti odnosno rezultatima, uspoređivanje dobivenih rezultata sa zadanim normama te, ako je potrebno, poduzimanje korektivnih ili preventivnih mjera. Kontrolna funkcija koristi se kako bi menadžer dobio povratne informacije o procesu te mogao analizirati odstupanja i provesti potrebne prilagodbe.

Cilj svih gore navedenih koraka je rješavanje problema na kreativan način. Jer otkrivanje samog problema ne donosi rješenje, kao što se često vjeruje. Često su mnogi ljudi stručnjaci za uviđanje problema, no jednako tako često teško pronalaze njegovo rješenje. Ono počinje s analizom okruženja (internog i eksternog), a završava s ocjenom rezultata dobivenih primjenom rješenja.

I konačno, šesta funkcija tiče se isključivo višeg menadžmenta ili samog vrha poduzeća, a odnosi se na predviđanje (forecasting) i to predviđanje u smislu zacrtavanja šire slike. Njome se zacrtava glavni smjer kojim će poduzeće ići, čemu će težiti i na koji način će poslovati, organizirati ljude, koordinirati sve svoje aktivnosti i nadgledati provedbu planova. Mogli bismo reći da je to ono što poduzeća danas iskazuju u svojoj viziji i misiji. Upravo stoga, kao što je svrha vizije i misije da služe kao kompas poduzeću, tako je i svrha Fayolove šeste funkcije zapravo objedinjavanje i usmjeravanje svih ostalih funkcija.

Menadžment i taylorizam

Upravo time, Fayolova menadžment teorija predstavlja napredak s obzirom na taylorizam koji se bavi isključivo organizacijom rada u svrhu većih prinosa. Fayol se bavio boljim funkcioniranjem poduzeća općenito te uveo ljudsku funkciju u organizaciju. Smatrao je neophodnim organizaciju temeljito prikazati jednom detaljno razrađenom tablicom, onime što danas zovemo organigramom. Takva tablica omogućava da jednim pogledom na cjelokupnu organizaciju, službe, njihove strukture i hijerarhiju uvidimo sve nedostatke neke organizacije ili odsustvo jedinstva u zapovjednom lancu što je Fayol smatrao jednom od najgorih pogrešaka.

Prema Fayolu, direktor poduzeća je taj koji je uvijek odgovoran za uspjeh, odnosno neuspjeh poduzeća. I u slučaju neuspjeha, on je taj koji treba dati otkaz. Možemo zapravo reći da je Fayol opisivao i lidere, a ne samo menadžere u klasičnom smislu. A i bit svih funkcija prema Fayolu je bolji odnos između zaposlenika i menadžmenta u svrhu osiguravanja temelja za daljnje kvalitetnije i kreativnije rješavanje problema. Stoga prionite poslu i usavršite ove funkcije kako biste uspostavili bolji odnos sa svojim ljudima! Ono što vam pri tome može pomoći jest Menadžment Leadership Akademija. Menadžment Leadership Akademija pomoći će vam prepoznati potrebe zaposlenika i u skladu s time postupati. Na taj način moći ćete ostvariti bolje odnose sa zaposlenicima što će imati pozitivne učinke za cijelu organizaciju.

Fayolova načela upravljanja

Upravljačka pozicija u velikoj organizaciji omogućila je Fayolu da temeljito prouči obrasce po kojima organizacija funkcionira. Fayol je šest osnovnih načela proširio na 14 administrativnih načela upravljanja koja se odnose na skup pravila koja omogućuju uspostavljanje procesa upravljanja na najučinkovitiji način. Načela su također navedena u njegovoj knjizi „Administration Industrielle et Générale“ i uključuju podjelu rada, autoritet, disciplinu, jedinstvo zapovijedanja, upravljačku jedinicu, podređenost, naknadu, centralizaciju, hijerarhiju, narudžbu, kapital, stabilnost osoblja, inicijativu te sindikat osoblja.

Prema Fayolu, rad treba podijeliti na manje zadatke koji su neophodni za proizvodnju robe ili usluge. Smatra da se podjelom rada povećava učinkovitost posla. Također, Fayol smatra da je autoritet nužan za dobro obavljanje posla. ako autoritet ne bi postojao, posao ne bi bilo moguće odraditi kvalitetno i u zadanom roku. Osim autoriteta, vrlo važna je i disciplina. Naime, ključno za dobro obavljanje posla je slijediti postavljena pravila te ih se kontinuirano pridržavati. Nadalje, jedinstvo zapovijedanja je usko povezano s autoritetom i disciplinom. Henry Fayol smatra da zaposlenik treba primati naredbe od jednog naređenog. Smatra da bi njegovo odsustvo potencijalno moglo nepovoljno utjecati na autoritet i disciplinu.

Što se tiče upravljačke jedinice, važno je da aktivnosti slijede isti cilj, usmjeravaju se istim ciljem te istim nadređenim. Načelo podređenosti podrazumijeva da su ciljevi organizacije uvijek važniji od osobnih ili pojedinačnih ciljeva. Dakle ciljevi organizacije se uvijek trebaju nalaziti na prvom mjestu. Također, važno je osigurati naknadu. Potrebno je pronaći ravnotežu između motiviranja zaposlenika plaćom i produktivnosti zaposlenika.

Menadžment Leadership akademija – program razvoja menadžera pruža mogućnost za stjecanje različitih kompetencija pomoću kojih će menadžer lakše pratiti navedena načela te ih primijeniti u praksi.

Primjena načela

Vrlo je važno znati prilagoditi stupanj centralizacije upravljanja. Potrebno je znati prepoznati u kojim slučajevima je bolje da je upravljanje centralizirano, a kada je povoljnije primijeniti decentralizaciju. Također, važna je i hijerarhija. Naime, autoritet se kreće od vrha prema dnu. Nadalje, važno je znati pribavljati resurse na optimalan način kako bi oni bili dostupni uvijek kada je potrebno. Fayol smatra da organizacija ne može postizati najbolje rezultate ako ne postoji poštovanje i suradnja među zaposlenicima.

Također, smatra da je zaposlenike potrebno zadržati što dulje u organizaciji, odnosno potrebno je uspostaviti stabilnost osoblja. Na taj način će doći do povećanja produktivnosti. Također, Fayol se zalaže za to da svatko može predložiti ideje, odnosno da svatko treba preuzeti inicijativu. Smatra kako se uvijek postignu bolji rezultati kada su ljudi udruženi. Naposljetku, njegovo posljednje načelo govori kako u organizaciji treba postojati timski duh. Na ta način će se brže i lakše ostvarivati ciljevi i organizacija će ići u željenom smjeru.

Ono što je važno je pokušati ova pravila primjenjivati u svom radu kako bi se dobilo ono najbolje od procesa rukovođenja. Navedena pravila zasigurno mogu olakšati posao rukovoditeljima. Naime, pomažu im rasvijetliti put kojim trebaju ići. Međutim, iako je važno držati se generalnih smjernica koje uvelike olakšavaju poslovanje, važno je i prilagoditi ih sebi i samoj situaciji. Naime, ako rukovoditelj želi uspješno rukovoditi zaposlenicima i organizacijom važno je svakodnevno osluškivati kakvo je trenutno stanje u organizaciji. U skladu s tim treba reagirati, imajući na umu Fayolovih 14 načela upravljanja. Navedeni proces rukovoditelju može olakšati Menadžment Leadership Akademija.

Kritike načela kroz Menadžment leadership akademiju

Budući da je od postavljanja Fayolovih načela upravljanja prošlo više od stoljeća, došlo je i do promjena u organizacija. Naime, organizacije su se razvile, pojedine strukture i načini rada su se promijenili. Primjerice, danas je prilično često zastupljen rad od kuće za kojeg vrijede nešto drugačija pravila nego u samoj organizaciji. Okolnosti takvog rada su drugačije te se u tom slučaju ne mogu primijeniti sva Fayolova načela. Iako ova načela generalno jesu vrlo korisna, ponekad je potrebno preispitati što ona točno znače te hoće li u određenom kontekstu biti primjenjiva. Menadžment Leadership Akademija omogućava razvijanje i osnaživanje menadžerskih vještina koje su svakodnevno potrebne. Također, Menadžment Leadership Akademija pomaže osvijestiti efekte vlastitog ponašanja na ostvarenje ciljeva, kao i razumjeti kakav utjecaj menadžeri ostvaruju na druge ljude.

Fayol je uveo ljudsku funkciju u organizaciju te je prema njemu glavno usmjeriti se na poboljšanje odnosa između zaposlenika i menadžmenta. Na taj način postiže se učinkovitije postizanje ciljeva, veće zadovoljstvo svih prisutnih, kao i kvalitetnije funkcioniranje organizacije u cjelini. Također, on je smatrao da je menadžer onaj koji je odgovaran za uspjehe, kao i za neuspjehe. Stoga je velika odgovornost na menadžeru. Menadžer treba posjedovati potrebna znanja, sposobnosti i vještine te ih treba znati primijeniti kako bi organizacija dobila ono najbolje. U tome uvelike može pomoći Menadžment Leadership Akademija.

Naime, Menadžment Leadership Akademija je program namijenjen menadžerima u kojem imaju priliku poboljšati svoj pristup rukovođenju. Menadžment Leadership Akademija omogućava učenje kroz rad na različitim studijama slučaja i primjeni konkretnih zadataka na radnom mjestu. Uz to, Menadžment Leadership Akademija se prilagođava potrebama menadžera te na taj način svaki menadžer može raditi na poboljšanju onog aspekta koji mu je potreban. Naposljetku, vrlo važno je istaknuti da je Menadžment Leadership Akademija program osobnog razvoja menadžera. Naime, menadžer ne može svoj posao obavljati na kvalitetan način ako ne radi na svom osobnom napredovanju.

Značajni doprinosi

Doprinosi Henrya Fayola menadžmentu su mnogobrojni, a posebice je značajno doprinio području rukovođenja. Njegova teorija znanstvenog upravljanja poznata kao Fayolism predstavlja snažan temelj modernim stilovima rukovođenja. Osim svojih teorijskih doprinosa, Fayol je i osnovao Centar za administrativne studije (CAS) nakon što je 1916. objavio svoju knjigu. Fayol je kroz rukovođenje velikom organizacijom i svim njenim članovima imao priliku iz prve ruke uvidjeti koji su to glavni organizacijski problemi.

Također, je imao priliku vidjeti kako načela koja je postavio mogu funkcionirati u praksi. Iz svega navedenog možemo uvidjeti važnost Henrya Fayola za menadžment kakav danas poznajemo. S obzirom na sve njegove doprinose menadžmentu te primjenu njegovih načela u današnjem rukovođenju, opravdano se može reći da menadžment još uvijek najbolje opisuje Fayol.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.