Kako riječi kojima opisujemo cilj utječu na njegovo ostvarenje

Ana Matešić Ana Matešić
Fotografija gospođe koja nešto zapisuje u bilježnicu

Iako nam na početku putovanja do željenog cilja izgleda da nas ništa neće pokolebati na putu do ostvarenja, obično zapnemo negdje po putu.  Tada je važno prisjetiti se savjeta koji nas upućuju da se prema cilju trebamo odnositi drugačije!

Pričati sam sa sobom, vjerojatno ste čuli, nije loša navika. Štoviše, intrapersonalna komunikacija pokazatelj je da ste inteligentna osoba koja ima razvijeno samopouzdanje i zna procijeniti kako će se postaviti u određenim situacijama. Ova vrsta komunikacije je jednako važna komunikacijska vještina kao i interpersonalna, koju imate s vašim timom, suradnicima, partnerima ili Upravom.

Što je intrapersonalna komunikacija?

Intrapersonalna komunikacija je razgovor koji vodimo sami sa sobom. Taj razgovor može biti verbaliziran i pisan ili samo mišljen. Intrapersonalna komunikacija pruža način da ispitamo svoje misli i osjećaje. Koristi nam kako bismo razjasnili ideje, analizirali situacije ili razmotrili nešto drugo što nam se, primjerice, dogodilo u prošlosti. Sami sa sobom razgovaramo stalno. Dok izlazimo iz kuće pitamo se jesmo li isključili glačalo, mislimo se gdje smo ostavili naočale, razmišljamo moramo li danas nazvati poslovnog partnera, ili smo to dogovorili za sutra, što ćemo ručati…

Taj naš unutarnji govor može biti monolog ili dijalog. Također samogovor se može odvijati na glas, kako to često rade mala djeca,  ili u sebi. Unutarnji dijalog se odvija dok se pripremamo za sastanak, donosimo neke važne odluke, analiziramo neke postupke ili dok pišemo dnevnik.

Razvijena intrapersonalna komunikacija temelj je emocionalne inteligencije. Ona nam omogućuje razumijevanje vlastitih emocija i emocija onih oko nas. Ona nam pomaže upravljati odnosima, upravljati stresom i donositi odluke koje su u skladu s našim željama i ciljevima.

Važnost intrapersonalne komunikacije

Intrapersonalna komunikacija pomaže nam kod razjašnjavanja uvjerenja, stavova i vrijednosti. Kad ovladate svojim unutarnjim glasom poboljšat ćete samo-motivaciju i emocionalnu samokontrolu. Komunikacijom samim sa sobom jačat ćete samopoštovanje, samopouzdanje, empatiju, emocionalnu neovisnost i komunikacijske vještine.

Biti svjestan funkcioniranja našeg unutarnjeg razgovora znači da ćemo bolje pregovarati, komunicirati i slušati druge ljude. Ali će nam ona pomoći i da bolje surađujemo sa suradnicima kako bi se prije približili ciljevima, budući da razumijevanje vlastitih i tuđih emocija koristi timskom radu.

Komunikacija sa sobom događa se u našem umu i podrazumijeva razmišljanje, analiziranje misli, procjenjivanje, osjećaje itd. Sve to kako bismo sami sa sobom razjasnili određene situacije. Trenutak kad razumijemo kako funkcioniraju naše misli i osjećaji ključan je za naše vodstvo. Sve to je pokazatelj da je samorazgovor vrsta komunikacijskog procesa čije su vještine važne i ključne za uspjeh u životu.

Kad razvijete svoju intrapersonalnu komunikaciju, koja spada među „meke“ vještine, imat ćete slijedeće vještine:

  • sposobnost osmišljavanja vizije
  • strateško i analitičko razmišljanje
  • povećanu produktivnost
  • povećanu fleksibilnost

Kako postavljate poslovne ciljeve dok razgovarate sami sa sobom?

Bili bismo svi kao Superman kada bismo poslovne ciljeve dosezali u jednom koraku bez da negdje zapnemo na tom putu. Istina, na početku putovanja do željenog cilja izgleda kao da nas ništa neće pokolebati, međutim, u nekom trenutku nam je ipak jasno da nismo rođeni na Kriptonu.

Tada je važno prisjetiti se savjeta koji nas upućuju da se prema cilju trebamo odnositi drugačije! Evo što to znači. Zamislite dva menadžera koji su prošli trening vezan uz važnost davanja povratnih informacija svojim suradnicima. Na treningu su postavili i cilj a to je redovito izvještavanje tima.

Prvi menadžer je u razgovoru sa sobom postavio taj cilj na sljedeći način: „Od sad ću davati redovite povratne informacije zaposlenicima“. Drugi menadžer je, pak, cilj postavio ovako: „Ja sam menadžer koji daje redovite povratne informacije“. Obojica su osmislila raspored individualnih sastanaka sa zaposlenicima, kao i strukturu povratne informacije.

Što mislite, za kojeg je menadžera vjerojatnije da će u situacijama pritiska rokova ili izvanrednih okolnosti, posustati u održavanju prakse davanja redovitih povratnih informacija?

Tri razine promjene

Često nam se dogodi da u željenoj promjeni ponašanja ustrajemo i uspijevamo nekoliko dana, tjedana ili mjeseci, a na kraju se ipak vratimo na ustaljeni obrazac ponašanja. Prilikom analize zbog čega smo opet podbacili u ostvarenju promjene, potrebno je vratiti se na početak i prisjetiti se – što smo željeli promijeniti: svoje ponašanje ili sebe.

Naime, promjena postojećeg ponašanja ili navika može se dogoditi na jednoj od tri razine:

  • Promjena u rezultatu – u ovom slučaju za cilj postavljamo što želimo ostvariti. To može biti: davati redovitu povratnu informaciju zaposlenicima, objaviti članak u stručnom časopisu, više poštivati rokove, biti u boljoj fizičkoj formi i sl.
  • Promjena u procesu  – u ovom slučaju za cilj postavljamo način na koji dolazimo do rezultata. To znači kako dajemo povratne informacije zaposlenicima, kako izgleda sustav prema kojem izvršavamo zadatke ili postavljamo prioritete itd.
  • Promjena u identitetu  – u ovom slučaju za cilj postavljamo tko želimo postati. To znači način osmišljavanja nove ili modificirane slike sebe na način da se jasno vizualiziramo u novoj ulozi: što radimo, zašto to radimo, kako to radimo, koje rezultate ostvarujemo te kako se osjećamo pri tom.

Umjesto pitanja: „Koji rezultat ću ostvariti?“, zapitajte se: „Kakva osoba želim postati?“

Svaka od navedenih razina promjena ima korisnu ulogu u dolasku do željenog ponašanja, no za ostvarivanje dugotrajne promjene ključno je odabrati onu sveobuhvatniju.

Najmanje obuhvatna je ona u kojoj se prilikom definiranja cilja usmjeravamo samo na promjenu rezultata. Zatim ustrajemo u procesu koji nas do njih dovodi, ne uzimajući u obzir podržavaju li nas naša uvjerenja u njihovom ostvarivanju.

Pokazalo se da je ključ dugoročnog uspjeha promjene ponašanja u definiranju promjene na razini identiteta – odnosno kad sami sebi znamo odgovoriti na pitanje tko želimo postati. Stoga će menadžer koji je definirao svoj cilj na razini rezultata: „Davat ću redovite povratne informacije zaposlenicima“ lakše posustati u novoj navici. On jednostavno ne osjeća da je ona dio njegove uloge koju je, unatoč okolnostima, važno ispoštovati. Zbog toga će mu davanje povratne informacije biti još jedan od zadataka od kojeg će povremeno odustajati zbog njegove nevažnosti. Kako će se to odustajanje ponavljati tako će i povratne informacije biti sve rjeđe. A s prorijeđenim povratnim informacijama prorijedit će se i mogućnost utjecaja na članove tima.

S druge strane, menadžer koji je definirao svoj cilj na razini identiteta: „Ja sam menadžer koji daje redovite povratne informacije“ će i u izazovnim situacijama pronaći način da ustraje u davanju povratne informacije jer taj cilj doživljava kao dio sebe. Doživljavajući cilj kao dio sebe njegovo samo ostvarenje ovisi o davanju povratnih informacija svojim kolegama. Bez njih on ne bi bio to što jest, menadžer koji se brine i za rezultat i za ljude.

Koje su prednosti intrapersonalne komunikacije?

Kako komunicirati sami sa sobom možete učiti i vježbati. Upornim radom ćete trenirati svoje:

  • Samopoštovanje
  • Samopouzdanje
  • Otvorenost
  • Samodisciplinu
  • Upornost
  • Strpljenje
  • Samo-motivaciju
  • Samostalan rad

Nakon nekog vremena postat ćete vještiji i razgovor sa sobom donijet će vam neke prednosti kao što su:

Vizualizacija

Kad vizualizirate probleme i gledate ih iz različitih perspektiva, možete donositi mudrije odluke. Tu pomaže unutarnji razgovor kroz koji spoznajete važnost dodatnih informacija i kako one utječu na razvoj neke situacije. To je zato što kroz vizualizaciju imate ideju što sljedeće učiniti!

Svjesnost vlastitih emocija

Za komunikaciju općenito važno je biti svjestan svojih emocija. Ako ste na primjer, ljuti, vaše negativne emocije širit će se svuda oko vas što je pogubno za intrapersonalnu i interpersonalnu komunikaciju jednako. S druge strane, ako ste vi dobro raspoloženi, to će i svima drugima podići raspoloženje.

Donošenje odluka

Ako ste sposobni „porazgovarati sami sa sobom“ i pri tom dobro razmisliti i odvagnuti prednosti i nedostatke, to će vam olakšati donošenje odluka. Vjerojatnije je da ćete razumjeti moguće posljedice ako „odvrtite“ film u glavi i vidite što bi se sve moglo dogoditi kod donošenja različitih odluka i što bi se moglo dogoditi ako ne poduzmete ništa.

Razumijevanje drugih

Sposobnost razumijevanja stajališta druge osobe u komunikaciji je ključna. Međutim, to nije uvijek lako. Možete to vježbati tako da se u mislima stavite u njihovu kožu i razmotrite što bi oni mogli doživjeti ili osjećati. Što više vježbate svoje intrapersonalne komunikacijske vještine, to ćete bolje razumjeti ponašanja drugih ljudi.

Naša svakodnevna ponašanja proizlaze iz naših uvjerenja tko smo

Vjerujete li da niste jutarnji tip osobe, mala je vjerojatnost da ćete od ponedjeljka krenuti s ranojutarnjim trčanjem i tjelovježbom. Pritom ćete biti skloniji svojim ponašanjem potvrđivati da ste osoba koja bolje funkcionira u popodnevnim satima, te ćete tada i planirati tjelovježbu.

Svaki put kada postupite u skladu sa svojim uvjerenjem o sebi, dokazujete si da ste takva osoba, odnosno to postaje svojevrsno proročanstvo koje samo sebe ispunjava i nikad se ne dovodi u pitanje.

Upravo zato, prilikom definiranja nove navike ili cilja koji želimo postići važno je znati tko želimo biti. Važno nam je da svojim ponašanjem i unutarnjim razgovorom to i potvrdimo. Bit ćemo ustrajniji i dosljedniji da to i postanemo. Stoga, kod donošenja odluka o promjeni ponašanja, razmislite tko želite postati. Porazgovarajte samo sa sobom i stalno se podsjećajte na to, pa će i vaše novo ponašanje vrlo brzo postati trajni dio vaše dnevne rutine. U tome vas može voditi kratka formula.

Formula „Kakva osoba želim biti?“

Ova formula od samo dva koraka pomoći će vam da se fokusirate na to tko kakva osoba želite biti. Sve što trebate napraviti je odgovoriti na slijedeće pitanja:

Ja sam do sada bio/la______________________

Od sada sam ____________________________

Odgovore na ova pitanja možete negdje zapisati ali i izgovoriti na glas. Razgovor na glas sa samim sobom poboljšava izvršenje nekoga zadatka. To objašnjava zašto puno sportaša često to čini tijekom natjecanja, u krucijalnom trenutku igre. Jasno - da bi im pomoglo da ostanu fokusirani!

Vjerovali ili ne, glasni govor, nas čini intelektualno kompetentnijima, a ne ludima. Možda ćemo izgledati (sebi i drugima) kao primjerice nekakav znanstvenik koji je odlutao u svoj svijet, no tako ćemo vježbati svoju genijalnost i svoj mozak. Sposobnost davanja uputa sebi razgovarajući sami sa sobom je jedna od najboljih osobina koje imamo, a vezane su za mentalne procese. Zato bolje funkcioniramo ako govorimo sami sa sobom, osobito na glas.

Za kraj savjetujemo vam da unutarnji razgovor uvedete kao stalnu naviku. Vježbajte u stvaranju svog novog „ja“. Treba li vam podrška na tom putu, dogovorite besplatni razgovor s našim stručnjacima kako biste vaše komunikacijske vještine doveli do savršenstva.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.