Menadžer egomanijak i nije tako rijetka pojava kako bi čovjek pomislio u neznanju jer neka njihova ponašanja gledamo iz pogrešne perspektive.
Menadžer egomanijak i nije tako rijetka pojava kako bi čovjek pomislio u neznanju. Često puta nam neka njihova ponašanja pobjegnu ispod radara, a ponekad se u nama probudi i nešto roditeljsko pa kažemo da nema veze. U prosinačkom broju HBR-a je i članak na tu temu čiji autori tvrde da su ljudi sa završenim MBA-om više usmjereni na vlastiti uspjeh nego na uspjeh poduzeća. Kako prepoznati menadžera koji je egomanijak? Oni žele da uvijek radite ono što oni žele, a ne mare za ono što vi želite ili trebate. Vaše sposobnosti moraju zadovoljavati njihove potrebe, kao i nadomještati njihove nedostatke koje, naravno, nikada neće priznati.
Istinu žele čuti isključivo u četiri oka kako njihov ego ne bi bio povrijeđen kada naprave pogrešku u javnosti. Poniznost je za njih isključivo jednostrana. Oni ne žele dijeliti moć, vi ste tu samo kako biste im služili. Ukoliko očekujete išta zauzvrat, tada ste vi sebični. Kada govore, svaka riječ im je fantastična. Ali njihova svakodnevna djela konstantno vas podsjećaju gdje je vaše mjesto. Oni očekuju da im uvijek budete na raspolaganju, u bilo koje doba, da osigurate njihov uspjeh, i nije ih briga kako se vi osjećate ili treba li vam vrijeme za obitelj. Odnosi su za njih pitanje moći i upravo stoga vječno brinu da se želite dokopati njihovog mjesta. Zato se boje vaše želje za znanjem. I očekuju da im uvijek budete vjerni, iako oni nisu vjerni vama.
Menadžer introvert ili ekstrovert?
Česte su rasprave je li bolji menadžer introvert ili ekstrovert, no sumnjam da ćemo to ikad jednoznačno saznati zato što odluka koju menadžer treba donijeti ovisi o situaciji u kojoj se nalazi. Istraživanja mozga pokazala su da introvertnost ili ekstrovertnost našeg karaktera ovisi i o načinu kako naš mozak procesuira vanjske podražaje, uključujući pohvale ili izazove. Prilikom jednog istraživanja ljudi su priključeni na CT skener mozga dok su kockali. Pokazalo se da je ekstrovertnija grupa, kada bi im se isplatio preuzeti rizik, pokazivala snažnije odgovore u dvije ključne moždane regije – amigdali i nucleus accumbens. Nucleus accumbens je dio dopaminskog sustava koji utječe na to kako učimo te se smatra da nas potiče da tražimo pohvale.
Ova razlika u dopaminskom sustavu znači da će ekstroverti biti skloniji traženju novih stvari, preuzimanju rizika i uživanju u nepoznatim ili iznenađujućim situacijama. Jedna od njih je i društvena odgovornost koja umnaža vrijednosti. Daljnja istraživanja pokazala su i da postoji razlika između načina kako introverti i ekstroverti procesuiraju podražaje. Kod ekstroverata taj put je daleko kraći i prolazi kroz područje gdje se obrađuju okus, dodir, vizualne i slušne informacije. Kod introverata vanjski podražaj prolazi duži i složeniji put prolazeći područja mozga povezana sa sjećanjima, planiranjem i rješavanjem problema. Svejedno je jeste li introvert ili ekstrovert – donosite dobre odluke!
Prva žena menadžer General Electrica
Od prošle godine Beth Comstock je prva žena menadžer i dopredsjednica General Electrica. Prethodno na čelu marketinga, sada je zadužena za inovacije i rast poduzeća. Izgleda da i najveća svjetska poduzeća shvaćaju ono što trubimo već godinama - žene vladaju i poslom, a ne samo kućom. U jednom intervjuu navela je ključne momente svog razvoja koji joj je pomogao da bude uspješan menadžer i kao osoba. Tijekom procjene 360ᵒ jedna od osnovnih povratnih informacija koje je dobila bila je: "Uspori, ne moraš imati sve odgovore. Trebaš tražiti pomoć." Jer ljudi žele biti dijelom procesa, umjesto da im se serviraju gotova rješenja.
Ova je povratna informacija na nju djelovala poput buđenja. Naviknuta sve uvijek rješavati sama, otkrila je da su ideje bolje kada zatražiš pomoć, a projekti postaju lakši, čak i zabavni. Drugi presudan moment bio je kada joj je predsjednik Uprave nakon jednog sastanka rekao da mora imati više samopouzdanja. Prihvatila je to kao dobronamjeran savjet i priliku da se dokaže. Umjesto da je samo okarakterizira kao nedovoljno samopouzdanu, ukazao joj je na slabost i dao priliku da to promijeni. Isti pristup ona sada nastoji primijeniti u svojim timovima – dati svakome pojedinačno povratnu informaciju i pomagati im da postanu bolji.
