Prepoznati znakove burnouta velik je korak. No još je važnije znati što učiniti kada shvatimo da više ne možemo kao prije. Jedan od ključnih koraka u prevenciji i zaustavljanju sagorijevanja jest otvoreni razgovor s nadređenima. U ovom blogu donosimo savjete kako voditi takav razgovor na način koji je iskren, konstruktivan i usmjeren na rješenja.
Zašto je razgovor s nadređenima važan?
Mnogi ljudi izbjegavaju razgovarati o svom unutarnjem stanju zbog straha da će ispasti slabi, da će ih kolege i nadređeni osuditi ili da će izgubiti posao. No, ako ne izgovorite ono što vas muči, problemi će samo rasti. Nadređeni vam ne mogu pomoći ako ne znaju što se vam događa. Dobro vođeni razgovor može donijeti olakšanje, podršku i konkretne promjene.
Važnost otvorenog razgovora s nadređenima posebno dolazi do izražaja kada se radi o stresu i prijetnji burnoutu, odnosno sagorijevanju na poslu. Burnout je rezultat dugotrajnog nakupljanja pritiska, premora i osjećaja preplavljenosti obavezama. Kada ostanete sami sa svojim brigama i ne nalazite način kako iskazati svoje potrebe ili poteškoće, rizik od sagorijevanja znatno se povećava. Iako vam se može činiti teško govoriti nadređenom o svojim granicama ili osjećaju premorenosti, to je prvi i najvažniji korak prema rješavanju problema.
Otvoreni razgovor s nadređenim omogućava da pravodobno ukažete na stres kojem ste izloženi i spriječite njegovo daljnje gomilanje. Nadređeni često nisu svjesni koliko su pojedini zadaci ili radni uvjeti opterećujući za članove tima, jer nemaju uvid u individualna iskustva zaposlenika. Razmjena informacija pomaže vama jer ćete dobiti podršku, a pomaže i organizaciji, koja može prilagoditi zadatke, preraspodijeliti radne obaveze ili uvesti dodatne resurse. Prava promjena može se pokrenuti tek kada vi i nadređeni zajednički radite na rješenju.
Također, razgovor s nadređenim može pomoći u jačanju osjećaja pripadnosti i povjerenja unutar tima. Kad sami nosite teret stresa stvarate problem sebi povećanim rizikom za burnout, a istovremeno narušavate odnos s kolegicama i kolegama na radnom mjestu.
Važno je naglasiti da razgovor ne mora biti težak ni konfliktan. Dovoljno da jasno i iskreno iznesete svoja zapažanja, kako se osjećate i što mislite da vam je potrebno za izlazak iz takve situacije. Mnogi nadređeni cijene otvorenost i žele imati zadovoljne i motivirane zaposlenike. Uzmemo li u obzir koliko burnout može negativno utjecati na karijeru, zdravlje i privatni život, investicija truda u iskrenu komunikaciju isplatit će vam se višestruko.
Kako se pripremiti za razgovor o burnoutu s nadređenim
Priprema za razgovor o sagorijevanju na poslu s nadređenim izuzetno je važna kako biste razgovor vodili samouvjereno i konstruktivno, a nekoliko temeljnih koraka će vam omogućiti jasno sagledavanje vaših potreba i povećati šanse za dobivanje željene podrške.
- Zapišite što vam se događa bilo da su poteškoće fizičke (npr. umor, nesanica, glavobolje), emocionalne (osjećaj praznine, razdražljivost, gubitak motivacije) ili bihevioralne (poteškoće s koncentracijom, povlačenje iz timskih aktivnosti). Pokušajte prepoznati kada su se simptomi počeli javljati, jesu li se s vremenom pojačali te jesu li povezani s konkretnim situacijama.
- Postavite realna očekivanja i budite svjesni da prvi razgovor neće odmah dovesti do trenutnog rješenja već da je on prvi korak ka promjenama. Ostanite fleksibilni ako menadžer zatraži vrijeme u kojem će razmisliti o tome što ste mu rekli kao i za njegove prijedloge koji se mogu razlikovati od vaših. Na taj način povećavate šansu da budete shvaćeni i podržani.
- Razmislite što bi vam, u realnim okvirima, pomoglo. Razmotrite opcije poput privremenog ili trajnog smanjenja opsega posla, uvođenja povremenog rada od kuće, veću fleksibilnost radnog vremena, češće pauze ili konkretniju podršku voditelja i kolega. Pripremite više moguće rješenja i budite spremni na kompromis. Ponekad ni vi niti nadređeni ne možete odmah ispuniti sve želje pa je ključna otvorenost prema pronalasku rješenja.
Kako s nadređenim započeti razgovor o vlastitom burnoutu
Umjesto upiranja prstom u vanjske okolnosti ili kritiziranja, usmjerite razgovor na sebe i svoje doživljaje, čime pokazujete zrelost, odgovornost i spremnost na suradnju. Jedan od učinkovitih načina započinjanja ovakvog razgovora je upotreba „ja poruka“ poput ove: „Želim s vama podijeliti nešto što mi je važno i što već neko vrijeme osjećam. Primijetila sam da se osjećam iscrpljeno i da mi je sve teže koncentrirati se. Zabrinuta sam da bi to moglo utjecati na moj rad. Voljela bih porazgovarati o mogućim rješenjima.“
Ovakvim pristupom šaljete poruku da ste svjesni svojih osjećaja i da vam je važno očuvati profesionalnost. To automatski smanjuje mogućnost da se nadređeni postavi obrambeno ili razvije otpor prema razgovoru.
Pokažite brigu za kvalitetu svog posla i vlastitog razvoja: „Iako želim svoj posao raditi što bolje mogu, teško mi je posljednjih tjedana održati visoku razinu posvećenosti zadacima.“
Odaberite pozitivan, suradnički ton i izrazite zahvalnost što imate priliku otvoreno razgovarati: „Hvala vam što ste mi omogućili da podijelim svoje iskustvo s vama.“ te naglasite da vam je obostrano zadovoljavajuće rješenje. Ostanite otvoreni za prijedloge nadređenog te izražavajte spremnost na kompromis i fleksibilnost.
Otvoren, empatičan i jasno formuliran uvod u razgovor o burnoutu može napraviti veliku razliku u ishodu – potiče razumijevanje, otvara vrata suradnji i doprinosi zdravijoj radnoj atmosferi. Takvim pristupom jačate i vlastitu otpornost te gradite organizacijsku kulturu u kojoj je briga o mentalnom zdravlju važan dio profesionalnog života.
Kako voditi razgovor s nadređenim koji ne pokazuje razumijevanje
Ako tijekom razgovora imate osjećaj da nadređeni ne razumije vaše argumente ili osjećaje, a želite izbjeći uključivanje trećih osoba ili ponavljanje sastanaka, postoji nekoliko strategija koje možete primijeniti kako biste razgovor usmjerili u produktivnijem smjeru.
Nakon što nadređeni izrazi svoje mišljenje ili stav, pokušajte sažeti njegova zapažanja vlastitim riječima: „Ako sam dobro shvatila, čini mi se da…” Ovakvim pristupom pokazujete volju za razumijevanjem i pružate priliku nadređenom da pojasni ili nadopuni svoje viđenje.
Ponavljajte svoje ključne argumente mirno i jasno, držite se činjenica i izbjegavajte ulazak u rasprave oko interpretacija. Dodajte da razumijete da je moguće da ne dijelite isto iskustvo ili viđenje situacije te da vam je važno podijeliti s njim kako se osjećate.
Na kraju razgovora, bez obzira na ishod, izrazite zahvalnost što ste imali priliku razgovarati. Tako ćete ostaviti dobar dojam i ostaviti otvorena vrata buduću otvoreniju komunikaciju.
Prava i granice
Zaposlenici imaju temeljno pravo na zdravlje i sigurnost na radnom mjestu koje uključuje očuvanje fizičkog, mentalnog i emocionalnog blagostanja. U svakodnevnom poslovnom okruženju, pritisci, rokovi i zahtjevi mogu postati preplavljujući i u takvim okolnostima, imate pravo prepoznati znakove vlastite iscrpljenosti i zatražiti pomoć bez straha od stigmatizacije ili negativnih posljedica po svoju karijeru. Bilo da se radi o potrebi za smanjenjem obujma posla, fleksibilnijim radnim rasporedom ili stručnom psihološkom savjetovanju, poslodavac ima obvezu osigurati uvjete koji omogućuju očuvanje vaše radne sposobnosti.
Traženje prilagodbe radnog okruženja ili procesa nije znak vaše slabosti, već razumne brige za vlastito zdravlje i kvalitetu obavljenog posla. Odgovoran radnik je onaj koji je sposoban jasno komunicirati svoje granice i potrebe. Takvo ponašanje doprinosi održivosti rada, smanjuje fluktuaciju i sprječava dugoročne izostanke zbog bolesti. Postavljanje granica, u tom kontekstu, ne treba tumačiti kao otpor ili nedostatak angažmana. Naprotiv, ono je izraz zrelosti, svijesti o vlastitim kapacitetima i poštovanja prema profesionalnim obvezama. Kada se granice postave jasno i dosljedno, one omogućuju bolje upravljanje vremenom, kvalitetniju koncentraciju te smanjuju rizik od pogrešaka, konflikata i nerazumijevanja unutar tima.
Osjećaj odgovornosti prema sebi i poslu podrazumijeva prepoznavanje trenutaka kada je potrebno stati, usporiti ili potražiti podršku kako bi se spriječile trajne štete. Mentalno zdravlje nije luksuz niti sporedna tema. Ono je osnova za sveukupnu profesionalnu učinkovitost, suradnju i dugoročno zadovoljstvo poslom. Vašem menadžeru možda treba pomoć da prepozna važnost ovih potreba pa je tim važnija vaša spremnost da potaknete ovakav razgovor.
Razgovor s nadređenima je samo jedan korak. Dugoročno je važno redovito provjeravati vlastito stanje, održavati ravnotežu između posla i života te učiti kako upravljati stresom i energijom.
Sagorijevanje se ne rješava preko noći, a otvoren dijalog može biti početak ozdravljenja.
Tekst je dio transkripta emisije Šiza kriza“ slavonskobrodskog neprofitnog radija 92FM u kojoj je Tanja sudjelovala s urednicom Davorkom Čavar-Lovrić 7. svibnja 2025. na temu „Možemo li spriječiti sagorijevanje na poslu?“.
