Blog post coaching

Zahvalnost, kao i mišiće, stječemo vježbanjem

Ramiro

U zdravom tijelu zdrav duh kaže narodna poslovica koja se može primijeniti i na druga područja naše osobnosti pa tako i zahvalnost. Pri tome treba imati na umu da vježbanje u području jednog prostora za napredak ne znači da vježbanje drugih možemo zapostaviti.

Jeste li znali da aktivnosti poput pisanja dnevnika ili pisama zahvalnosti, mogu značajno povećati osjećaj zadovoljstva životom, te unaprijediti naše mentalno i fizičko zdravlje? Puno istraživanja u psihologiji proučava koncept zahvalnosti. S jedne strane zahvalnost možemo promatrati kao ljudsku osobinu, koja nam omogućuje uočiti pozitivna ponašanja drugih prema nama (npr. da nam je netko u nečemu pomogao) i dati im do znanja da to cijenimo. S druge strane, zahvalnost se može promatrati kao emocija, koja se javlja kada postanemo svjesni da nam se dogodilo nešto pozitivno što nismo očekivali (npr. poklon za rođendan), kao i u situacijama u kojima smo izbjegli neki negativni događaj (npr. preživljavanje nesreće). Prema tome, iako se možemo razlikovati u sposobnosti prepoznavanja situacija zbog kojih bi se trebali osjećati zahvalno, kao i općenito u čestini doživljavanja ove emocije, svjesnim akcijama, poput pisanja dnevnika zahvalnosti (u kojem se prisjećamo i zapisujemo pozitivne događaje tijekom dana na kojima smo zahvalni), zapravo "odabiremo osjećati zahvalnost". Na taj način odabiremo staviti svoj fokus na ono što je pozitivno u našem životu.

Zašto ne treba zanemarivati pauze na poslu?

U današnjem ubrzanom i kompleksnom svijetu, većina zaposlenika je fokusirana na produktivnost, odnosno ostvarivanje što boljih rezultata u što kraćem roku. Zato se često, vjerojatno i vama, događa da uzimate vrlo malo pauza od posla ili ih ne uzimate uopće, pa čak ni predviđenih 30 minuta za ručak. To najčešće proizlazi iz vjerovanja da ćete više posla napraviti ako ručak pojedete „na brzinu“, uz računalo, s namjerom da se „uštedi vrijeme“. Ipak, istraživanja pokazuju upravo suprotno – uzimanje pauze ima brojne prednosti. Redovito uzimanje pauza od posla zapravo povećava vašu produktivnost. Pritom je ključno i fizički i mentalno se odvojiti od posla za to vrijeme, jer time dobivate energiju za nastavak. Dodatno, ako imate dovoljno vremena za pauzu za ručak, vjerojatnije ćete se i kvalitetnije hraniti. Umjesto da pojedete nešto „na brzinu“, kada vjerojatno birate nešto nezdravo, možete izabrati zdraviji i cjelovit obrok. To doprinosi vašem fizičkom zdravlju koje je također važno za vašu dugoročnu uspješnost u poslu. Uz to, ukoliko pauzu za ručak provodite s kolegama, to ima dodatne prednosti. Ljudi su socijalna bića – uspostavljanje i održavanje odnosa s drugima važno je za našu mentalnu dobrobit. Upravo su neformalni razgovori s kolegama za vrijeme ručka korisni za stvaranje i održavanje takvih odnosa. Drugim riječima, zajedničko provođenje vremena na pauzi doprinosi i boljoj timskoj suradnji, što se pozitivno odražava i na uspjeh cijele organizacije! Zato spojite ugodno s korisnim i dogovorite redovite pauze za ručak sa svojim kolegama. Nema razloga da osjećate grižnju savjesti što vam treba pauza – to je dobro i za vas i za cijelu organizaciju.

Kako vas bučice na poslu mogu učiniti uspješnijima?

Duga razdoblja provedena u istoj poziciji najčešće rezultiraju manjim tegobama kao što su bolovi u leđima, ali dugoročno mogu dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema kao što su pretilost, dijabetes ili kardiovaskularni problemi. Premalo tjelesne aktivnosti dovodi i do nakupljanja stresa, lošeg raspoloženja, pa i anksioznih poremećaja i depresije. Iako su ovo već gotovo opće poznate informacije, često ih gubimo iz vida misleći da ćemo biti produktivniji, pa time i uspješniji, ako sjedimo pred računalom u kontinuitetu 8 sati. No istraživanja pokazuju upravo suprotno.

Organizacije čiji se zaposlenici redovito bave tjelesnom aktivnošću bilježe znatno manje izostanaka zaposlenika zbog bolovanja, kao i generalno njihov veći radni učinak, što se direktno odražava i na uspješnost cijele organizacije. Nedavno istraživanje pokazalo je impresivne učinke već običnog hodanja – procjenjuje se da kada bi sve odrasle osobe hodale samo 15 minuta više dnevno, svjetska ekonomija mogla bi rasti do prosječno 100 milijardi dolara godišnje do 2050. godine. Također, kada bi se pridržavali najmanje minimalnih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno, svake bi se godine dobilo do pet dodatnih produktivnih radnih dana po osobi, zahvaljujući povećanju kvalitete života i radne angažiranosti.

Pritom, osobito značajnom pokazala se tjelesna aktivnost na radnom mjestu - na dane kada su zaposlenici u radnom vremenu uzimali kratku pauzu za tjelesnu aktivnost po izboru, njihove vještine upravljanja vremenom, kognitivna učinkovitost i sposobnost ispunjavanja rokova znatno su se poboljšale, a njihov ukupni radni učinak povećao se za čak 15% u odnosu na dane kada nisu vježbali. Također, zaposlenici koji su vježbali na poslu bili su strpljiviji i tolerantniji prema svojim kolegama, nisu doživljavali pad energije nakon ručka te su odlazili kući zadovoljniji svojim danom. Ono što dodatno govori u prilog tjelesne aktivnosti na poslu jest i činjenica da je bila riječ o osobama koje su i inače redovito vježbale izvan radnog vremena, kao i već prethodno bile generalno zadovoljne svojim radnim učinkom. Ovaj efekt nije ovisio o vrsti aktivnosti koju su zaposlenici radili – učinkovito je sve od rastezanja i joge do aerobnih vježbi.

Stoga razmislite koja vam je tjelesna aktivnost najdraža i uvrstite ju u svoje pauze na poslu, a mi vam donosimo neke dodatne prijedloge:

  • Za vrijeme pauze, prošetajte po uredu i rastegnite se.
  • Stvorite naviku ustajanja ili kretanja tijekom telefonskih razgovora, hodajte na mjestu ili u krug.
  • Tijekom duljeg poziva ili kada vam treba energizirajući predah, ustanite i radite neke osnovne vježbe snage i ravnoteže, poput čučnjeva, sklekova ili nekih joga poza.
  • Na stolu držite male utege ili rastezljivu traku s otporom i povremeno napravite vježbe za ruke i leđa.
  • Krećite se tijekom internih sastanaka, rasprava i brainstorminga – bilješke možete raditi u zvučnom obliku.
  • Potaknite se na fizičku aktivnost i nesvjesno - stavljanje predmeta na povišene površine zahtijevat će rastezanje kako biste ih dohvatili, a čaša vode na stolu umjesto boce potaknut će vas na povremenu šetnju kako biste je napunili.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.