Liderstvo u krizi

Kako bi se to dogodilo, potrebno je razviti liderska znanja i vještine i dosljedno ih koristiti. Gotovo da nema poduzeća, a samim time i lidera, na čije poslovanje nije utjecala kriza uvjetovana COVID-19 virusom. Ova kriza je najteža od svih dosadašnjih, jer se sastoji od elemenata koji su međusobno oprečni, pa zahtijevaju i oprečna rješenja. Krizom su posebno pogođena mala, obiteljska poduzeća zbog nedostatka resursa potrebnih za prevladavanje situacije. Paradoksalno, drugi dio krize nastaje upravo zbog glavne metode koja se koristi kao pokušaj rješavanja krize – karantene. Drugi dio krize se očituje kroz zaustavljanje ili smanjenje poslovanja većine poduzeća. Nadalje, ona koja posluju, posluju u otežanim uvjetima socijalne izolacije, dislociranosti, poteškoća s dobavljačima, kupcima i slično.

Kako bi bio u mogućnosti što uspješnije ploviti po olujnom moru ove krize, lider treba što prije sjesti i pokušati pronaći odgovor na sljedeća pitanja:

• Kako poslovno preživjeti vrijeme karantene?
• Kako organizirati posao u otežanim uvjetima?
• Kako smanjiti stres zaposlenika i motivirati ih za rad?
• Kako donijeti teške odluke i kako ih komunicirati zaposlenicima?
• Kako se oporaviti nakon krize?

Odgovornost lidera u krizi

O sposobnosti lidera da preuzme odgovornost i pronađe odgovor na prethodna pitanja, ovisi opstanak i dobrobit zaposlenika i poduzeća. Budući da se važnost liderstva dodatno povećava u vremenu krize bitno je za nošenje s takvim situacijama osnovati tim za upravljanje kriznim situacijama koji će lideru pomoći u pronalasku najboljih odgovora na gore navedena pitanja.

Prvi korak svakog lidera treba biti krizni plan nakon čijeg se kreiranja preporučuje, kroz krizni menadžment, poduzeti  sljedećih šest koraka: 

• Sagledati objektivno situaciju i vidjeti može li se uopće nastaviti sa poslovanjem. Koje aktivnosti je sve potrebno poduzeti da bi poslovanje unutar krize i dalje bilo uspješno i za organizaciju i za pojedinca. Kako bi ovladao krizom, ključno je da lider osim sagledavanja svih posljedica koje rizik može prouzročiti, prepozna postojeće potencijale organizacije.
• Ako se u razdoblju krize ne može poslovati zbog određenih ograničenja (npr. Vladine mjere), treba sagledati sve opcije vezane za zadržavanje, odnosno zbrinjavanje ljudi i otvoreno s njima o tome razgovarati. Nužno je, kroz programe prekvalifikacije i reorganizacije unutar poduzeća, reducirati zaposlenike te formirati timove za buduće uspješno poslovanje tijekom krize. Potrebno je razgovarati i o mogućim budućim scenarijima, kako bi zaposlenici dobili što više informacija nužnih za organizaciju vlastite karijere i života – kratkoročno i dugoročno.

Komunikacija – ključna stvar za prebroditi krizu

• Ako se poslovanje u razdoblju krize nastavlja, lider treba zaposlenicima jasno prezentirati na čemu će se raditi i na koji način, kako bi se mogli što brže i bolje prilagoditi novonastalim uvjetima. Budući da je temeljni problem među zaposlenicima u vrijeme poslovne krize nedostatak motivacije, može doći do štrajka, pojačane stope fluktuacije i neadekvatne radne učinkovitosti. Lider za vrijeme krize treba motivirati svoje zaposlenike.
• Ako lider stvori motivirajuće uvjete, pokuša upoznati svakog člana tima i njegove glavne izvore motiviranosti, zada svakom članu svoga tima ostvarive ciljeve i točno prezentira što očekuje od njih, poslovanje i u kriznom razdoblju može rezultirati samo dobrim rezultatima i uspjehu organizacije, lidera, a i svakoga člana tima pojedinačno. Lider treba održavati komunikaciju sa zaposlenicima kroz redovne sastanke. Sastanci trebaju biti i individualni i grupni. Na taj način lider može pratiti njihove trenutne aktivnosti, koordinirati ih te zajedno s njima pronalaziti rješenja za objektivne poteškoće koje se mogu svakodnevno javljati. Kroz sastanke lider može saznati očekivanja svakoga člana tima, njihovu motivaciju te očekivanja.  Ispravno krizno komuniciranje najvažnije je za smanjenje stresa vezanog za rad. Zbog toga se krizni menadžment mora pobrinuti da se izbjegnu greške u kriznom komuniciranju. Iduće savjete lider i krizni tim trebaju uzeti u obzir ako žele da im krizno komuniciranje urodi plodom:
  • Potrebno je odmah početi tražiti rješenje za krizu, a ne tek kada javnost postane upoznata s njom.
  • Imajte proaktivan stav prema medijima i surađujte s njima.
  • U medijskim priopćenjima koristite jezik koji je razumljiv javnosti.
  • Uz pisane, pokušajte što češće davati i usmene izjave.

Razmišljati o rješenjima i prije nego se kriza pojavi

• Bilo da vaše poduzeće u krizi normalno nastavlja s radom uz određene preinake ili je poslovanje u potpunosti spriječeno, krizni menadžment treba obuhvatiti brigu o mentalnom zdravlju zaposlenih. Organizacija bi trebala pokušati omogućiti zaposlenicima psihološku podršku. Na taj način bi se mogli, uz stručnu pomoć, lakše nositi s velikim izazovima koje trenutno imaju u poslovnog, ali i privatnom životu (npr. zabrinutost za zdravlje, socijalna izolacija, pojačana briga za djecu i/ili starije ukućane, neizvjesnost, tjelesni i psihički simptomi stresa i slično) i koji mogu izazvati sagorijevanje (eng. burnout). Krizni menadžment ne smije zanemariti činjenicu kako efikasnost organizacije ovisi o blagostanju njezinih zaposlenih. Oni zaposlenici koji na radnom mjestu imaju osiguranu psihološku podršku su produktivniji i imaju manju stopu izostajanja s posla. Ako se to dogodi i u vašoj organizaciji, lideru će krizni menadžment biti značajno olakšan.
• Bez obzira na trenutnu spriječenost poslovanja (bila ona djelomična ili potpuna), stvari ne treba prepustiti slučaju. Kroz krizni menadžment treba sagledati mogućnosti poslovanja nakon krize i već sad početi s pripremama za to razdoblje. Pripreme će uključivati aktivnosti poput postavljanja procesa i procedura u organizaciji koje lider nije stigao u vrijeme intenzivnih aktivnosti s klijentima, organiziranja dokumentacije, učenja novih znanja i vještina, razmatranja povezivanja s drugim poduzećima u svrhu zajedničke suradnje, itd.

Ključne liderske vještine u krizi

Lideri koji su stekli liderske vještine prije krize, sigurno će nastaviti prakticirati ih i tijekom krize, jer su već imali prilike posvjedočiti u njihovu korisnost u funkciji organiziranja i motiviranja ljudi na kvalitetan rad. Problem je s menadžerima koji prije krize nisu stigli razviti liderske vještine, bilo zato što je posao već bio „uhodan“ ili zato što su se i sami više bavili operativnim zadacima. Njima će krizni menadžment predstavljati veći izazov.

Krizu se na najbolji način (uz što manje šteta i što brži oporavak) može prebroditi samo sustavnom i dosljednim razvojem i primjenom liderskih znanja i vještina. Zato je sad vrijeme da lideri „uskoče“ u tu ulogu na način da poduzmu prethodno navedene korake. Upute kako uspješno voditi ljude i poslovanje omogućit će im da kvalitetno i točno reagiraju na određene aspekte krize. Osobine na koje lideri trebaju obratiti pažnju kako bi ih što prije razvili i izražavali u svakodnevnom ponašanju:

• Smirenost u komunikaciji – emocionalna kontrola
• Lider mora tijekom komunikacije sa zaposlenicima ostati smiren jer način na koji on komunicira služi kao primjer ostalim članovima tima. 
• Otvorenost za razgovor i o najtežim temama i iskrenost u davanju informacija
• Iznimno je važno da lider zaposlenima otvoreno kaže što očekuje od njih i objasni zašto misli da će upravo to što očekuje od njih pomoći u oporavku od krize i „vraćanju na staro”.
• Sagledavanje svih mogućnosti i prijetnji u okolini te donošenje odluka kako nabolje odgovoriti na njih
• Pozitivan stav prema ljudima i spremnost na intenzivniju komunikaciju, kako bi ih motivirali i smanjili stres. Također je potrebno prilagoditi način komunikacije svakom članu tima.

Odgovornost i komunikacija kao glavne uloge za prebroditi krizu

Pravi lider u krizi pokazuje jednak omjer odgovornosti, komunikativnosti i kreativnog pristupa rješavanju svih aspekta ove zahtjevne situacije. Brojna istraživanja pokazala su kako zaposlenici više cijene i poštuju kada je lider u krizi spreman prihvatiti odgovornost. Zaposlenici će svoju pažnju češće usmjeriti na liderove postupke, nego na ono što im je lider rekao da naprave. Upravo lider snosi najveću odgovornost u poduzeću zato što njegove greške mogu za posljedicu imati poslovnu krizu. Zbog toga je bitno da, ako do njih već dođe, lider nešto nauči iz vlastitih grešaka.

Lideri nakon što kriza završi često navode da nisu bili zadovoljni s komunikacijom koju su sa zaposlenicima ostvarili u tim izazovnim vremenima. Kako bi to promijenili, trebaju obratiti pažnju na jasnoću komunikacije sa svojim zaposlenicima kako bi oni ispravno shvatili prenesene poruke. Komunikacija lidera će se percipirati jasnom ako se razumljivo izražava, izbjegava nepoznate riječi i misao prenosi u cijelosti.

Također je bitna jezgrovitost komunikacije, odnosno, potrebno je umjerenost u broju informacija koje lider šalje svojim sugovornicima. Ne treba slati previše informacija jer takve poruke zaposlenici teže registriraju. No, također treba pripaziti na to da poruka koju želi poslati ne sadrži premalo informacija kako ne bi bio percipiran neuvjerljivim govornikom. Iznimno je važno da svaka informacija koju lider u krizi prenese zaposlenicima bude prethodno provjerena, sigurna i točna, jedino na taj način moguće je prebroditi krizu.

Kreativni lideri unapređuju kulturu organizacije

Današnje globalno okruženje zahtijeva kreativne lidere. Kreativnost i inovacije omogućuju organizacijsku promjenu. Organizacijska se promjena odnosi na promjenu trenutnog stanja prema budućem željenom stanju, što je prijeko potrebno u razdoblju krize.

Dva su najbitnija aspekta kreativnosti koje bi svaki lider trebao posjedovati: fleksibilnost i spremnost za poduzimanjem rizika. Kreativni lideri imaju uloge stvarati nove ideje i njegovati organizacijsku kulturu u kojoj svaki zaposlenik može imati nove i korisne ideje. Na taj način kreativni lideri unapređuju kulturu inovativnosti unutar organizacije. Ipak, lider treba održati određeni balans u tome koliko slobode za eksperimentiranje imaju zaposleni. Zbog toga kreativno liderstvo ponekad mora obuhvaćati i naređenja i kontrolu.

Pravog lidera kriza može pokolebati, ali samo kratkoročno, jer zna da krizni menadžment i za najizazovnije situacije ima spremna rješenja. Zna i da krizni menadžment zahtijeva stalno sagledavanje informacija i donošenje brojnih odluka. On također zna i da ako donese pogrešnu odluku, uvijek ju može promijeniti. Naposljetku, svjestan je toga da je najgora odluka – ne donošenje odluke. Na kraju, njegovo iskustvo mu je pokazalo da jedino aktivnim pristupom rješavanju krize može smanjiti stres, spriječiti sagorijevanje na poslu (eng. burnout) te povećati imunitet kako sebe, tako i svojih zaposlenika. Čak i da je ovo zadnje jedini razlog za lidersko ponašanje – vrijedi svake sekunde truda.