Blog post menadžment

Vođenje temeljeno na vještinama voditelja

Igor Pureta
Vještine vođenja i upravljanja se mogu naučiti

Vođenje temeljeno na vještinama vođenja implicira da vještine možemo naučiti pa ćemo postati učinkovit menadžer. Zato je naš zadatak stalno učiti!

Katz je 1995. proveo istraživanjei rezultate objavio u Harvard Business Review u članku pod nazivom "Vještine učinkovitog menadžera”. Time je potaknuta rasprava o ulozi vještina u vođenju. Pristup vođenju temeljen na vještinama je u osnovi vrlo sličan pristupu temeljenom na crtama ličnosti. Razlika podrazumijeva da se vještine isposobnosti, mogu naučiti i mijenjati, pa tako svatko može postati učinkovit menadžer. Promatrajući voditelje na njihovom radnom mjestu, Katz jeidentificirao tri osnovne grupe vještina koje su potrebne za uspješno obavljanje posla.

U prvu grupu se ubrajaju tehničke vještine, odnosno znanje i stručnost u određenom poslovnom području iliaktivnosti. One uključuju specifične sposobnosti za to određeno područje, zatim analitičke sposobnosti te sposobnosti korištenja prikladnih oruđa i tehnika. Slijede međuljudske vještine, odnosno znanje i sposobnost rada s ljudima. One omogućuju voditelju da uspješno surađuje s podređenima, kolegama i nadređenima uostvarenju ciljeva poduzeća. Treću grupu čine vještine apstraktnog mišljenja, odnosno sposobnost rada na razini ideja i pojmova. Važnost određenih vještina voditelja mijenja se ovisno o tome gdje se voditelj nalazi u hijerarhiji vođenja. Za menadžere na nižim razinama najvažnije su tehničke i međuljudske vještine, za one na srednjoj razini sve tri skupine vještina. Za one na višim razinama primarne su vještine apstraktnog mišljenja i međuljudske vještine.

Vještine voditelja za 21. stoljeće

Mumford je sa svojim suradnicima 2000. definirao potrebne vještine temeljene na istraživanju koje je započelo ranih devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Istraživanje je podržalo i financiralo Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva. U istraživanje je bilo uključeno 1.800 časnika iz 6 hijerarhijskih razina. Njihov je zadatak bio opisati "djelotvornu izvedbu", a je ona definirana modelom sačinjenim od 5 sastavnica:

Kompetencije

  • rješavanje problema – voditeljeva sposobnost kreativnog rješavanja novih, neobičnih i nejasnih problema,
  • socijalne prosudbe – sposobnost razumijevanja ljudi i društvenih sustava,
  • znanje – skup podataka i mentalnih struktura koje se koriste u organiziranju podataka; 

Individualna obilježja

  • opće kognitivne sposobnosti – inteligencija osobe (perceptivna izoštrenost, obrada podataka, opće vještine zaključivanja, sposobnost kreativnog i divergentnog mišljenja, vještine pamćenja),
  • kristalizirana inteligencija – inteligencija stečena tijekom vremena, uskladišteno znanje koje stječemo iskustvom,
  • motivacija – voditelji moraju biti voljni i motivirani suočiti se sa složenim organizacijskim problemima, moraju biti voljni pokazati dominantnost, trebaju biti odani dobrom društvenom utjecaju poduzeća,
  • osobnost; 

ishodi vođenja

  • uspješno rješavanje problema (osmišljavanje rješenja koja su logična, učinkovita i jedinstvena),
  • učinak (stupanj u kojem je voditelj uspješno obavio dodijeljene mu dužnosti);

radno iskustvo

  • izazovni radni zadaci,
  • mentorstvo,
  • prikladan trening i
  • izravno iskustvo u rješavanju novih i neobičnih problema mogu pomoći voditeljima; radno iskustvo može pozitivno djelovati i na individualna obilježja;

utjecaji okoline neovisni o

  • sposobnostima,
  • obilježjima i
  • iskustvima voditelja (npr. razine vještina podređenih).

Kompleksnija slika vještina koje su nam potrebne

Vještine treba i naučiti

Ovim je modelom postavljena kompleksnija slika vještina nužnih za učinkovito vođenje. Model pretpostavlja da suishodi vođenja izravan rezultat voditeljevih vještina u rješavanju problema, društvenoj procjeni i znanju. Svaka sastavnica sadrži veliki repertoar vještina, pričemu utjecaj okoline i iskustvo u poslu igraju izravnu ili neizravnu ulogu u učinkovitosti voditelja. Model vođenja pomoću vještina pruža nam mogućnost da postanemo učinkovit voditelj u poduzeću. Model je intuitivno privlačan jer implicira da svatko može postati učinkovit voditelj ako intenzivno radi na razvoju svojih vještina. Pri tome nije potrebno raditi na svim vještinama već pomaže akoradite i samo na nekima od njih. Istovremeno model obilježava i nedostatak kojisu kasniji istraživači pokušali ispraviti, a to je da ima slabu prediktivnuvaljanost, jer ne objašnjava kako varijacije u vještinama mogu utjecati na voditeljevuučinkovitost.

Pristup temeljen na vještinamau kontekstu suvremenih poduzeća povezan je s razinom stručnosti u nekomspecifičnom području. Pristup stavlja naglasak na konkretne vještinepojedinca. Prva razina se odnosi na rješavanje problema, podrazumijevasposobnost definiranja nekog problema, prikupljanje podataka o problemu,definiranje novog pristupa tom problemu te planiranje njegovog rješavanja. Druga razina povezana je sa socijalnom prosudbom. U poduzeću ona voditelju omogućavasuradnju s članovima tima u svrhu rješavanja problema i osiguravanja podrške promjenama koje se uvode. Njome se naglašava važnost razumijevanja stavova članova tima o problemu ili njegovom rješenju. Ona omogućava i razumijevanje potreba,ciljeva te zahtjeva različitih strana u poduzeću. Sukladno tome prosudba vodi ka prilagođavanju vlastitog ponašanja.

Znanje kao vještina voditelja

Time se uspješno članovi tima uvjeravaju u dobrobit promjene ili rješava sukob koji je nastao zbog te promjene. Posljednja vještina odnosi se na znanja. Znanje i njegova primjena ne odnosi se samo na znanje pojedinca već mora prožeti cijelo poduzeće. Znanje ima vrlo važnu ulogu. Voditelji moraju pratiti nova znanja koja nastaju u njihovom području interesa. Uz to oni moraju iz postojećeg inovonastalog znanja, mnogo izrazitije nego dosada prenositi ljudima oko sebe ona znanja koja smatraju presudnima za napredak.

U poduzećima su uspješni oni voditelji koji dubinski poznaju interne i eksterne elemente poduzeća. Pod internim elementima podrazumijevaju se npr. proizvodi ili usluge poduzeća, zadaci, ljudi te samo poduzeće. Eksterni su elementi npr. kupci ili klijenti, dobavljači, konkurencija, vlada, mediji i društvene organizacije. Uz znanje o spomenutim elementima, uspješni voditelji posjeduju i znanje o različitim načinima na koje su ovi elementi povezani.

Prema nekim podacima nove razine znanja kao globalna zajednica dostižemo svakih 5 godina. To znači da ono što smo učili prije 5 godina danas i nije toliko aktualno. To znači da ono što danas učimo za 5 godina neće biti toliko važno! Bez obzira je li vam ova teorija bliža i lakše razumljiva od drugih sigurno je da na svojim vještinama trebate stalno raditi i stalno ih usavršavati.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.