Blog post menadžer

Vođenje temeljeno na crtama ličnosti voditelja

Igor Pureta
Voditelji su se nekad birali po crtama ličnosti

Voditelji su inspiracija generacijama ljudi. Stoga nije čudo da su mnogi pokušavaju dokučiti osobine voditelja da je njihovo vođenje tako uspješno.

Voditelji su inspiracija generacijama ljudi. Stoga nije nikakvo čudo da su mnogi pokušali dokučiti koje su to osobine voditelja da je njihovo vođenje tako uspješno. Prvi sustavni način gledanja na vođenje i njegov početak seže u 19. stoljeće, a usmjeren je na pronalaženje čimbenika koji ljude čini velikim vođama. U svom djelu "Heroes and Hero Worship" iz 1841. Carlyle je postavio temelje takozvanoj Teoriji velikog čovjeka. U njoj je opisao osobe koje su ostvarile određene stupnjeve moći poput monarha, plemstva ili crkvenjaka. Ustvrdio je da su ti ljudi "oblikovali povijest zahvaljujući viziji njihovog intelekta, ljepoti njihove umjetnosti, snazi njihovog voditeljstva te iznad svega božanskom nadahnuću".

Galton 1869. ide i korak dalje u djelu "Hereditary Genius". U njemu proučava postoje li voditeljske kvalitete i u obiteljima onih koji su se popeli visoko na hijerarhijskoj ljestvici društva. U svom istraživanju on zaključuje da su voditeljske osobine nasljedne te da ih se stiče rođenjem. Nadalje, zaključuje da je izvanredna inteligencija ključna crta ličnosti voditelja pa je osmislio eugeniku. Njome bi se križanjem najboljih kombinacija ključnih osobina roditelja, stvaralo velike vođe te unaprijedilo vođenje.

Vođenje kao rezultat inteligencije

Terman je u svom članku "A Preliminary Study in the Psychology and Pedagogy of Leadership" iz 1904. je empirijski proučavao vođenje. Poučavao je kvalitete koje razlikuju voditelje od onih koji to nisu među školskom djecom. Ova studija je prva takve vrste u svijetu. U zaključcima svog istraživanja navodi da su osobine poput elokventnosti, inteligencije, slabo izražene emotivne osjetljivosti, sposobnosti ostvarenja kvalitetnih odnosa s drugim ljudima, dobrote, odvažnosti i živahnosti, važne osobine mladih voditelja i ključne za vođenje. Terman je svoja istraživanja proširio prije svega na ispitivanje inteligencije školske djece i njenog utjecaja na kasnije uspjehe.

Northouse u knjizi Vodstvo: teorija i praksa (hrvatsko izdanje iz 2010.) spominje ranija promišljanja o crtama ličnosti koje imaju ili bi trebali imati vođe. Mann na temelju svog istraživanja (1959) smatra da vođe imaju izražene sljedeće crte ličnosti: inteligencija, muževnost, prilagodba, dominantnost, ekstrovertiranost i konzervativizam. Kirkpatrick i Locke (1991) izdvajaju šest crta ličnosti prema kojima se voditelji razlikuju od osoba koje to nisu. To su inicijativa, želja za vođenjem, iskrenost i poštenje, samopouzdanje, kognitivne sposobnosti i znanje o poslu. Smatraju da se pojedinci mogu roditi s nekim crtama ličnosti, a neke druge naučiti.

Vođenje i pet-faktorski model

Crte ličnosti nisu dobar pokazatelj hoće li netko biti dobar menadžer

Od osamdesetih godina 20. stoljeća često se za proučavanje crta ličnosti koristi model s pet temeljnih čimbenika koji čine ličnost (pet-faktorski model ličnosti) . Judge i njegovi suradnici su 2002. proveli istraživanje o povezanosti tih pet osobina s vođenjem i opisali ga u članku "Personality & Leadership: A Qualitative & Quantitative Review". Navode da je ekstrovertiranost čimbenik najsnažnije povezan s vođenjem i najvažnija osobina uspješnih vođa, a slijedi ga savjesnost. Neuroticizam i otvorenost su sljedeći najpovezaniji čimbenici, s time da je neuroticizam negativno povezan s vođenjem. Posljednji čimbenik, ugodnost, slabo je povezan s vođenjem.

Proučavanje vođenja na temelju crta ličnosti bilo je gotovo jedini pristup vođenju sve do sredine 20. stoljeća. Tada je Murphy 1941. u djelu "A Study of The Leadership Process" ustvrdio da "vođenje ne čuči unutar pojedinca već je funkcija čitave situacije". Stogdill je 1948. u članku "Personal Factors Associated With Leadership: A Survey of the Literature" proučavajući 124 crte ličnosti ustvrdio

  • da su crte ličnosti voditelja važne i to prije svih: inteligencija, aktivnost, smjelost i originalnost u rješavanju problema, odgovornost i završavanje zadatka, preuzimanje inicijative u socijalnim situacijama, energija i ustrajnost u ostvarenju ciljeva, samopouzdanje, spremnost na prihvaćanje posljedica odluka i postupaka, spremnost na suočavanje sa stresovima zbog međuljudskih odnosa, spremnost na toleriranje frustracije i odgode, sposobnost utjecanja na ponašanje drugih ljudi i sposobnost strukturiranja sustava socijalne interakcije prema trenutačnim problemima ali i
  • da se voditelji u nekim situacijama ponašaju sukladno određenim crtama ličnosti, a u drugima ne. Stogdill objašnjava da samo posjedovanje određenih osobina ne jamči da će osoba postati vođa. Po njemu,a osobine koje vođa posjeduje moraju biti važne u situaciji u kojoj je vođenje potrebno.

Vođenje nije ovisno samo o crtama ličnosti

Ovi radovi se smatraju prvim pokušajima da se uz crte ličnosti prepoznaju i neki drugi mogući utjecaji na vođenje. U tom kontekstu pristup temeljen na crtama ličnosti ne zadovoljava ni potrebe suvremenih organizacija. On može pomoći osobama steći uvid u to posjeduju li i određene crte ličnosti koje se smatraju važnima za vođu. U tom kontekstu omogućava im se da procijene vlastite prednosti, ali i nedostatke na čijem bi uklanjanju trebali raditi. Ipak, ne može se potpuno odrediti skup poželjnih crta ličnosti svojstvenih vođama bez istodobnog sagledavanja karakteristika situacije. Zato pratite buduće članke na ovom blogu! Oni će vas upoznati s novim i kvalitetnijim načinima na koje se vođenje proučavalo tijekom vremena. Poznavanje tih principa omogućit će i vama da sagledate vođenje koje primjenjujete kako biste ga mogli prepoznati i unaprijediti!

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.