Prevelike mogućnosti izbora stavljaju nas u mnoge dileme. Uz to, pogrešno pretpostavljamo da će nas okolina osuđivati ako se rezultat naše odluke pokaže pogrešnim. Donošenje odluka se čini težim nego ikad!
Kada vas je teta u vrtiću zamolila da masnim bojicama nacrtate što želite biti kad odrastete za vas je to bio mačji kašalj. Kad narastem, bit ću televizor. Donošenje odluka? Nikad jednostavnije! Iako ste i tada donosili puno odluka, donosili ste ih jednostavnije, brže i lakše živjeli s njihovim posljedicama. Nisu vam se činile tako strašne. Život se čini popločen s donošenjem odluka od kojih svaka izgleda životno važna. Vaše se mogućnosti čine neizmjerno složenije. Svaka od njih ima svoje prednosti i mane, a posljedice odabira svake od njih neizmjerno strašne. Studirati medicinu u Zagrebu ili zemljopis u Zadru? Biti poslovni menadžer ili odseliti se u Švedsku i baviti se papirologijom kao tajnica? Plaćati stanarinu ili uzeti kredit?
Čak i obično pitanje: „Što ćemo danas za večeru?“ prikazuje toliko odgovora da vas vodi k nemogućnosti odlučivanja. Ovo jednostavno pitanje, ilustracija je kako vas i jednostavne odluke mogu baciti u tmurno more neodlučnosti. Što tek dolazi s donošenjem važnih odluka?
Donošenje važnih odluka ponekad se čini nemogućim, posebno ako prilikom odlučivanja nismo racionalni. Uvijek postoje gubici, a žaljenje nad neproživljenim visi nad vratom poput mača. Američki psiholog David Levy tješi kako su sve neugodne emocije poput straha od neuspjeha i krive odluke sasvim normalne, ali mobilizirajuće. Donošenje odluka je zaboravljena vještina koja se mora ponovno naučiti. Biti odlučan je vrlina, a sljedeće smjernice su korak prema jednostavnijem donošenju odluka koje je najbolje podijeliti u različite faze.
Postavite sami sebi prava pitanja
Suočavate se s teškom dilemom na poslu? Morate otpustiti jednu osobu jer je tehnološki višak, međutim vama kao menadžeru, donošenje odluke je teško jer svi zaposlenici obavljaju jednako dobro svoj posao. Rješenje mnogih je samo spremiti problem na dno ladice i dvostruko ju zaključati. Izbjegnuto donošenje odluka donosi vam trenutačno olakšanje jer se čini da posljedica nema. Za donošenje odluka, od jednostavnih dilema poput što večerati do onih teških poput koga otpustiti, zapitajte se: „Kako se trenutno osjećam? Što ja zapravo želim?” Naravno, za složenije odluke, važno je pitati i složenija pitanja. Levy preporučuje postavljanje sljedećih pitanja:
- Koje su moje trenutne mogućnosti? Jesam li ih sve razmotrio/la?
- Koje su prednosti i nedostaci svakog ishoda? Koji od njih ima najviše nedostataka? Jesu li svi nedostaci jednake važnosti? Koliko ja tim važnostima pridajem vrijednosti?
- Kako se ja mogu nositi sa svakim ishodom? Je li put do tog ishoda prekompliciran za mene?
- Mogu li se nositi s neuspjehom potencijalnog ishoda? Imam li potrebne resurse (financijske i emocionalne) za prebroditi neuspjeh?
- Čega se odričem prilikom odlučivanja za nešto? Jesu li ishod vrijedan odricanja?
- Hoće li ova odluka utjecati na moju subjektivnu dobrobit?
- Kako ova odluka utječe na ljude oko mene? Hoću li ja prilikom svoje odluke narušiti dobrobit drugih? Kako minimalizirati tu štetu?
- Što ako ne uspijem? Je li druga opcija još uvijek moguća?
- Što ako uspijem? Koji mi je sljedeći korak?
Možda vam se količina ovih pitanja čini prevelikom i kao da dodaje dodatnu težinu procesu odlučivanja. Autor trenutno najčitanije knjige na Amazonu, Wayne Pernell potiče nas da se upitamo još neka pitanja:
- ide li ovo u prilog mom idealnom identitetu?
- koji resursi su nam potrebni za dostizanje cilja?
- kako će odluka poboljšati moj život i zadovoljstvo mojim životom?
No, vrlo je vjerojatno da si sva ova pitanja ionako već postavljate i znate odgovore na njih. Problem leži u onom zadnjem koraku nakon što je odluka donesena. Kako ju ostvariti?
Povezivanje sa samim sobom nije luksuz
Ako niste kirurg za vrijeme operacije vratne kralježnice, vjerojatno imate posvetiti vremena donošenju važnih odluka. Telefonski razgovor s mamom za vrijeme peglanja možda vas ne ispunjava i, zbog misli podijeljenih na nekoliko aktivnosti, ne rezultira osjećajem povezanosti. Međutim, to je rezultat današnjeg načina života i brzine u koju smo uronjeni potpuno nesvjesno. Pronađite vremena za sjesti, popiti šalicu čaja od divlje trešnje i razmislite o svojim dilemama. Razmislite o tome kako donosite odluke. Refleksija je važna za povezivanje s vlastitim aspiracijama, željama i potrebama. Povezivanje sa samim sobom nije egzotična tehnika koja predstavlja gubitak vremena. Povezati se možete na različite načine i o njegovim dobrobitima napisane su mnoge stranice znanstvenih istraživanja. Ono nas podsjeća kako trebamo zaustaviti naše živote na trenutak i shvatiti ono što je uistinu važno.
Vježbanje usredotočenosti na sadašnji trenutak životna je vještina te vam pomaže pri donošenju važnih odluka i ublažava neugodne emocije. Zbog toga vrijeme za razgovor s mamom treba odvojiti od druge aktivnosti. Brojna istraživanja ukazuju kako je vježbanje povezanosti sa samim sobom smanjuje količine stresa, anksioznosti i depresivnosti, pomaže u nošenju s kroničnom boli, poboljšanju koncentracije i pamćenja te brojnim drugim pogodnostima. Nije ni čudo da je proces donošenja odluka jasniji i bolji. Osim toga, nije nam nepoznato da vođenje dnevnika ima svoje pozitivne učinke na mentalno zdravlje. Psihologinja Krista Fritson je provela istraživanje gdje otkriva kako pisanje dnevnika poboljšava efikasnost i te rješavanje problema, odnosno donošenje odluka.
Svaka odluka ima svoje prednosti i nedostatke
Dome slatki dome, riječi su koje godinama čeznete izgovoriti. Svi znamo da je kupnja nekretnine odluka koja ovisi o mnogim čimbenicima, a donošenje odluke još težom čini količina novca kojeg trebamo uložiti da bismo je kupili. Količina novca nije jedini čimbenik koji tako utječe na naše donošenje odluka te oni variraju od situacije do situacije.
Rješenje i najbrži način za objektivniji uvid u problem i njegovo rješenje jest pisanje prednosti i nedostataka odluke koju trebamo donijeti. Stavljanje činjenice na bijeli list papira, ne samo da olakšava našu dilemu, već i razbistrava naš um. Pri tome, važno se fokusirati na cjelovitu sliku, a ne na pojedine prednosti i nedostatke jednog izbora. Jedna prednost poput udaljenosti od dobrog vrtića može biti jednaka količini deset nedostataka tog izbora. Također, preporučuje se krenuti s nedostacima određene odluke. Vježbanje kritiziranja vlastitog rasuđivanja pomaže nam pri objektivnosti naše odluke i daje otpor prema vlastitim pristranostima koje nam mogu otežanje donošenje odluka.
Vi gubite ako se plašite neuspjeha
Svi smo svjesni da upornost vodi k uspjehu, a red, rad i disciplina se nameću kao rješenje. Ipak postoji još jedan faktor koji razlikuje uspješne od neuspješnih ljudi, a to je zaigranost. Dok se neuspješni plaše da bi u pijesku moglo biti staklo koje će ih ozlijediti, uspješni ljudi se igraju u pijesku i grade dvorce. Neustrašivi su, igraju se i uživaju. Pri tome se ne boje vlastitih neuspjeha. Svjesni su kako je taj neuspjeh put do uspjeha.
Je li dovoljno prepustiti se intuiciji i emocijama pri donošenju odluka? Godinama želite napredovati u poslu, međutim odlučite ne usavršavati svoje komunikacijske vještine jer se bojite neuspjeha? Što prije prebrodite strah od neuspjeha, to ćete biti odlučniji i hrabriji pri odlučivanju. Strah od neuspjeha je jedan od najčešćih uzroka koji vas sprečavaju u donošenju odluka. U svakom od slučaja donošenja odluka jedino mjerilo veličine katastrofe je ono vaše. Sigurno ste od svojih kolega i prijatelja čuli da ne razumiju čega vas je strah, ali kad oni trebaju donijeti svoje odluke njihova odlučnost posustaje.
Ponekad je dobro čuti što drugi misle o vašim dilemama pa pitajte prijatelje i bližnje što oni misle o vašoj ideji. Donošenje odluka u timu unutar organizacije ili zajednici kada se radi o odlukama iz privatnog života je lakše. Možda se vašoj obitelji ili kolegama čini suludo odluka koju želite donijeti. Pratite svoju reakciju na njihov odgovor.
Upišite krajnji rok za donošenje odluka u vaš rokovnik
Možda vam to puno govori koliko ste ustrajni u postizanju zadanog cilja. Pratite svoje argumente kada vam netko kaže da je vaša ideja pogrešna. Slažete li se s tom osobom? Ili pak, ako nemate krizu srednjih godina i ideje vam ne uzrokuju naglo povišenje tlaka bližnjih, pratite svoj tijek misli. Pomislite li zašto nisu oduševljeni kao vi? Zašto se slažu s vama i vašom odlukom? Trudite se u fokusu držati činjenicu da odlučujete za sebe, a ne za druge. Utjecaj drugih može imati snažno djelovanje na donošenje vaših odluka. Konformizam se lako uvuče u naše živote i odluke, a za slijeđenje drugih kako bismo bili prihvaćeni ponekad skupo košta.
Postavljanje roka za odluku uistinu pomaže. To ne znači da će puko određivanje datuma donijeti olakšanje u donošenju odluka i većina nas ne radi ništa da bi odluka bila provedena do datuma kojeg smo odredili. Tada se obično pokaže da imamo premalo vremena za sve što je potrebno za njeno provođenje. Ispadne da smo svjesno odgodili odluku da bismo je ponovno odgodili kad nas sustigne vlastito obećanje.
Kada si osvijestimo da ćemo za mjesec dana znati konačnu odluku to nam olakšava ostale aktivnosti i život. Zašto? Svjesni smo da ćemo od određenog datuma imati jedan problem manje te time dobivamo više vremena i energije za donošenje odluka. Zbog toga je korake prema donošenju odluke također potrebno unijeti u rokovnik s rokovima kojih se trebamo pridržavati ako želimo odluku donijeti na vrijeme.
Zaboravite na FOMO
Fear Of Missing Out ili strah od propuštanja je osjećaj nemira koji se javlja prilikom percepcije da propuštamo nešto u životu. FOMO nas koči neovisno o kvaliteti naše odluke. Socijalna psihologinja, Milyavskaya i njene kolege proveli su istraživanje o doživljaju straha o propuštanja i donošenju odluka. Rezultati istraživanja pokazuju kako se strah od propuštanja može javiti čak i ako vjerujemo da smo donijeli ispravnu odluku koja ima dugoročne koristi. Primjerice, gledanje tv-serije možete zamijeniti odgovaranjem na mailove. Znate da ćete obaviti posao, te imati mirniji početak tjedna. Međutim, osjećaj propuštanja, u ovom slučaju gledanja tv-serije, javlja se neovisno o spoznaji da je odluka dobra.
Ako se odlučite utonuti u mirišljavu posteljinu s kokicama u ruci, nema nazad. Žaljenje nad propuštenim mailovima nema smisla jer si besmisleno stvarate osjećaj kao da ne živite život kakav želite živjeti. Kada smo svjesni da donošenjem bilo koje odluke moramo od nečeg odustati osjećamo olakšanje te nas odabrana opcija ispunjava većim zadovoljstvom i veseljem
Mnogo se nas suočava s tjeskobom, mukom, odustajanjem i žaljenjem pri donošenju odluka. Čak i oni najpouzdaniji i najhrabriji ponekad iskuse paralizu pri donošenju odluka, kako onih jednostavnih, tako i onih teških. Važno se sjetiti da ne postoji ispravna, a ni savršena odluka. Svaka nas odluka dovodi u situaciju da nešto dobivamo i nešto gubimo. Važno je s vremenom steći sigurnost da odlukama koje donosite dobivate više nego što gubite. Što prije se suočite s time to ćete biti sretniji s vašim odlučivanjem.