Kako promijeniti ustaljene i neučinkovite obrasce vođenja tima i preuzeti kormilo vlastitog života u svoje ruke? Kako kroz učinkovito, promišljeno i stabilno donošenje odluka postići i naviknuti se na promjene?
Definiranje promjene odnosi se na prijelaz iz jednog u drugo stanje, mijenjanje karakteristika, načina funkcioniranja i sličnog. Promjene se događaju kako u nama, tako i oko nas. Mijenjaju se živa bića, neživa okolina, navike, načini života, osobine svega što poznajemo. Sve je podložno promjeni, čak i kad se to čini nevjerojatnim i neočekivanim. U kontekstu čovjekovog funkcioniranja, promjene su neizbježne na svim područjima života. Popriličan broj ljudi ne voli promjene te na sami spomen o mijenjanju nekog aspekta, izražavaju svoje negodovanje. Najvjerojatniji razlog tomu je činjenica da su promjene u svijetu ljudi popratna pojava nečega što se zove donošenje odluka. Često je potrebno prije promjene donijeti niz odluka: je li promjena potrebna, u kojem smjeru će ona ići, kako će utjecati na okolinu itd. Sve odgovore na takva i slična pitanja, većinom opet donose – ljudi. Naime, poznato je da većina ljudi ne voli snositi odgovornosti, a donošenje odluka je upravo jedna od njih.
Leadership je ostvarivanje utjecaja na druge, a da bismo to mogli moramo razmisliti o brzini i kvaliteti donošenja odluka. Već dugo vremena ste svjesni da trebate nešto promijeniti u svojem načinu vođenja tima, ali nikako da to uspijete? Baš kad vam dobro krene, nesvjesno se vratite starim, neučinkovitim obrascima i zaključite – „Ne mogu raditi drugačije, jednostavno sam takav!“? Ma koliko se trudili, imate osjećaj da ne možete pobjeći od „svoje prirode“? Kao što mjesec upravlja plimom i osekom, tako i mi vjerujemo da postoji priroda svakoga od nas koja nama upravlja. Vjerujemo da svatko ima „svoj karakter“ koji je u velikoj mjeri jednak tijekom cijelog života. Kako preuzeti kormilo svojeg razvoja, umjesto prepuštanja plimi i oseci „svoje prirode“?
Kako uobičajeno funkcioniramo?
Ljudi su najrazvijenija bića na Zemlji. Imamo najsloženiji mozak, kognitivne kapacitete koji nam omogućuju razumijevanje i rješavanje vrlo složenih situacija i imamo sposobnost samosvijesti. Te karakteristike omogućile su nam unaprjeđenje funkcioniranja cjelokupnog društva kroz razvoj znanja, vještina, tehnologije, gradova i država. S druge strane, promotrimo li svakodnevno funkcioniranje ljudi, primjećujemo da svatko od nas ima određene obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja. Te obrasce čovjek ne mijenja lako. Čak i kad nam se više puta pokažu beskorisnima ili negativnima za naš život i dalje ih zadržavamo. Primjerice, na poslu možda kontinuirano preuzimate zadatke članova tima na sebe. Ne kažete „ne“ čak i kada ste svjesni da to nećete stići napraviti. To vam izaziva stres koji negativno utječe i na druge segmente vašeg života. Ili ste možda u kontaktu s članovima tima distancirani i ne pokazujete interes za njih, ali očekujete interes zauzvrat. Ili pak možda nekad reagirate burno i grubo prema drugima, a nije vam jasno zašto ne uspijevate ostvariti kvalitetne odnose.
Mnogo je primjera koji ilustriraju da često odlučujemo misliti i ponašati se na ustaljeni način, bez obzira hoćemo li ostvariti uspjeh ili ne. Konstantno i uporno „tupimo“ po istim obrascima ponašanja ili mišljenja, a svjesni smo da to ne vodi nikamo. Pritom, osvrnemo li se na razvoj društva od samih početaka do danas, neupitno je da posjedujemo ogromne kapacitete. Prije svega, kapacitete da imamo slobodu napraviti promjene. Čak i one koje se na prvu čine nemogućima. Što nas onda sprječava u punom iskorištavanju vlastitih kapaciteta i preuzimanju odgovornosti za upravljanje vlastitim životom i razvojem? Je li problem donošenje odluka da ćemo se promijeniti? Ili je ipak veći problem od donošenja odluka te odluke provesti u djelo i zadržati takve novonastale obrasce?
Što nas koči u promjeni?
Ljudski mozak razvijao se u okolini koja je po mnogo čemu drugačija od one u kakvoj živimo danas. Postojalo je puno manje resursa i puno više svakodnevnih životnih opasnosti. Na prvom mjestu bilo je preživljavanje, a ne ugađanje vlastitim potrebama i ispunjavanje želja. Opstanak je bio ono što je predstavljalo primarni cilj cijeloj vrsti. U skladu s tim se razvijao naš mozak. Naš je mozak naučio funkcionirati po automatskim obrascima koji štede energiju za situacije gdje je bila potrebna za preživljavanje. Sada je situacija ipak uvelike drugačija, a opasnošću danas smatramo čak i donošenje odluka i promjene. Zamislite samo naše pretke s jednakim mentalnim kapacitetima kao i mi, kako se smiju „problemima“ koje danas imamo. Danas pak živimo u okolini s puno više resursa i puno manje životnih opasnosti. Pritom, naš mozak najviše vremena funkcionira jednako kao i prije – automatski. Kada to sagledate na ovaj način, zvuči ironično, zar ne?
Ipak, dovoljno smo se prilagodili okolnostima da ponekad čak i odlučimo prkositi „svojoj prirodi“. Često se vadimo na to da smo stručnjaci u svom poslu i zapinjemo u starim obrascima. Pokušavamo promijeniti neki svoj nekoristan ili kontraproduktivan automatizam, jer smo svjesni da je nužno kako bi nam život bio kvalitetniji. Pregrizemo fobiju zvanu donošenje odluka i pripremimo se za promjenu. Promjenu koja će biti adaptivnija i za nas i za one oko nas. No, pritom nam se javi strah ili nedostatak vjere da se željena promjena može dogoditi. U konačnici to dovodi upravo do takvog ishoda i dodatno potvrđuje naše mišljenje da smo „jednostavno takvi“. Da za nas nema promjene i da se samo naučimo nositi s vlastitom osobnošću. To nas navodi da se vraćamo u automatske obrasce. Vraćamo se na staro i napustimo donošenje odluka i promjene. Prihvatimo svoje dosadašnje obrasce ponašanja kao da su u kamen uklesani! Dopuštamo strahu i sumnji da budu naš mjesec koji upravlja plimom i osekom našeg života, umjesto da mjesec budemo mi sami.
Što učiniti da budemo mjesec svoga života?
Kao što je i rečeno, ljudi su najrazvijenija bića na Zemlji, a ljudski mozak je kompleksniji od mozgova drugih. Upravo zato niste osuđeni na djelovanje kroz ponavljajuće automatske obrasce koji vam ne donose željeni efekt. Dana vam je ta mogućnost i sposobnost za donošenje odluka o promjenama. Niste stvoreni kao pasivni promatrači, već štoviše, imate najaktivniji mogući utjecaj. Pogotovo ako se radi o utjecaju na same sebe. Posjedujete sposobnost kreativnog funkcioniranja i izlaženja iz zadanih okvira i zone udobnosti. Dakle, možete smisliti beskonačno mnogo načina kako promijeniti sve što smatrate da zahtijeva promjenu. To vam može donijeti mnoge dobrobiti, kako osobne, tako i u odnosima s drugima. Jedino je pitanje kako pokrenuti taj proces, a odgovor je iznenađujuće jednostavan. Za početak, donošenje odluka o promjeni i poduzimanje akcije je ključno!
Prvenstveno, odbacite strah od nepoznatog i sumnju da su promjene moguće. Zamijenite ih uvjerenjem da možete napraviti i biti sve što zamislite. Zatim, maknite fokus svoje pažnje sa svega lošeg što vam se događa i što vam nedostaje. Uočite sve dobro što već imate i iskoristite te svoje snage kako biste unaprijedili sve što želite. Nakon toga, fokusirajte se na one stvari koje su vam u životu važne – posao, hobije, odnose. Potražite način kako da u njima budete najbolja verzija sebe. Nadalje, preuzmite odgovornost za svoj život, vjerujte u sebe i djelujte, jer jedino djelovanjem povećavamo šansu da postignemo željene ishode. Konačno, odaberite biti svoj mjesec, upravljati plimom i osekom svoga života i učiniti ga da bude kao more – beskrajno i predivno!
Kako donošenje odluka shvatiti kao prednost?
Donošenje odluka o promjeni nije teret, ako to sagledate s pozitivne strane! Pozitivna psihologija nam govori da donošenje odluka ima mnoge prednosti kojih možete postati svjesni tek kada se upustite u to. Posebice ako se donosi odluka o nekoj važnoj promjeni. Dosad je većinom govoreno o promjenama na sebi, promjenama svojih mišljenja, karakteristika i ponašanja. Međutim, kao što smo sposobni mijenjati sebe, sposobni smo promjenama utjecati i na okolinu. Naravno, taj utjecaj može ići u različitim smjerovima, od pozitivnog do negativnog. Isto tako, sami određujemo intenzitet kojim ćemo, putem promjena, utjecati na okruženje. Dakle, što bolje promjenu isplanirate, to ćete imati veću kontrolu nad njom i njenim učincima. Uvijek treba uzeti u obzir sve moguće posljedice promjena, pogotovo ako njima utječete na veće mase. Koliko god bilo pozitivnijih strana, prisjetite se da su odluke i pravo i odgovornost i nemojte bježati od te spoznaje.
Stoga, ako se vratimo na prvobitno promišljanje o tome kako su odluke o promjenama više dar nego kazna, važno je istaknuti upravo taj utjecaj na druge. Kada se uvodi neka promjena, čak i ona najbanalnija, trebate biti svjesni može li se ta promjena na nekoga odraziti. Nakon toga, trebali biste se zapitati kako će se ta promjena odraziti na tu određenu skupinu ljudi. Hoćete li možda uvođenjem promjene nekoga ugroziti, povrijediti, dok ćete s druge strane nekoga neopravdano poštedjeti ili uzvisiti? Mnogi ljudi zloupotrijebe svoje mogućnosti da promjenama preoblikuju živote svoje okoline. Nemojte biti jedni od njih! Kada ste svjesni da će vaše odluke, možda tek potencijalno utjecati na nekoga, zaustavite se i promislite. Osvijestite si kakvu odgovornost imate i jeste li spremni podnijeti moguće posljedice svoje odluke. Ovime vas ne nastojimo zastrašiti, već samo želimo da budete pažljivi. Ipak se često radi o drugim ljudima i neopravdano je poigravati se s tim.
Preuzimanje kormila – poboljšan način vođenja
Na samom početku teksta napisano je kako je oslobađanjem straha od promjena moguće promijeniti neučinkovite obrasce vodstva. Zamislite (ili ako je to stvarna situacija u vašem životu, ne morate ju zamišljati) da ste vođa nekog tima. Uviđate već neko vrijeme da članovi tima ne funkcioniraju dobro zajedno, da zadaci nisu kvalitetno obavljeni. Ili pak uviđate nedostatak zajedničkih ciljeva, nekoherentnost cijele grupe, manjak razumijevanja prema potrebama pojedinaca. Dakle, svjesni ste da postoji problem i da se od vas kao vođe očekuje da ga pokušate riješiti. Svjesni ste da je potrebna promjena i da morate „zagospodariti vlastitom plimom i osekom“. No, niste sigurni kako to učiniti i ne udostojite se odvažiti na uvođenje promjena. Niste sigurni kako će potencijalne promjene utjecati na druge članove tima. Strah vas je da svojim intervencijama ne biste dodatno pogoršali situaciju. U nedoumicama koje se javljaju, ostajete u pasivnoj poziciji, dok vaš tim sve više tone. Kako to spriječiti?
Proces promjene treba proći određene faze. Kada vi sami uvidite potrebu za promjenom, već ste djelomično zakoračili u taj proces. Možda u početku nastojite sami pokušati promijeniti situaciju bez zahtijevanja da u tome sudjeluju i drugi ljudi. No, uočavate da je potrebna povratna informacija o tome što se treba mijenjati, a što ne. Tada krećete s pripremama za promjenu i osmišljavanjem strategija kako doći do željenog cilja. Ključni dio promjene gdje se zaista i vidi nekakva različitost u odnosu na ranije je upravo poduzimanje akcije. U toj fazi vi konkretnim radnjama i tehnikama provodite riječi i ideje u djela. Nakon što primijenite sve isplanirane strategije, postignete promjenu i vaš tim njome bude zadovoljan, nastojte održati novonastalo stanje. Nastojte spriječiti povratak na staro i pratiti znakove koje dobivate iz okoline. Ponekad oni znače više nego same riječi!
