Blog post menadžment

Menadžment još uvijek najbolje opisuje Fayol

Igor Pureta

Temelji teorije menadžmenta su novijeg datuma, postavljeni na početku XX. stoljeća. Jedan od utemeljitelja i teoretičara menadžmenta bio je Fayol.

Iako je menadžment postojao još od staroga vijeka, mada ne pod tim nazivom, temelji teorije menadžmenta relativno su novijeg datuma, postavljeni na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Jedan od utemeljitelja i prvih teoretičara menadžmenta bio je Francuz Henry Fayol (1841. – 1925.). Henry Fayol bio je rudarski inženjer koji je cijeli svoj, podugačak, radni vijek proveo u jednom poduzeću i to rudarskom. Stoga su se njegove teorije, kao i kod većine prvih teoretičara, zasnivale na vlastitom, praktičnom iskustvu. Zaposlivši se s devetnaest godina, polako je napredovao prvo do mjesta direktora jednog rudnika, a potom nekoliko rudnika. Konačno mu je Uprava povjerila restrukturiranje cjelokupnog poduzeća kada su početkom XX. stoljeća željeli napustiti rudarski sektor. I tek nakon skoro šezdeset godina radnog iskustva, 1916. Fayol objavljuje knjigu "Administration Industrielle et Générale" (Industrijsko i opće upravljanje). Njegovih 14 načela menadžmenta te pet temeljnih menadžment funkcija, još se i danas, uz manje preinake, smatraju relevantnima u teoriji menadžmenta.

Osim toga, smatra ga se i ocem organizacijske teorije, među prvima je istaknuo menadžment kao jednu od značajnih aktivnosti u poduzeću te razradio funkcionalni princip organiziranja. Stoga spada među prve menadžment teoretičare koji su tadašnjim menadžerima pružili alate za učinkovitije vođenje i upravljanje. Šest osnovnih funkcija menadžmenta, kako ih je Fayol temeljem svog dugogodišnjeg iskustva sažeo, su: planiranje i predviđanje, organiziranje, vođenje (zapravo je upotrijebio izraz commander koja ima značenje zapovijedati, ali i predvoditi, voditi), koordiniranje i kontrola.

Menadžment i njegove funkcije

menadzment-najbolje-opisuje-fayol-2

Prva funkciju, planiranje, Fayol smatra jednom od najtežih funkcija menadžmenta, koja zahtijeva aktivno sudjelovanje čitavog poduzeća. Fayol je još tada smatrao da planiranje mora biti povezano i koordinirano na svim razinama. Planiranje mora također voditi računa o raspoloživim resursima i fleksibilnosti djelatnika kako bi se jamčio kontinuitet poslovanja.

Organiziranje, kao druga funkcija, već podrazumijeva da poduzeće mora raspolagati s dovoljnim kapitalom, osobljem i sirovinama kako bi se aktivnosti nesmetano odvijale te kako bi se mogla izgraditi solidna struktura rada. Organizacijska struktura s dobrom podjelom funkcija i zaduženja presudna je za opstanak nekog poduzeća. Kako se poduzeća razvija, tako će se i njegova organizacijska struktura širiti, i horizontalno i vertikalno. Što potom zahtijeva i različite načine vođenja. Budući da jedan šef, prema Fayolu, ne može kontrolirati više od 5 do 10 osoba, prema tome se treba odrediti i broj hijerarhijskih razina ovisno o veličini organizacije. Ova funkcija je na neki način, preteča današnjih ljudskih resursa.

Vođenje i motiviranje sljedeća je menadžment funkcija prema Fayolu. Još je Fayol istaknuo značaj jasnih uputa i naredbi kako bi djelatnici točno znali što se od njih očekuje. Zanimljivo je i da je istaknuo kako uspješni menadžeri posjeduju integritet, komuniciraju jasno te svoje odluke temelje na redovnom nadzoru, sposobni su motivirati tim i ohrabrivati djelatnike da preuzimaju inicijativu.

Koordiniranje kao sljedeća funkcija ima cilj potaknuti motivaciju i disciplinu unutar grupne dinamike. I tu je nužna jasna komunikacija i dobro vodstvo. Kada su sve aktivnosti usklađene, poduzeće će bolje funkcionirati. Koordinacijom se ujedno pozitivno utječe na ponašanje djelatnika sa svrhom ostvarivanja zacrtanih ciljeva.

Redovna kontrola ili nadzor nužni su kako bi vodstvo poduzeća točno znalo provode li se aktivnosti u skladu sa zacrtanim planom. Fayol je kontrolu podijelio na četiri koraka: utvrđivanje normi učinkovitosti na osnovu ciljeva poduzeća, mjerenje i podnošenje izvještaja o ostvarenoj učinkovitosti odnosno rezultatima, uspoređivanje dobivenih rezultata sa zadanim normama te, ukoliko je potrebno, poduzimanje korektivnih ili preventivnih mjera. Kontrolna funkcija koristi se kako bi menadžer dobio povratne informacije o procesu te mogao analizirati odstupanja i provesti potrebne prilagodbe.

Cilj svih gore navedenih koraka je rješavanje problema na kreativan način. Jer otkrivanje samog problema ne donosi rješenje, kao što se često vjeruje. Često su mnogi ljudi stručnjaci za uviđanje problema, no jednako tako često teško pronalaze njegovo rješenje. Ono počinje s analizom okruženja (internog i eksternog), a završava s ocjenom rezultata dobivenih primjenom rješenja.

I konačno, šesta funkcija tiče se isključivo višeg menadžmenta ili samog vrha poduzeća, a odnosi se na predviđanje (forecasting) i to predviđanje u smislu zacrtavanja šire slike. Njome se zacrtava glavni smjer kojim će poduzeće ići, čemu će težiti i na koji način će poslovati, organizirati ljude, koordinirati sve svoje aktivnosti i nadgledati provedbu planova. Mogli bismo reći da je to ono što poduzeća danas iskazuju u svojoj viziji i misiji. Upravo stoga, kao što je svrha vizije i misije da služe kao kompas poduzeću, tako je i svrha Fayolove šeste funkcije zapravo objedinjavanje i usmjeravanje svih ostalih funkcija.

Menadžment i taylorizam

Upravo time, Fayolova menadžment teorija predstavlja napredak s obzirom na taylorizam koji se bavi isključivo organizacijom rada u svrhu većih prinosa. Fayol se bavio boljim funkcioniranjem poduzeća općenito te uveo ljudsku funkciju i organizaciju. Smatrao je neophodnim organizaciju temeljito prikazati jednom detaljno razrađenom tablicom, onime što danas zovemo organigramom. Takva tablica omogućava da jednim pogledom na cjelokupnu organizaciju, službe, njihove strukture i hijerarhiju uvidimo sve nedostatke neke organizacije ili odsustvo jedinstva u zapovjednom lancu što je Fayol smatrao jednom od najgorih pogrešaka.

Prema Fayolu, direktor poduzeća je taj koji je uvijek odgovoran za uspjeh, odnosno neuspjeh poduzeća. I u slučaju neuspjeha, on je taj koji treba dati otkaz. Možemo zapravo reći da je Fayol opisivao i lidere, a ne samo menadžere u klasičnom smislu. A i bit svih funkcija prema Fayolu je bolji odnos između zaposlenika i menadžmenta u svrhu osiguravanja temelja za daljnje kvalitetnije i kreativnije rješavanje problema. Stoga prionite poslu i usavršite ove funkcije kako biste uspostavili bolji odnos sa svojim ljudima!

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.